Ni
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
DUBROVNIK, 14. Maja 1930.
ARE God. XI.
Narodna Svijest
"Cijena Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
lOsmo hodočašće u Lurd.
I ove godine polazi iz Zagreba u Lurd naše
'\običajno hodočašće. Ne ćemo nikako da zaostanemo u
išlovanju Lurdske Gospe za drugim narodima, koji
gvake godine dolaze u Lurd s mnogobrojnim hodo-
časnicima, dapače i po više puta.
=, Stotine tisuća hodočasnika dolazi u Lurd na poziv
(Gospin : »Hoću da mi ovamo dolazi mnogo ljudi,
hoću da mi dolaze u procesijama“. Zato polazi i naše
ovogodišnje hodočašće. Osmi put idemo onamo, da
se ondje čuje i naša riječ i naša molba i naša pjesma.
Raspored hodočašća je ovaj:
7. srpnja (jula) u 5 sati poslije podne kreće ho-
dočašće iz Zagreba. Polazi preko Venecije, Milana,
Verone, Genue, Ventimilije, Nize, Marsilje i Toluse u
Lurd. Vraća se preko Taraskona, Marsilje, Valausa,
Šamberija, Modave, Turina, Milana, Padove i Venecije
lu Zagreb. Putem onamo se razgledavaju gradovi Mi-
lan i Marsilja. A putem natrag razgledavaju se gradovi
tin, Padova i Venecija. Glavni je boravak u Lurdu
1, 12., 13. i 14. srpnja (jula).
Ovogodišnje naše hodočašće razlikuje se od pri-
ješnjih : prvo time, što će ići veći broj hodočasnika,
nego li prijašnjih godina; drugo time, što je cijena
hodočašća mnogo povoljnija, nego li prijašnjih godina ;
treće time, što kreće u mjesecu srpnju, a ne u kolo-
vozu kao prije. Kreće u mjesecu srpnju zato, jer se u
kolovozu drži u Zagrebu veliki euharistički kongres,
ta kome će moći biti i oni, koji će se vratiti iz Lurda.
Cijelo hodočašće traje potpunih 10 dana, a stoji
mo Din. 2.500 U toj je svoti uključena vožnja že-
znicom llI. razreda, stan i posluga u hotelima, obilna
a tri puta na dan od Zagreba do Zagreba i raz-
sledavanje gradova. Putnica će biti zajednička, a svaki
le hodočasnik dobili od potpisanoga odbora jednu
liskanicu, na kojoj će sreski poglavar samo potvrditi,
(da nema zapreka za njegovo putovanje u Lurd. Tko
želi poći s ovim hodcčašćem, treba da se prijavi naj-
kasnije do 1. lipnja (juna) i da pošalje kaparu od
[1000 Dinara. Poslije ovcga roka ne će se više primati
prijave, jer se poradi prekratkoga vremena ne bi mogli
uediti poslovi sa željeznicom, putnicom i hotelima.
Prijave za hodočašće šalju se ma: Odbor za
dska hodočašća, Zagreb, Kaptol 29.
ITO pasta za zuhe je najbolje.
KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- S
I ONICI, KLOSETI, PoJANIE PLOČICE
umne ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
ERASTOVI SLAVONSKI
SIE
(33)
O prilikama u Indiji.
Dogagjaji u engleškoj Indiji postaju mncgo za-
nimljivi sa viješću, da je uapšen vogja uecijonalista
Ghandhi. Sada se nameće pitanje, kako će napokon
svršiti ovaj pokret sa Istoka; da li će britanska vlada
svojim smjelim nastupom uspjeti, da povrati prijašnji
poredak.
Za upoznavanje prilika u Indiji važno. je istaknuti
držanje britanske vlade prema svojoj najglavnijoj do-
meni. Iudija je ekonomski najjače uporište Engleške,
pa je stoga jasno, da su smjernice engleško koloni-
nijalne politike najviše upravljene po interesima sa
Indijom. Ta i sam Egipat za Englešku nije drugo nego
baza sigurnosti prema Indiji. Ako britanska vlada po-
svećuje naročitu pažnju Egiptu, to ona ne čini radi
Egipta, nego radi Indije. Egipat je samo geografski i
strateški ceritar engleške penetracije prema Istoku, a
napose prema Indiji. Indija je najglavniji proizvagjač
sirovina (riža, pamuk, juta, opium i dr.), za engleško
tržište, pa gubitak ovog kolonijalnog područja značio
bi za Englešku svršetak njezinog svjetskog gospodstva.
To uvigja i vladajuća laburistička stranka (Mac Donald)
koja je u svim pravcima spremna da popušta, ali u
pitanju Indije ostaje tvrda, konserativna i gotovo sa-
glasna sa mišljenjem drugih stranaka. a se napokon
odlučila i na uapšenje Ghandhia.
