Sire Pisma iz naroda. SULINA (RUMUNJSKA). Pometi žrtvama ,Dakse*. U znak patriotskog osjećaja i bratske ljubavi otpjevala se je u Subotu 15. t. mj. u mjesnoj katoličkoj crkvi svečana mrtvačka Sv. Misa, na ispokoj duša junačke posade propalog parobroda Daksa“. Zadušnicama su prisustvovale sve obitelji naše kolonije bez razlike vjeroispovjedi, te mnogo drugog stranog naroda svakog ataleža. Crkva je bila u crno zavijena, a na pročelju katafalka se je isticala naša zastava, ispod koje je atajao pojas za spasavanje sa natpisom Daksa = Dubrovnik“. Dirljiv govor, što ga je izrekao ovom pri- godom naš parok Velećasni Dr. Rafael Haag, mnoge je od suza ganulo. — U ime jugoslavenske kolonije, kapetan Niko Sukno, lučki činovnik C. E. D. BEOGRAD. Velika manifestacjia u Beogradu za progonjene kršćane u Rasiji. U nedjelju 16. ov. mi. bilo je u velikoj dvorani beogradskog sveučilišta ve- lika manifestacija simpatija za progonjene kršćane U Rusiji. Ovu je manifestaciju priredilo katoličko akad. društvo Sv. Čirila i Metoda, a prema intencijama Sv. Oca. Predavač je bio dr. Grivec, univ. profesor iz Ljubljane. Velika sala. univerziteta bila je prepuna. Moglo je biti 1500 posjetnika. Uz nuncija i beograd- skog nadbiskupa vidjeli smo napose mnogobrojnu rusku emigrantsku inteligenciju, univerzitetske profe- sore, pravoslavno svećenstvo, predstavnike i katoličkih i pravoslavnih vjerskih i svjetovnih katoličkih udru- ženja. Manifestaciju je otpočeo vrlo lijepim i snažnim govorom senior društva sv. Girila i Metoda g. Sibe Zaninović, U kratkim je crtama prikazao rad sv. Oca za Rusiju, njegovu molitvenu križarsku vojnu, kojoj se priključuje sav kršćanski svijet, predstavio predavača g. dr. Grivca, koji je burno aklamiran započeo svoje dokumentarno predavanje aa skioptikonskim slikama. Ove slike iz najnovijeg doba, nzete iz ,Bezbožnika“ i prikazivanje divlje razaranje samostana, crkava, izru- givanje svetinja učinili su dubok utisak na sve prisutne. Napeto je publika pratila i predavanje i slike zgražajući se nad zvjerstvima boljševika. Iza predavanja u ime emigranata zahvalio je toplim riječima najprije Sv. Ocn g. Štrandman, šef akcije za emigraciju, Istaknuo je veliku zahvalnost i veliko poštovanje sviju Rusa prema sv. Ocu radi njegove požrtvovne ljubavi za jadnu Rusiju. Srdačno je zahvalio i predavaču i klubu sv. Ćirila i Metoda. Na koncu predavanja iza pljeskanja od više minuta je g. Sibe Zaninović predložio rezolu- ciju, koju je čitava dvorana oduševljeno prihvatila. Sa poklicima Zivio Papa“ završena je ova lijepa mani- festacija, sa koje su se učesnici razišli duboko ganuti. Iz okolice NINA. + Don Hinko Braetić, kanonik konsistorijalac, preminuo je 5. ov. mj. u 70. god. ži- vota u svom rodnom mjestu — Silbi, tom otočkom gnijezdu vrlih naših pomoraca. Vrlog i čestitog ovog pokojnika žali cljela nadbiskupija, a osobito Silba, i one župe, u kojima je službovao : Posedavje, grad Pag, Iž Veliki, i Biograd na moru, gdje je uzorno kao nadžupnik revnovao tu duhovnoj pasvi. Nazad malo godina njegovom zaslugom osnovan je na Silbi zavod za kršćanski odgoj ženske mladeži i povjeren č. sestrama presv. Krvi Is. iz Banjaluke, Bio je zadojen pravim duhom Isusovim, pak je svakoga privlačio, ko je š njime u dodir došao. Odlikovao se je i kao čestit patriota, te je sudjelovao u mnogim rodoljubnim akci- jama. Vječni mu pokoj i trajna uspomena ! Jugoslavenski dio zadarske nadbiskupije ima oko stotinu župa i kapelanija sa 84.000 duša. Od g. 1911. do danas izgubili smo do 60 dušobrižnika, neki otišli u zasluženu mirovinu, neki u službu van nad- biskupije, a najveći dio pograbila neumoljiva smrt, a kroz to vrijeme nije bilo zaregjeno nego 30 novih svećenika, a k tomu nemamo ni svoga stolnog kap- tola, ni svoje katedrale. Od svećenika, koji su sada u službi dosta je njih prevalilo 70, godinu životu, a mlagji vrše službu u dvima i trima župama. Žetva je doista velika, a poslenika svaki dan to manje. Treba da zaufano molimo Gospodara žetve, da pošalje po- slenika u vinograd svog, inače će mnogo ostati bez pastira. Jedinu nadu iza Boga polažemo u lijepi broj mladih levita, 50 ih na broju, koji se odgajaju u sje- meništu u Šibeniku, Administrator naše nadbiskupije presvij. Dr. Mileta ulaže sve sile, kako bi doskočio ovoj nestašici svećenstva. Neka dobri Bog blagoslovi njegovo nastojanje i usliši molbe puka svoga, koji vapi za dobrim svećenicima. — A. /. &. 