POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 23. Broj čekovnog računa našeg lista DUBROVNIK, 11. Juna 1930. jest RH God. xu 4153 Podružnice Sarajevo. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Euharistijski kongres u Zagrebu. 14. VII. — 17. VIII, 1930. Delegat slovačkog episkopata na_euharistij- skom kongresu. Slovački Katolički Episkopat šalje svog predstavnika ua zagrebački kongres, kao i na Euharistijski kongres _u Poznanju u Poljskoj. U Zagrebu će slovački Episkopat zastupati biskup Dr. Jantauš Pavao, apostolski administrator u Trnavi, koji je , odboru već najavio svoj dolazak, “ Glazbe i pjevanje u procesiji Završetak Euha- ristijskog kongresa. bit će velika teoforička procesija, u kojoj će sudjelovati veliko mnoštvo naroda. Odbor će izraditi red procesije i.objaviti ga, : Društva koja žele sudjelovati u procesiji neka se ovom odboru prijave. — Neke su glazbe izrazile želju da sviraju \u precesiji, a druge traže informacije. Ovima saopću- jemo da u procesiji mogu sudjelovati sve glazbe, koje dobiju prethodno odobrenje Središnjeg odbora i budu uvrštene u red procesije. U procesiji svirat će se samo crkvene Cecilijanske pjesme. Odbor će prepo- ručiti pjesme koje će se moći svirati i pjevati u pro- \eesiji. — Jednako molimo pjevačka društva i-čkrvene zborove, koji kane doći na kongres da se odmah prijave. Glazbe i pjevači ići će u precesiji sa vjerni- cima iz svoga kraja, koliko god to bude moguće. Prijave za Euharistijski kongres. Pozivamo sve katolike, koji žele doći na kongres,. da se prijave svom Župnom uredu dovoljan. broj legitimacija, koje će učesnicima davati pravo ma željeznički popust i esplatan zajednički stan na slami u školskim zgra- lama. Legitimacija će stajati deset dinara, Potrebno je da se svi, koje kane doći na kongres odmah ptijave, može“ 5 B4reiino urediti .za nastambu sčesnika. (Tko želi privatan stan ili stan u hotelu treba da to (posebno najavi odboru, da mu odbor može podesan stan naći, — Radi olakšanja posla neka se vjernici ne javljaju izravno Središnjem odboru nego samo svojim župnicima. Kriza Trgovačke mornarice. Opća privredna kriza gotovo čitavoga svijeta morala se odraziti i na trgovačkoj mornarici. Izmjena dobara, u prvom redu glomaznom robom, danas je mnogo manja nego što je bila pred dvije-tri godine, a lonaža trgovačke mofnarice stalno je rasla. Uslijed loga došlo je do padanja podvoza, tako da se brodo- vlasnicima bolje (isplatilo vezati parobrode u luke i opustiti posadu, nego da putuju gubitkom. Računa $, da je oko 4 milijuna svjetske tonaše vezano u lukama ili 15% ukupne tonaže. Megiutim ni ta mjera nije uklonila krize, Podvozi su još uvijek . vanredno niski, Današnja kriza pogagia u prvom redu parobrode slobodne plovidbe, koji prevoze glomaznu robu, dok farobrodi u redovitim prugama nisu, toliko u krizi, Za nas je najvažnije kako današnja kriza djeluje m našu trgovačku mornaricu. Silom prilika i mi smo bili primorani da vežemo u lukama nekoliko parobroda. lo su većinom parobrodi, koji su trošili velike količine lgljena i koji kod: niskog podvoza nisu rentabilni. Megjutim mi smo vezali daleko manje nego trgovačke mornarice drugih država. Pretežni dio naših parobro- lirskih poduzeća nije jako pogogjen prilikama na jetskom tržištu podvoza. U prvom redu maše se tiale plovidbe ništa ne tiču podvozi ma svjetskom tžištu, Teže su pogogjena društva slobodne plovidbe 40 Lioyd, Progres i drugi, koji su morali vezati neke rodove, Nu obzirom na nisku režiju oni će te svoje larobrode moći staviti u promet čim se i malo po- oliša vozarina. U svakom slučaju mnogo ranije nego tugleski i američki brodovi, koji imaju silne režije, _uIT0“f pasta za zube je najbolja! osjetiti Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Za umjetničku sitktru novoga Dubrovnika U zadnjem broju lista ,Dubrovačka Tribuna“ objelodanjen je članak g. Koste Strajnića o umjetnič- koj arhitekturi novog Dubrovnika. Predmet, kojim se pisac bavi, bezdvojbeno je od velike važnosti za razvoj Dubrovnika, pak je obzirom na kompliciranu narav ovakvog pitanja potrebito da se ono promotri sa is- pravnog (gledišta /koje odgovara i današnjim zahje- vima Dubrovnika, a Opaska.g. Koste. Strajnića, u koliko se odnose na novogradnje manjeg opsega u pojedinim predgra- gjima i sektorima grada-vrlo su tačne “i on se oprav- dano obara na pomanjkanje svakog plana u izgradnji predjela, gdje do sada 'nije još bilo kuća. U svojstvu pomoćnika konservatora starina, što mu daje pravo