kO
POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU “
"Naro
s
DUBROVNIK, 9. Aprila 1930.
dn
Broj čekovnog računa našeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.
ia je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
ATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun F1& —. Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
omiko sie dubrovačkog zaleda.
| Unutrašnjost naše banovine bogata je prirodnim
(0m ; ima šuma, ruda, stoke i zgodne zemlje za
igjivanje. Samo treba solidnog rada i kapitala, da
O prirodno blago iskoristi, Jedan od glavnih uvjeta:
:konomski razvitak ovih krajeva jest izgradnja že-
ličke pruge, koja će spajati ove krajeve sa Dub-
mikom. Kada projure vozovi starim dubrovačkim
lovima, niz Drinu i prema Kosovu polju, tada će
Itume i rude moći korisno eksploatisati, kao što su se
|ploatisale za doba vlade slavne dinastije Nemanjića,
lespota Stevana Lazarevića i Gjurgja Brankovića.
| Trebinje 4000 stanovnika, trguje sa Crnom Go-
|. Trgovaca ima 120, od kojih su tri grosiste:
atin. Dionič. Društvo, Travunija d, d. i Braća
tirević, Uveze se 488 vagona robe u vrijednosti
lil. Din. U Lastvi postoji ugljenokop kamenog
ja; u Viduši ima uglja i bauksita; u Sutorini ima
a (tupine) pogodnog za cement. Iznad Lastve
vrlo velike šume, :
(Bileća 2000 st., bave se stočarstvom, Trgovaca
, a robe se: uveze 10 vagona za 1 mil. Din.
\Gacko 2000 st., irgovaca ima 50, robe se uveze
O vagona godišnje, Izvozi se oko 150 vagona si-
a3, 50 slame, do 30 zobi, 4 vune, 2500 komada
e, 15.000 ovaca. U okolini ima uglja, kuhinjske
šuma u Somini, Dugoj Golici, Bjelasici i Ivici.
evesinje 1637 st., bave se u glavnom stočarstvom.
se uveze 100—110 vagona za 5 mil. Din. Trgo-
a 27. Izvozi se; goveda bolje vrsti do 1200
jada i koza do 4000. Uglja ima u Nevesinjskom
la šuma u Velešu, Crnoj Gori, Živnju, Tatarici;..
i Bašini.
oča 3.400 st., ima oko 200'trgovaca, koji uvoze
O mil. Din. robe, Izvozi se 75—300 vagona: razne
megju kojom oraha do 30, vune 2—3, duhana
tOža 20—30.000 komada. Kad je slaba godina
140200 vagona kukuruza. U okolini ima uglja,
ito, bakra, gvožgja i pirita. g
Bleolje 5.752 st., bave se stočarstvom. Stoku i
& proizvode izvoze trgovci gg. Alija Gaušević,
ije Bajić; Aleksandar Đenisijević, Sajit Surumiz,
erfo, Meho Avdićević i drugi. U blizini ima
& uglja, a bit će i drugih ruda, ali još nije sve
jište po stručnjacima ispitano.
ijepolje 4000 st., glavno je zanimanje stočarstvo,
& zemljoradnja. Trgovci gg. Uroš Tomić, Josip
vić, Bećir Činić i drugi. Izvoze vunu, stoku, sir,
ak, pršute, kože i vosak. Zgodnih šuma ima u
tiboj 1,050 st., zanimaju se zemljoradnjom i
om. U blizini ima kamenog uglja, gvozdene
bakra. Na Crnom Vrhu ima znatne količine
šume.
ova Varoš 2.480 st., bave se stočarstvom. Tr-
U gg. Braća Tomić i Vuko Jovičić, Akan Perović,
Borisavljević i Daud Baljičević, Izvozi se sir,
suho meso, pršuti, kože, med, vosak i stoka.
jelo Polje 4000 st., okolina je zgodna za sto-
i voćarstvo, a u župama uz Lim i za poljo-
. Trgovci su gg. Braća Basijići, Gligo Marić,
Andro Stanić i drugi. Izvozi se: goveda, ovaca, svinja,
vune, koža, kukuruza, zobi i rakije, Rodi dosta šljiva,
krušaka i do 10 vagona jabuka. U okrugu ima ruda,
uglja i lijepih šuma.
Berane 3.142 st, leži u bogatom kraju, čija
zemlja malo izostaje u bogatstvu iza Metohije, Ima
dobrih bukovih i jelovih šuma u Komovima i Bjelašnici.
U koritu rijeke Lima vadi se ugalj.
Sjenica 3.000 st., bave se stočarstvom. G. Bato
Bajrović izvozi konje, volove, krave, ovce, jaganjce i
sir, Ovce su poznate kao najbolje i najkrupnije u na-
šoj zemlji, iako da gojeni ovnovi mogu da teže do
120 kg. U sjeničkom polju ima ugljena, a u okolini
šuma. U varoši postoji ćilimarska škola.
Nosi Pazar 10.592 st,, trgovaca ima 287, robe se
uveze 300 vagona za 300 mil. Din., i to najviše kolo-
nijala, a gvožgjarske robe 10 vagona. Izvozi se krupne
i sitne stoke do 100.000 komada i razne robe oko 1000
vagona, od toga šira 20 vagona, vune 10— 15.000 kg.
