Sire

Pisma iz naroda.

SULINA (RUMUNJSKA). Pometi žrtvama ,Dakse*.
U znak patriotskog osjećaja i bratske ljubavi otpjevala
se je u Subotu 15. t. mj. u mjesnoj katoličkoj crkvi
svečana mrtvačka Sv. Misa, na ispokoj duša junačke
posade propalog parobroda Daksa“. Zadušnicama su
prisustvovale sve obitelji naše kolonije bez razlike
vjeroispovjedi, te mnogo drugog stranog naroda svakog
ataleža. Crkva je bila u crno zavijena, a na pročelju
katafalka se je isticala naša zastava, ispod koje je
atajao pojas za spasavanje sa natpisom Daksa =
Dubrovnik“. Dirljiv govor, što ga je izrekao ovom pri-
godom naš parok Velećasni Dr. Rafael Haag, mnoge
je od suza ganulo. — U ime jugoslavenske kolonije,
kapetan Niko Sukno, lučki činovnik C. E. D.

BEOGRAD. Velika manifestacjia u Beogradu za
progonjene kršćane u Rasiji. U nedjelju 16. ov. mi.
bilo je u velikoj dvorani beogradskog sveučilišta ve-
lika manifestacija simpatija za progonjene kršćane U
Rusiji. Ovu je manifestaciju priredilo katoličko akad.
društvo Sv. Čirila i Metoda, a prema intencijama Sv.
Oca. Predavač je bio dr. Grivec, univ. profesor iz
Ljubljane. Velika sala. univerziteta bila je prepuna.
Moglo je biti 1500 posjetnika. Uz nuncija i beograd-
skog nadbiskupa vidjeli smo napose mnogobrojnu
rusku emigrantsku inteligenciju, univerzitetske profe-
sore, pravoslavno svećenstvo, predstavnike i katoličkih
i pravoslavnih vjerskih i svjetovnih katoličkih udru-
ženja. Manifestaciju je otpočeo vrlo lijepim i snažnim
govorom senior društva sv. Girila i Metoda g. Sibe
Zaninović, U kratkim je crtama prikazao rad sv. Oca
za Rusiju, njegovu molitvenu križarsku vojnu, kojoj
se priključuje sav kršćanski svijet, predstavio predavača
g. dr. Grivca, koji je burno aklamiran započeo svoje
dokumentarno predavanje aa skioptikonskim slikama.
Ove slike iz najnovijeg doba, nzete iz ,Bezbožnika“ i
prikazivanje divlje razaranje samostana, crkava, izru-
givanje svetinja učinili su dubok utisak na sve prisutne.
Napeto je publika pratila i predavanje i slike zgražajući
se nad zvjerstvima boljševika. Iza predavanja u ime
emigranata zahvalio je toplim riječima najprije Sv.
Ocn g. Štrandman, šef akcije za emigraciju, Istaknuo
je veliku zahvalnost i veliko poštovanje sviju Rusa
prema sv. Ocu radi njegove požrtvovne ljubavi za
jadnu Rusiju. Srdačno je zahvalio i predavaču i klubu
sv. Ćirila i Metoda. Na koncu predavanja iza pljeskanja
od više minuta je g. Sibe Zaninović predložio rezolu-
ciju, koju je čitava dvorana oduševljeno prihvatila. Sa
poklicima Zivio Papa“ završena je ova lijepa mani-
festacija, sa koje su se učesnici razišli duboko ganuti.

