POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU.
Naro
dna
e
jA
DUBROVNIK, 2. Aprila 1930.
ki
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
V
4
RE God. XU.
se
je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
ATIVO 1 UTUŽIVO .U DUBROVNIKU.
dništvo i Uprava .kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
=
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Bin. 1'50
I
Vlasnik — izdavač — Urednik ;
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun. Fič& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Iv Birimiša) — Dubrovnik
Problem katoličkog dnevnika.
|Svak: danas shvaća zamašitost štampe i njezinu
Hu ulogu u javnom životu, Ali 1 shvaćanje i
D bi osjećanje potrebe katoličke štampe, a osobito
og dnevnika ne dolazi nažalost kod nas do
zražaja, koji bi se praktično ispoljavao u izdaš-
otpori,
š katolički dnevnik ,Hrvatska Straža“ u Zagrebu
tlli noć radi, budno čuva stražu i nikad neprestaje
Om radu. Budnim okom prati sve pokrete na po-
m, kulturnom i socijalnom polju. Daje najao-
linformacije i kritike svih pojava i ideja javnog
uo Krči i ulite nove puteve. 'Pobija zablude
Vilom životu, bori se sa pretukršćanskom štampom,
va i pobija planovesmoć#ih protivnika. On radi
bez prestanka. On je svijetlo, koje se nikada ne
svijetli svima u domovima «njihovim, pak bili ti
kog grada ili u zabitnom kojemu seccu, A što
mi za svoj katolički dnevnik?!
š katolički dnevnik ,Hrvatska Straža“, uz po-
i rekao bi nadčovječji trud nekolicine izabranih,
|naporima eto izlazi već deyet mjeseci. Ali nek
ne zavara, jer samo izlaženje dnevnika ne znači,
me riješen kod nas problem ka
ašto varati sama sebe > »Hrvatska 'Straža“ još“
li na solidnom temelju, koji je potrebit golemom
jednog dnevnika. On živi prekarno, s dana na
bori se teškim financijalim poteškoćama. Problem
le njezinog opstanka sasvim aktuelan. >
ijeme je zato, da se već jednom prenu svi ka- _
I osjete u: punini dužnost prama tom našem
m dnevniku, prama t0 luči našeg katoličkog
Ig života. Grijeh, neoprostivi bi grijeh bje iz ne.
\ ičobesjetit“ sigurno \i trajno izleženje log
a. Treba zato, u prvom redu pregnuti svim
oko ostvarenja i jake temeljne glavnice i oko
hja pretplatnika. Bez toga nema opstanka mo-
i dnevniku.
9 danas je sabrano kao temeljna glavnica samo
10.000. To je malo, odviše malo ako se uvaži,
Za dnevnik potrebita najmanje iri slagaća stroja
pa), koja stoje preko milijun dinara, te dva
Za štampanje, koji stoje oko po milijuna dinara.
su sve ostale potrebe jednog dnevnika, Na po-
šle ! Svak po svojoj mogućnosti, neka pomogne
ni dnevnik. To se može uraditi doprinašajući
Irskom fondu“, koji stvara temeljnu glavnicu
og dnevnika ,Hrvatske Straže“, Tko ne može,
ednom doprinese hiijadu dinara, može da to
W više povremenih obroka. lli doprinašajući u
ahnićeve Baštine“, koja je pomoćni fond istog
8. Veličina doprinosa nije odregjena, pak je
a svaki najmanji prilog dobro došao i zato
tog katolika, koji ie bi mogao na ovaj način
ij obol katoličkom dnevniku. Može se i mora se
dnevniku pretplativši se na nj i tražeći mu
pretplatnika.
rektno pak, može se pomoći dnevniku poma-
Narodnu Prosvjetu“ u Zagrebu, koja tiska
uz režijske cijene, a to dajući tiskati kod nje
brošure, posjetnice, letke i uopće bilo koje
Ili opet pomažući knjižaru , Narodne Pro-
od koje se mogu nabavljati domaće i strane
molitvenici, tiskanice, te uopće sav kancela-
bor.
Ce još u kući, mnogi su spa
ičkog dnev: --
| Mnoga je. dakle mogućnost i mnogi su načini,
kojim se može pomoći našem dnevniku i treba samo.
dobre volje i razumijevanja. A kad toga imaju na
pretek naši protivnici u bezbožne i uemoralne svrhe,
zar da toga nemaju katolici za fako plemenitu i svetu
stvar kao što je katolički dnevnik ?1
Dan propasti starog Dubrovnika.
Strašna trešnja 6. aprila g. 1667. u sedam sati u
jutto srušila je stari Dubrovnik, RSK
Bijaše lijepi aprilski dan;“nad Dubrovnikom: je
vladala neka svečano-tajanstvena tišina, Nebo je bilo
vedro kao riblje oko, More ja tiho šumilo po dubro-
vačkim žalima i blago zapljuskivalo dubrovačke hridi.
Ptičice su sjetno pjevale, kao da slute strašni udarac,
koji sudbina: sprema njihovu, omiljelom gradu. Pro-
ljetno “sunce. poziatilo je. posljednji put svojim, zra-
kama stari Dubrovnik. * 4 :
Dubrovački svijet, .ne \opazivši nikakav sudbonosni
meteor ni drugi kobni nebeski znak, sprovodio je
spokojno svoje zadnje čas Većina stanovnika bila
) avali. uronjeni u čarobne
snove, a neki su bili po crkvama; da se Bogu mole.