Trgovci izvoznici su gg.; Hamza Pećanin Mustafić,
izvozi 60—100 vagona; Ejuh Ljajić oko 200 vagona;
Džemail Bošković oko 100 vagona; Murad Ibrahilović
150 vagona; Mustafa i Murad Kamešničanin do 200
vagona, manji izvoznici 400 vagona. Kad bude že-
| ljeznica izvozit će se drvo, voće i razne rude. Ovo je
stara dubrovačka kolonija.
Kos. Mitrovica 7.881 st., vezana je željezničkom
normalnom prugom sa Skopljem. Uveze god. robe do
20 mil. Din. Izvozi: pšenice 250 vagona, ovasa 80,
ječma 80, kukuruza 100, knpusa 25, oraha 2, jabuka
4, krušaka 5, šljiva 5, jaja!.voska, masla i sira. Stoke
se izveze: ovnova 2000 komada, jarčeva 1000, koza
3000, ovaca 5000, šiljega+1000, volova 3000, konja
1000, pilića 10.000 komada. Drvene gragje neprera-
gjene 700 vagona, preragjene 200. A. D. ,Zvečan“
ima svoju strugaru, Postoje 2 novčana zavoda. U oko-
lini ima lignita na Kosovu i mrkog uglja, gvozdene i
bakrene rude u Drenici, kaolina, hroma i šume, U
Trepči su nagjena bogata ležišta cinga sa 17% i olova.
Intenzivno se ispituju planine Rogozna-i Kopaonik. U
okolini su nekad Dubrovčani eksploatisali rudnike, a
sada postoji jedno englesko rudarsko društvo.
Peč 13.626 st., u bogatoj Metohiji. Uvozi robe
oko 200 vagona za 25 mil. Din. U varoši postoje 2
novčana zavoda. Izvozi se kukuruza 2—300 vagona,
pasulja 120, jabuka 100, koža od sitne stoke 40.000
komada, dasaka oko 5000m*, goveda 5000. U blizini se
nalazi majdan lignita i olovne rude, Kad se spoji sa že-
ljezničkom prugom moći će se izvoziti drva za ogrijev
30.000m*., drvenoga uglja i lignita oko 300 vagona.
Podaci su uzeti iz djela ,Naša Industrija, Zanati, Trgovina
i Poljoprivreda“ sv. VII. od M. Savića, načelnika ministarstva tr-
govine i industrije.
Dr. V. Kojaković,
Knjige Društva sv. Jeronima za g. 1930. već su
stigle mjesnom povjereniku i članovi ih mogu pri-
dignuti kod Dubrov. Hrv. Tiskare i to 1.) redovita i
vanredna izdanja (devet knjiga) za Din. 40, 2.) sama
redovita ili sama vanredna knjiga za Din. 20 i suviše
Dr. A. Spiletka ,Papa Pijo XI.“ za 2 Din. 3.) samu
»Danicu“ 1980. za Din. 7 i knjigu ,Papa Pijo XI.“
za Din. 3.
MODEL
vlastitoga
umjetuičkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinju orgalja
Braća Rieger
Jagerndorf
(Cehoslovačka)
Do sada izra-
(leno 2411 or-
galja.
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t, d.
q3)
Pierre | Ermite:
A gdje su drugi...?
Vidio sam jučer milu dječicu, gdje se tiskaju oko
pričesne ograde. Stajala su dječica kao živo cvijeće,
pozorna, sa sklopljenim rukama. Bilo ih je plavih
poput mladog klasja, crnih s ozbiljnim pogledom.
Dovedoše ih pred svećenika — majke pune nježnosti,
očevi puni ponosa. ,Sve je to moje!“ reče jedan od
njih, obuhvativši rukama sedmero modrookih mališana,
| bake ne htjedoše izostati. Pokazujući malog, crno
obučenog dječaka, šapne jedna od starica: ,Nema
više oca“. Gledajući tako ovu djecu, sjetih se velikih
ulica, kojima se čitav jedan narod giblje i reknem sam
sebi: A druga djeca? Gdje su? Zašto ih očevi —
zašto majke ne dovedoše jutros ovamo ? Zašto li, zašto ?
*
Vidio sam odraslu mladež, kićenu i lijepu, punu
budućnosti. Dolazila je jednostavna i uspravna, da se
pomoli na sv. Grob. U devet sati na večer vidio sam
izvidnike gdje dolaze u paradi, da provedu noć pred
svojim Meštrom... Mlade djevojke visokog društva
i mlade djevojke iz naroda vidio sam, gdje donose
Raspetome cvijeća i molitve. Nije ih znatiželja dovela
ovamo, već ljubav k Bogu. Vidio sam im potresena
ili mirna lica, na kojima su se odrazivali plamenovi
bezbrojnih svjetiljaka. Vidio sam, kako se približuju
Raspetome, da mu. usrdno poljube noge. Bio je to
potresan pogled... Ali dok gledah ove mladiće i dje-
s w Bi
Proljeće je tu!
a roba je stigla u bogatom izboru samo novi modeli.
___ Pogledajte naše izloge i cijene.
INEBAČKA TVORNIGA GIPELA D. D. Podružnica
Podvorba solidna, brza i tačna!
NnČnLnennEniiijš