Iz okolice NINA. + Don Hinko Braetić, kanonik
konsistorijalac, preminuo je 5. ov. mj. u 70. god. ži-
vota u svom rodnom mjestu — Silbi, tom otočkom
gnijezdu vrlih naših pomoraca. Vrlog i čestitog ovog
pokojnika žali cljela nadbiskupija, a osobito Silba, i
one župe, u kojima je službovao : Posedavje, grad
Pag, Iž Veliki, i Biograd na moru, gdje je uzorno
kao nadžupnik revnovao tu duhovnoj pasvi. Nazad
malo godina njegovom zaslugom osnovan je na Silbi
zavod za kršćanski odgoj ženske mladeži i povjeren
č. sestrama presv. Krvi Is. iz Banjaluke, Bio je zadojen
pravim duhom Isusovim, pak je svakoga privlačio, ko
je š njime u dodir došao. Odlikovao se je i kao čestit
patriota, te je sudjelovao u mnogim rodoljubnim akci-
jama. Vječni mu pokoj i trajna uspomena !

Jugoslavenski dio zadarske nadbiskupije ima
oko stotinu župa i kapelanija sa 84.000 duša. Od g.
1911. do danas izgubili smo do 60 dušobrižnika, neki
otišli u zasluženu mirovinu, neki u službu van nad-
biskupije, a najveći dio pograbila neumoljiva smrt, a
kroz to vrijeme nije bilo zaregjeno nego 30 novih
svećenika, a k tomu nemamo ni svoga stolnog kap-
tola, ni svoje katedrale. Od svećenika, koji su sada
u službi dosta je njih prevalilo 70, godinu životu, a
mlagji vrše službu u dvima i trima župama. Žetva je
doista velika, a poslenika svaki dan to manje. Treba
da zaufano molimo Gospodara žetve, da pošalje po-
slenika u vinograd svog, inače će mnogo ostati bez
pastira. Jedinu nadu iza Boga polažemo u lijepi broj
mladih levita, 50 ih na broju, koji se odgajaju u sje-
meništu u Šibeniku, Administrator naše nadbiskupije
presvij. Dr. Mileta ulaže sve sile, kako bi doskočio
ovoj nestašici svećenstva. Neka dobri Bog blagoslovi
njegovo nastojanje i usliši molbe puka svoga, koji
vapi za dobrim svećenicima. — A. /. &. 6.

»Kitica ovljeća“* za kršćansku žensku mla-
dež. Napisao J. Miillendorf, preveo K. Budanac. Str.
360. Cijena 25 Din. Naručuje kod Dubr. Hrv. Tiskare,

,NARODNA SVIJEST«

U jednom danu

oprano i osušeno čak i onda, kad imam najveće pranje,
“i to zaslugom pravog kućanskog sapuno

LA GERBE“ ili SAPUN sa KLASOM.

   

lačerte

s : Br. 19
wo
s

 

 

TRPANJ. Za spas Rusije. Prošle Nedjelje 23.
o. mj. održana je služba Božja i javne molitve. Bila
je taka navala svijeta kao nikad preko godine, te je
u prostranoj crkvi Matici bio zauzet i zadnji kutić.
Naš župnik mp. Dn Nedjelko Subotić održao je pri-
godno slovo. Pažnja i zanimanje naroda preko ovog
dirljivog govora, bilo e neobično, te su _mnogi bili
do suza dimuti i potreseni slušajući konkretne grozote
komunistističkog bjesnila proti Bogu, vjeri, kršćanstvu
i narodu. Služba je Božja završila svečanim blago-
slovom.

LUKA ŠIPANJSKA. Žalosno ekonomsko stanje
našeg seljaka. Članak ,Kritično stanje našeg seljaka“
u prošlom broju ,N. Svijesti“, živa je slika i prilika
tužnog seljaka. Ako pak posjednici obragiuju i plo-
dove sabiraju tugjim snagama, tada su sveosve pa-
sivni, pa nijesu u stanju ni da se maslinjaci klaštre,
kopaju i guoje, i eto propadanja naših maslinjaka,
koji su jednoć toliko koristi davali, da su ovaj otok
nazivali ,zlatnim otokom“. O daljnjemu gojenju vino-
grada nema zbora, baš radi niske cijene vina, a velikih
troškova okolo vinograda. Nego ovo mjesto nije živjelo
samo od maslina i vina (ovog najmanje), već mu je

uvijek bila uzdanica ulov srdjela. A kad se uračuna,,

da se prošle godine ovdje nije ulovilo ni za domaće
potrebe, a kamo li za trgovinu, tada je sveosve požaliti
ovo stanovništvo. O kakovim radnjama nema zbora.
Pitalo se je pripomoći za uregjenje puteva, za ure-
gjevje i prokopanje luke, i za vodu. Molimo g. mini-
stra poljoprivrede i voda, da bi se osvrnuo na ove
naše prijeke potrebe.

