POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
giw“
iš
3
.
Broj čekovnog računa Dl iišta :
LATIVO 1I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Pojedini broj Din. 1:50
DUBROVNIK, 28. Maja 1930. jest 4153 Podružnice. Sarajevo. God. XII.
i a je listu 5 Din..mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi svake S rij ede Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARODNE. SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša). — Dubrovnik
Uzagje Bog uz poklike
: i Gospod uz glas trublje.
: Osvanuo je dan sjaja. Dan slavlja i konačnog
: triumfa. Zemlja se je bila razveselila na dan Njegovog
poroda, a danas osjeća - neki neopisivi zanos. Niz
\otajstava Boga-Čovjeka ima du se danas dovrši,
Veselje zemlje podiglo se do eterskih visina.
\Anđeoski se zborovi pripravljaju da dočekaju svoga
| božanskog Poglavicu. Najuzvišeniji serafski redovi
\čekaju na nebeskim vratima, spremni da ih dignu
etom bude odjeknuo znak Pobjednikova dolaska.
Duše pravednika, oslobogjene već otrag četr-
eset dana od okova Limba, čekaju nad Svetim
tadom čas, kad će već jednom biti otvoren put
raju da u pratnji Spasitelja ugju u Vječnu
omovinu .
rijema je, da se Uskrsli Spasitelj pokaže. Da
rimi zadnji pozdrav od onih, koji ga čekaju : koje
a da još ostavi u zemlji progonstva.
_ Eno_Ga u Blagovaonici. Blaguje zadnji put
ima, da im pokaže svoju ljubav. Povjerava Apo-
olima uzvišenu misiju, da nastave Njegovo djelo
šireći Kraljevstvo Božje po cijelom svijetu : Idite i
učavajte sve narode...
A sada: ,ldem, da vam mješto pripravim“..
. Diže se. Svi prisutni ustaju, da Ga slijede. On
lje na čelu te povorke, sastavljene “Njegove Majke
i prijatelja. Upravo kao ognjeni up, koji je nekoć
|predvodio odabrani narod Rk Obećanoj' Zemlji.
_. Prolaze kroz jedan dio Grada idući k istočnim
ima na jozafotskom dolinom. Prošli su Dolinu
ve li misli i uspomene ne moraju Mu dozivati
na mjesta !
Bogja djela odsijevaju uistinu tajnovitom har-
\monijom, koja zanosi vjerne duše. Na podnožju iste
\Maslinske, gore, u Getsemanskom vrtu, započeo je
\svoju Muku. Tu je osjetio svu njezinu gorčinu za
urijeme smrtne borbe. A sada na vrhuncu ove Gore
slavi Svoj najveći triumf. Obećava učenicima Duha
Uiješitelja. Zapovijeda im, da Ga u Jeruzolimu če-
lju u sabranosti i molitvi. Sve ih zadnji put bla-
gosivlja. Idu svojom vlastitom moći uzdiše se slavan
ama nebu.
| Oblak se oduzme Ga ljudskom pogledu. A
! loslinskom se Gorom razlijegao tajnoviti glas:
Aleluja, Kristu Gospodu, koji uzlazi na nebesa :
poriite poklonimo se Aleluja 1“ Dr. D. B.
N=
ša S] X. jubilarni velesajam u Ljubljani
Ka od 29. maja do 9. juna 1930.
000 m obima, 9 izloženih zgrada, 800 izlagača.
Tvorničke cijene SVE VRSTE ROBE.
ecijalna odijeljenja : tekstil, koža, pokućstvo, papir,
fulomobili, strojevi, strojevi za poljoprivredu, perad.
E Najveća dosadašnja priredba.
| Veliko zabavište. Stanovi osigurani,
Izleti u divnu Sloveniju. 50% popust na željeznicama.
lesilimacije po Din. 80. — prodavaju novčani zavodi,
|. Putnik, trgovačke i obrtničke organizacije.
Slavimo. 10. godišnjicu postojanja.
t6k -Gedron. Dišti se pat vrha“ Mastiniste Gore
Euharistijski kongres u Zagrehu.