6. »Kitica ovljeća“* za kršćansku žensku mla- dež. Napisao J. Miillendorf, preveo K. Budanac. Str. 360. Cijena 25 Din. Naručuje kod Dubr. Hrv. Tiskare, ,NARODNA SVIJEST« U jednom danu oprano i osušeno čak i onda, kad imam najveće pranje, “i to zaslugom pravog kućanskog sapuno LA GERBE“ ili SAPUN sa KLASOM. lačerte s : Br. 19 wo s TRPANJ. Za spas Rusije. Prošle Nedjelje 23. o. mj. održana je služba Božja i javne molitve. Bila je taka navala svijeta kao nikad preko godine, te je u prostranoj crkvi Matici bio zauzet i zadnji kutić. Naš župnik mp. Dn Nedjelko Subotić održao je pri- godno slovo. Pažnja i zanimanje naroda preko ovog dirljivog govora, bilo e neobično, te su _mnogi bili do suza dimuti i potreseni slušajući konkretne grozote komunistističkog bjesnila proti Bogu, vjeri, kršćanstvu i narodu. Služba je Božja završila svečanim blago- slovom. LUKA ŠIPANJSKA. Žalosno ekonomsko stanje našeg seljaka. Članak ,Kritično stanje našeg seljaka“ u prošlom broju ,N. Svijesti“, živa je slika i prilika tužnog seljaka. Ako pak posjednici obragiuju i plo- dove sabiraju tugjim snagama, tada su sveosve pa- sivni, pa nijesu u stanju ni da se maslinjaci klaštre, kopaju i guoje, i eto propadanja naših maslinjaka, koji su jednoć toliko koristi davali, da su ovaj otok nazivali ,zlatnim otokom“. O daljnjemu gojenju vino- grada nema zbora, baš radi niske cijene vina, a velikih troškova okolo vinograda. Nego ovo mjesto nije živjelo samo od maslina i vina (ovog najmanje), već mu je uvijek bila uzdanica ulov srdjela. A kad se uračuna,, da se prošle godine ovdje nije ulovilo ni za domaće potrebe, a kamo li za trgovinu, tada je sveosve požaliti ovo stanovništvo. O kakovim radnjama nema zbora. Pitalo se je pripomoći za uregjenje puteva, za ure- gjevje i prokopanje luke, i za vodu. Molimo g. mini- stra poljoprivrede i voda, da bi se osvrnuo na ove naše prijeke potrebe. Pjevačko društvo Starčević“ na 16. ov. mj. imalo je glavnu skupštinu. Na istoj je bila izabrana nova uprava, i to: I. Koporčić predsjednik, P. Šišević prvi upraviteli, David Cvjetković drugi upravitelj, tajnik V. Živni, a blagajnik Tomo Muratti. Na sjednici se konstatiralo, da je društvo aktivno, pa mu želimo, da i dalje cvate i napreduje. DahrovčkoHoveska Oskara - Dubrovnik Izragjuje svakovrsne radnje kao: knjige, brošure, sve vrsti tiskanica za općinske, župne i druge urede, seoske blagajne, odvjetnike, trgovce i t. d., te moderne posjetnice, zaručne i vjenčane objave, pozive na zabave i igranke, osmrtnice it. d., i t. d. U zalihi ima tiskanica za župne uređe i gragjevne poduzetnike i ost. — Velika zaliha zadaćnica, risanka, kancelarijskih predmeta, školskog pribora i devocijo- ualija. Radnje se obavljaju brzo i tačno Dobavlja sve vrsti štampilja od gume. Cijene umjerene ! Cijene umjerene. “To sam čuo više puta na svoje uši. GRUŽ. Dobnik na zvoniku črkve su, Od davnina naš sat ne ide u redu. Obično i prijed često i po 15—20 časa. To je ipak 7 Sat je star i pokvaren, pa bi molili našu opći ga popravi, jer je iavni sat i to tačan sat za pu velika i neophodna potreba. Taj se sat reguli jednom na sedmicu — ako se ne varam svaki nedjeljnika. Trebalo bi ga regulirati barem 2 | sedmicu, a ako je moguće i svaki dan. Za t mogao naći i jedan čovjek u Gružu, kojeg bi uputiti, kako se sat regulira i koji bi mogao malu nagradu to činiti svaki dan. Stranci | smiju se i od toga prave Molin predstavuike u općinskom vijeću, da se za 0 zauzmu i urede je već jednom. O ovomu je] puta piaano u javnim glasilima, pa eto do s uzalud. Kad vršimo sve svoje dužnosti prami kao i drugi obćinari, pravo je da i ona vi dužnosti prama nama. Gru: trčanju našeg sata, m zov ra Kuničić & Don Spediterska radnja Dubrovnik 2 Vlastita prevozna sredstui i skladišta u — Škola za jezike po Berlitovo) metu Otvorenje jedne filijale u Dubrovniku ul. Zamanjina 304. Samo pravi rođeni Francuzi podučavaju francus Samo pravi, rođeni Englezi podučavaju engles Samo pravi, rođeni Nijemci podučavaju njemač i t. d. za druge jezike. Svaki profesor podučava isključivo samo svoj materinski jezik Odmah od prvoga sata dalje čuje i govor učenik zaista samo jezik kojega se uči. Pouka za početnike. — Konverzacija. — G matika. — Literatura. — Trgovačko dopisivat Tečajevi (posebne lekcije u skupinama) počinju odmah. Informacije i Prijave dnevno od 11-1 sat pi podne — na večer od 3-9 sati poslije podi ; Ulica Zamanjina 304. (u