Pjevačko društvo Starčević“ na 16. ov. mj.
imalo je glavnu skupštinu. Na istoj je bila izabrana
nova uprava, i to: I. Koporčić predsjednik, P. Šišević
prvi upraviteli, David Cvjetković drugi upravitelj, tajnik
V. Živni, a blagajnik Tomo Muratti. Na sjednici se

konstatiralo, da je društvo aktivno, pa mu želimo, da
i dalje cvate i napreduje.

DahrovčkoHoveska Oskara - Dubrovnik

Izragjuje svakovrsne radnje kao: knjige, brošure,
sve vrsti tiskanica za općinske, župne i druge
urede, seoske blagajne, odvjetnike, trgovce i t. d.,
te moderne posjetnice, zaručne i vjenčane objave,
pozive na zabave i igranke, osmrtnice it. d., i t. d.
U zalihi ima tiskanica za župne uređe i gragjevne
poduzetnike i ost. — Velika zaliha zadaćnica, risanka,
kancelarijskih predmeta, školskog pribora i devocijo-
ualija. Radnje se obavljaju brzo i tačno
Dobavlja sve vrsti štampilja od gume.

Cijene umjerene ! Cijene umjerene.

 

“To sam čuo više puta na svoje uši.

GRUŽ. Dobnik na zvoniku črkve su,
Od davnina naš sat ne ide u redu. Obično i
prijed često i po 15—20 časa. To je ipak 7
Sat je star i pokvaren, pa bi molili našu opći
ga popravi, jer je iavni sat i to tačan sat za pu
velika i neophodna potreba. Taj se sat reguli
jednom na sedmicu — ako se ne varam svaki
nedjeljnika. Trebalo bi ga regulirati barem 2 |
sedmicu, a ako je moguće i svaki dan. Za t
mogao naći i jedan čovjek u Gružu, kojeg bi
uputiti, kako se sat regulira i koji bi mogao

   
  
  

malu nagradu to činiti svaki dan. Stranci |

smiju se i od toga prave
Molin
predstavuike u općinskom vijeću, da se za 0
zauzmu i urede je već jednom. O ovomu je]
puta piaano u javnim glasilima, pa eto do s
uzalud. Kad vršimo sve svoje dužnosti prami
kao i drugi obćinari, pravo je da i ona vi
dužnosti prama nama. Gru:

trčanju našeg sata,

m
zov ra

Kuničić & Don

Spediterska radnja
Dubrovnik 2

Vlastita prevozna sredstui
i skladišta

u

—

   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   

 

Škola za jezike po Berlitovo) metu
Otvorenje jedne filijale u Dubrovniku

ul. Zamanjina 304.

Samo pravi rođeni Francuzi podučavaju francus
Samo pravi, rođeni Englezi podučavaju engles
Samo pravi, rođeni Nijemci podučavaju njemač

i t. d. za druge jezike.

Svaki profesor podučava isključivo samo

svoj materinski jezik
Odmah od prvoga sata dalje čuje i govor
učenik zaista samo jezik kojega se uči.
Pouka za početnike. — Konverzacija. — G
matika. — Literatura. — Trgovačko dopisivat
Tečajevi (posebne lekcije u skupinama)
počinju odmah.

Informacije i Prijave dnevno od 11-1 sat pi
podne — na večer od 3-9 sati poslije podi
; Ulica Zamanjina 304. (u