Upozorenje. — Upozorujemo da nitko ne smije
sakupljati novac ili davati kakove izjave, ako nije na
to ovlašten od Središnjeg ili dijecezanskog odbora za
Euharistijski kongres.
Program Euharistijskog kongresa — objelo-
danit će se doskora u cjelosti, — Odlučeno je da se
u velikoj dvorani zagrebačkog Zbora održe dva zbo-
rovanja, dok će se treće, završno i glavno zborovanje
održatt pred katedralom.
Jedna od najljepših tačaka programa Euharistij-
skog kongresa bit će zajednička sveta Pričest zagre-
bačke školske djece. Toj će sv. Pričesti pristupiti
oko 2500 djece.
Prigodom Euharistijskog kongresa održat će se
razne priredbe — i to u slobodno i podesno vrijeme,
Tako je Središnji odbor primio na znanje da će se
prikazivati Muka Isusova — kao i crkveni koncerat
kat, pjevačkog društva ,Branimir“.
Svečana Euharistijska procesija održat će se kao
zaključak kongresa u nedjelju dne 17, kolovoza u
pola tri sata popodne.
Kako smo već javili poželjno je da u prccesiji
sudjeluju vjernici u narodnoj nošnji. Takogjer prepo-
ručamo da bi iz pojedinih župa i biskupija došle
razne pjevačke skupine i crkveni zborovi, koji će u
procesiji megju svojim sumještanima pjevati nabožne
pjesme. — Takogjer neka sa vjernicima dogju i glazbe,
| koje će u procesiji svirati.
kla propana medu. kitajskim tići
< Šuzbijanje-holjčovičkatj-utjecajacu Kini.
Vatikanski list ,L' Osservatore Romano“ u opšir-
nom članku ističe potrebu katoličke propagande megju
kitajskim gjacima, koju vrši misionar V. Lebbe. God.
1920. francuski komunisti u sporazumu sa ruskim
poslali su u Evropu dvije tisuće kitajskih gjaka, da se
nauče metodama ,crvene“ propagande i da u borbi
onda zauzmu aktivno učešće. Odmah po dolasku u
Evropu ucijepili su im mržnju protiv kršćanske crkve.
V. Lebbe, koji je prije bio u Kitaju, sa tri kitajska
gjaka dade se na posao. Gjaci - radnici izbjegavali su
svećenike, zato se Lebbe-ovi gjaci upišu u njihovu
organizaciju i počnu sa katoličkom propagandom.
Najprije su ih učili badava francuski jezik, a kađ su
stekli povjerenje, uvedoše megju njih Lebbea. Odmah
u početku pregjoše dva kineska gjaka-radnika na ka-
toličanstvo i postaše gorljivi propagatori katoličke ideje
megju ostalim gjacima. Pokret se širio sve dalje i već
god. 1926. osnovano je u belgijskom gradu Louvainu
centralno društvo kitajskih gjaka katolika. To je postao
centar pokreta za čitavu Evropu. Lebbe je otputovao
u Kitaj na poziv biskupa i tamo organizirao razna
udruženja, da budu veza sa evropejskim. Malo poslije
osnovan je dom kitajskih sveučilišnih gjaka i novo
društvo ,Kitajsko katoličko ognjište“, koje podupire
siromašne kitajske gjake da mogu. završiti svoje
nauke u Evropi.
Badava nu
Šaljemo svakome na zahtjev bogato ilustrovani
cijenik za električne lustere i druga rasvjetna
tjelesa. Tvorničko skladište lustera Zagreb,
Gunduličeva ulica ,RADIORADAX,
Bez ukinuća kmetstva
nema, podigunća poljoprivrede ?
Ovaj članak u 18. br. našega lista izazvao je
veliki interes. Ovdje donosimo dva razna mišljenja,
koja je uredništvo primilo.