Indija nije dominion. G. 1877. proglasila se kra-
ljica Viktorija caricom Indije, (, indijska carica“) uve-
den je zaseban Ustav, ali time nijesu priznata prava
dominiona (kao Australiji, Kanadi i Kap). Englezi su
to opravdavali timo, što mentalitet hindusa i muslimana
u Indiji, koji je diferensiraz + mnogobrojnim. kastama,
nije se još asimilirao engleškom duhu, kao što je pri-
mjerice u Australiji i drugim dominionima. To je doista
tako, ali k tome moglo bi se dodati i taj razlog, što
su se Englezi do nedavno osjećali dosta jaki, da In-
diju što više skuče i privežu britanskoj vlasti. A sami
hindusi su po svojim osobinama veliki filozofi, misti-
čari, književnici, ali do sada nikada u historiji nijesu
pokazali smisla za stvarannje jedne velike državne za-
jednice. Tek ovaj novi macionalni pokret htio bi da
osvjesti duh hindusa i u tom pravcu; ali sve to ne
znači, da su hindusi spremni, da sami stvaraju i u-
pravljaju državom. Engleška je unajposlije sklona, da
im dade prava dominiona, ali oni se time ne zado-
voljavaju, nego traže potpunu slobodu.
Ne može se poricati, da Englezi nijesu u svakom
pravcu podigli Indiju, Službena Engleška upravlja sa
Indijom od g. 1858, a prije toga čitavo ovo odručje od 320
miliona stanovnika pripadalo je engleskom trgovačkom
poduzeću ,East India Company“. Guverneru ovog
udruženja g. Bertineku podigli su hindusi u znak
zahvalnosii u Kalkuti spomenik, na kojemu su ubi-
lježene ove riječi: ,Znao je, da spoji duh engleške
slobode sa orijentalnim despotizmom«. Pa unajposlije
kada se uzme u obzir čitav rad Engleza oko kulturnog
i ekonomskog podizanja Indije, a s druge strane pri-
rogjema nesposobnost hindusa za samostalno državno
uregjenje, tada lako možemo da shvaiimo, koje bi
loše posljedice mogle nastati, kada bi se Indiji dala
neograničena sloboda i pravo državnog samoodregjenja.
Svakako svaki takav pokušaj bio bi za sada preuranjen,
Ali to ne znači, da Indiji nije potrebna šira autonomija,
a napose prava dominiona. Pitanje budućnosti Indije
ostat će za dugo zamršeno. Dr. A. Ciko.
MODEL
vlastitoga >
umjetničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinju orgulja
Braća Nieqer x
Jagerndorf "i 1
(Čehoslovačka). 3
Do sada izra:
đeno 2411 or-
iki a ER
CIM OAO IMT
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(13)
Da li selo i seljačka kuća mogu da se __
koriste prometom stranaca.
U sadašnje vrijeme, kad je ekonomska kriza pri-
tisla našeg seljaka, a promet stranaca se sve više raz-
vija, nameće se pitanje, kako da se seljaku time po-
mogne. Sada se naš seljak i to jedino onaj iz okolice
grada koristi samo što svoje proizvode prodaje na
mjesnim pijacama i gostionicama.
Ima stranaca, koji ne samo razgledaju prirodu
nego proučavaju narodne običaje i nošnju, te koji vole
daleka pješačenja po selima i planinama. Ovoj vrsti
turizma trebalo bi i kod nas posvetiti osobitu pažnju
i brigu. Danas taj turizam kod nas ne postoji premda
ima odličnih uslova. Stranci izbjegavaju naše selo, jer
tamo ne može naći ni sobe da se odmori, ni konaka
a niti što da pojede i popije.
Nijedna seljačka kuća ne drži toga za strance,
jer ne smije — po zakonskim propisima, i ako bi se
našlo takovih kuća u svakom selu. U tu bi svrhu
trebalo dobiti obrtnicu i dozvolu za točenje vina i
rakije, a to je skopčano sa mnogo troškova i dangube,
plaćanjem trošarine i osjetljivim porezima. Zato seljak
neće da se prti u te stvari na svoju veliku štetu, a i
na štetu države.
Zar se ne bi to moglo udesiti bez dozvole,
pregledanja, taksa i naročitih poreza ? Kad se radi o
jednoj ili najviše dvije: sobe, te nešto hrane i pića.
Ako bi se ova stvar mogla tako udesiti, sjegurno bi
u skoro po našim selima pojedine seljačke kuće pru-
žile strancima ono najnužnije. Tad bi se i po selima
počeli javljati turistički gosti.
Ovaj bi promet stranaca morao biti pod nadzo-
rom vlasti u svrhu higijensku, policajnu i instruktivnu,
na način što lagodniji za seljaka. Hoteljeri i gostioni-
čari od toga ne bi imali štete nego koristi, jer bi i
ovakovi turisti opet stalno boravili kod njih, a ono su
samo kratki izleti u sela, koja strancu pružaju više
privlačivosti. Pločar.
: = : o
IKO razborito Kupulete jeftino ćete kupiti i dobru robu. Zato se požurite