. Knez republike Simo Getaldi sa svojom obitelji
prisustvovao je službi Božjoj u dvorskoj kapeli. Kako
-je bila Velika srijeda sakupljala su se gospoda i še-
tala ispred Dvora čekajući, da ih zvono: Velikoga
_ vijeća pozove u 7 sati ma sjednicu, gdje se imahu
“pomilovati zločinci u oči Uskrsnuća Gospodinova.
. — Najeduomi se zemlja zatrese, more zatalasa, začu se
zvižduk vjetra i; kziilera "brda. Veliki oblak prašine
prelije tosizgn Stari Dubrovnik propade, pretvori se
u gorilu kamenja. Trt četviti (sio
ruševinama. Najljepši predjeli Grada oko Gospe Vel
i sv. Viaha sravne se sa zemljom. Zapljenušeno more
skrši nesmiljeno dubrovačke brodove, Kako se povla-
čilo i ponovno dizalo, lagje u gradskoj luci ostanu tri
puta -na suhom dnu. ,
U mnogim kućama gorio je oganj, jer se spre-
malo doručak, Zato brzo izbije vatra nad ruševine
potpirena žestokim vjetrom, da uništi što je ostalo iza
trešnje. Preostali stanovnici u prvi čas preneraženi i
kao bez svijesti od velika straha lutali su ulicama i
vapili Boga za pomoć, a zatim bježali iz Grada bojeći
se ponovnih udaraca potresa. Požar se sve više širio,
tim lakše što nije bilo vode za gašenje, jer su uslijed
trešnje sve cisterne u Gradu popucale i presušile, a i
vodovod je prekinut.
Krika i zapomaganje ranjenika ispod ruševina,
kojima se približavala vatra, paralo je uši i srca nji-
hove svojte i sugragiana, koji su se povratili u Grad,
a bili su nemoćni, da im svima pomoguu. Preostali
deseti dio svećenstva sa ranjenim nadbiskupom Petrom
Torresom obilazili su goruće ruševine i dijelili vjersku
utjehu umirućima.
Kad se vatra primakla gradskoj tvrgjavi sv. Luke,
u kojoj se je čuvao prah i municija, mastane ponova
panika od straha pred eksplozijom baruta, pa se sta-
novnici povukoše iz Grada.
Ovoga kobnoga dana propala su i druga mjesia
dubrovačke republike : Gruž, Cavtat, Ston i bogati otok
Lopud, domovina slavnih dubrovačkih pomoraca. Po-
rušeni dvori i palače pričaju nam i danas o slavi i
znamenitosti ovoga malog dubrovačkog ostrva.
Potres je segao od Grčke do Mletaka, te je po-
rušio pored Dubrovnika i obližnje gradove: Perast,
Kotor, Ulcinj i Bar. Dr. V. Kojaković.
as čničta + Sgee
Radišina ul. 9
Čarapice (redine) kao i stakla za sve ostale
svjetiljke raznih fabrikata stalno na skladišta!
Proljeće je tu!
a roba je stigla u bogatom izboru samo novi modeli.
AE | |
Staroslavensko pjevanje u bazilici sv. Petra |
u Rimu.
Prigodom svećane siužbe Božje za saziv.milo-
srgja Božjega nad Rusijom, koju je odslužio na dan
sv, Josipa sv. Otac Papa Pijo XI. u dupkom punoj
bazilici sv. Petra. na oltaru nad grobom sv. Petra (kon-=“
fesije), bila su sastavljena dva posebna pjevačka kora :
jedan je pjevao latinski a drugi staroslovenski. Korovi
su pjevali alternalivno a kor sastavljen od pitomaca
slavenskih zavoda (Ruskog, sv. Jeronima, Nepomucea-
skog, Rutenskog i ost) izveo je ove točke: 1. Spasi-
telj mira spasi Rusiju; 2. Gospodi pomiluj; 3. Ne (|
imamy inya pomoči (antifona u čast BI. Dj. Marije);
4. Iže heruvini i 5. Oče naš. Pri izlazu Papinom po-
novno je slavenski kor aklamirao Papu pjevajući ,Na
mnogaja“. Megju zazivima.svetaca u velikim litanijama
bili su nađođani za ovu prigodu sv, Ćiril i Metod,
sv. Juraj, sv. Bazilije, sv. Grigorije, sv. Vladimir, sv. Olga
i Pulherija i sv. Terezija Malog Isusa.
Ovom su prigodoiu pjevane staroslovenske pjesme
što ih je komponirao bogoslov djakovačke biskupije
g. Dr. Pero Ivanišić. Dr. Ivanišić je rodom iz Vrbice,
svršio je filozofiju u Zagrebu, a tada je stupio u kle-
rikat. Poslan je ma studije u Rim u zavod Germani-
cum, gdje je tri godine stućirao skolastičku filozofiju
i položio doktorat, Sad studira teologiju na znamenitoj
isusovačkoj univerzi Gregoriani, a uz to se bavi glaz-
bom. Mnogo piše po našim časopisima iz područja
askeze i glazbe. Mi mu od srca čestitamo na take
lijepom glazbenom uspjehu !
| POLAR
rihkarske svjetiljke
Modeli 1930.
lajsavršeniji fabrikat sadašniosti !
Jedinstveni svjetski proizvod !
N svakoj svjetilici priloženo je
garanino pismo na 13 godina!
(sl
PETROPLIN ZAGREB
Telefon 66-38
Daljnih 63 raznovrsna modela.
Tražite prospekte hadava i franko!
Pogledajte naše izloge i cijene.
REBANA TVORNIGA GIPELA D. D. Podružnica
Podvorha solidna, brza i tačna!
a)