Pretpostavljajući da ne posjedujem ni pedlja zem-.
lje, moram istaknuti, da ne dijelim mnijenje g. Popo-
vića, a evo s kojih razloga. Prije svega pod kmet-
stvom ne podrazumjevam neko ,srednjevjekovno kmet-
stvo“, koje kod nas ne postoji, nego kako se to u
Dalmaciji podrazumjeva, odnos privatno-pravne na-
ravi, po kojem gospodar daje zemlju, a težak radnu
snagu, da u stanovitom razmjeru podijele kasnije plod,
Ovakov odnos ne samo što se nebi smio ukinuti nego
da ga nema, tiebalo bi ga stvoriti. — Nije ničiji hir,
već baš poljoprivredna nužda. .
Pomislimo samo na onaj bezbroj slučajeva, u ko-
jima bez vlastite krivine, vlasnik n.pr. udovica sa ne-
jakom dječicom, nije u stanju, da sam zemlju obra-
gjuje. Dali je u interesu poljoprivrede da ova zemlja
godinama neiskorišćena leži ? A što da radi po selima
ona množina siromašnih seljaka, koji vlastite zemlje
nemaju ili premalo, da sebe i svoje na njoj prehrane ?
Istina je, da je u pojedinom slučaju težakov po-
ložaj težak, osobito u slučajevima gdje se stara loza
zamjenila uz iste uvjete sa novom, amerikanicom, te
je porastao i trošak i trud oko obragjivanja. Ali tome
bi se dalo pomoći zakonom, koji bi u neku ruku sli-
jedio intencije zakona o lihvi. Što da se reče o pre-
dlogu g. Popovića, da se težak proglasi gospodarom
zemlje? Otkud da svi državljani u formi poreza ku-
puju zemlju za težaka ? Jasno je kad bi država dala
vdsistu vlasnica; da Di moma x mliune sašupmu
nametnuvši nove poreze. Otkuda pak to da se vlasni-
cima dade samo ,neka“ odšteta, kako predlaže g. Po-
pović? Ako bi im se oduzela zemlja, trebalo bi da
im se ista i plati u punini njezine vrijednosti. — Pred
zakonom svi smo jednaki. R. B.
Agrarno pitanje što bude dulje visjelo
teže postaje.
Sa pouzdane strane je izjavljeno, da će se kod
riješavanja agrarnog pitanja uzeti u obzir slabijega.
To je sasma pravo. Slabiji u ovom pitanju, po svom
položaju, sačinjava jaču stranu, on je brojniji i pred-
stavlja ekonomski napredak zemlje, a to je kmet, On
je u slabim ekonomskim prilikama, ne može da snosi
teret za isplatu gospodareve zemlje. Ovo ireba provi-
djeti i smanjiti, gospodari su nekad lako stekli zemlju,
uzeti obzir na postanak kmetstvu, Gospodari nijesu
siromašni, pa kad treba da bude žrtava, ove treba da
snosi jači, a nikako slabiji.
Dotično pitanje ima i moralnu stranu, pak i ova
neophodno tiraži, da naš agrar bude brzo riješen.
Prema prilikama, kako je poznato, uskraćeni su od-
nosni dohodci, i ovi su uz parbene troškove prouzro-
vali mržnje i zavagje izmegju kmeta i gospodara. Ove
će trajati sve dok agrar ne bude riješen. M. Boran.
Knjižnica Dobrih Romana počela je izdavati
sedmo kolo. Četiri sveska samo 40 Dinara, ko se
pretplati na cijelo kolo inače 15 D. svaki svezak. Već je
izašao I. sv. ,Lurdsko čudo“, II. sv. ,U pandžama
lava“, a kao III. iIV. svezak izlazi roman P. L' Ermite:
»Kako sam ubila svoje dijete“. Pretplatnici nek se
prijave kod Dubr. Hrv. Tiskare ili ravno na Društvo sv.
Jeronima, Zagreb, Trg Kralja Tomislava 20.
p g i 8
| O razhotil0 kupujete jeftino ćete kupiti i dobru robu. Zato se požurite
osjetiti veoma bogato skladište svakovrsnih cipela, papuča, bijelih cipela, čarapa i t, d. kod
INGREBAGNKE TVORNIGE GIPELA 0. D. Podruinica DUBROVNIK
dai uo