kolaboracije pri novogradnjama, on će sa ostalim fak- torima moći da stvarno doprinese izbjegavanju ovako- vog nesistematskog, besplanog i neukusnog gragjenja, ali je za to potrebito, da on ovo pitanje ne shvaća samo“ umjelhički, jer su prilike danas drukčije negoli su bile u starom Dubrovniku, kad je gragjanski život bio ograničen na mali broj izabranika, koji su imeli i novaca i sredstava da grade vogjeni jedino i isključivo zakonima ljepote i artističnosti i t, d. Danas se. ovim pitanjima treba baviti obazirući se i na ostale momente: ekonomski život, kapacitet gragjana it.d., te tražiti i nastojat da se ne dogagjaju velike grješke, ali ukoče- nost ili jednostrano prosugjivanje bilo bi od velike štete za grad, koji je sada u stadiju napredovanja. Ovo se dade postignuti saradnjom općine, ures- nog povjerenstva i drugih wlasti, Time će biti moguće dg-se izbjegnu, i ofiemogućesAcisijčratne_protekcije, na; osuovu kojih je mnogima uspjelo. da svoj iznakaženi plan protura. Gosp. Kosta Sirajnić osobito je istaknuo dva objekta i to vilu g. Zimdina i uregjenje Gradca. O ure- gjenju Gradca, mislim, da je preuranjeno govoriti, jer radrija nije još dokončana. Glede pitanja vile g. Zim- dina, smatram, da se ne dolazi do ispravnog zaključka samo na temelju umjetničkih kriterija, a to radi već prije istaknutih općih argumenata, koji su jedini ispravni u jednom gradu, koji hoće da koraca naprijed. U ovom stučaju opaža se i negodovanje g. Koste Strajnića, što je takova velika gradnja povjerena jed- nom stranom arhitektu, Nego to nije krivica g. Žimdina, koji se je iz ljubavi prema našem gradu odlučlo da sebi sazida dom i to po svojoj želji, a ne saznavši na vrijeme za naše arhitekte, povjerio je taj posao g. arhitektu, koji se je pročuo u našim krajevima preko grada Splita. ž Vila g. Zimdina, izragjena od g. Kellera po želji i uputama g. Zimdina, predstavlja jedan veliki dobitak za onaj predio grada. Njom je zabilježen jedan evi- dentan i svestran napredak našeg grada, a sa umjet- ničke strane može da bude obožavatelja i protivnika, jer je to pitanje relativno. Š Strogo umjetnička kritika bila bi na mjestu, kada bismo se nalazili u prilikama sredovjekovnih potentata, a pošto to nije slučaj, mi se moramo zadovoljiti ovim djelom, koje je izvedeno odobrenjem uresnog povje- renstva i općine, dakle faktora sa kojima konzervato- rijalni ured ima i treba da ima neprestani dodir, Radovi g. Pločnika poznati su, a nekoji njegovi nacrti, iako vrlo lijepi nijesu mogli da se ostvare, ali smo sigurni, da će to biti moguće u buduće, i ako se — a to treba istaknuti — Dubrovnik u umjetnosti nije Vlasnik — izdavač — Urednik ; za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FIč — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik MODEL vlastitoga nmjetničkoga stvaranja Zavod za gra- tinju orgulja hraća ieger Jagerndorf (Cehoslovačka) Do sada izra- (leno 2411 or- galja. Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla- viju: u Dubrovniku : za franjevačku i domi- nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha; | zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani i t. d. (13) rrIT =y I = u nikada ogičjivao“ klicskim E Sirije more veže naš grad sa svijetom, pak je stoga svakom arhitektu otvoren put natjecanju, što će omogućiti i g. Plečniku da dogje do uvaženja u našem gradu, gdje u ovom specijalnom slučaju nije došao, ali nipošto krivnjom g. Zimdina, koji se je oslonio na jednog — kako se bar tvrdi — uvaženog svjetskog arhitekta, a što je htio da kuća odgovara i njegovom ličnom ukusu, to se u prilikam sadašnjosti teško može apsolutnim načinom osuditi. Prot. Roko Mišetić. Nove zgrade ,,Hrv. Radiše“, Središnjica ,Hrvatskog Radiše“ u Zagrebu raspi- sala je natječaj za izgradnju internata. Gradilište o- buhvaća 7850 metara četvornih. Izgradit će se trokatnice ili četverokatnice. Nacrt gradnje će biti jedinstven, ali zapravo imaju biti izgragjena tri zavoda i to: Pripravni internat za 80 pitomaca, Stalni internat za 160 naučnika Pomoćnički internat za 80 pomoćnika. Sva tri internata zamišljena su pod jednim krovom, U zgradi su tri glavna ulaza. Neizgragjena površina imade služiti kao park odnosno. igralište, koje valja providiti ukusnom ogradom. Pred zgradom bi se eventualno imao napraviti mali park sa poprsjima zaslužnih članova » Hrvatskog Radiše“. Prvo će se graditi pripravni internat, zatim stalni internat te pomoćnički internat, Svaki internat će imati svoje posebne zgrade, ali osim toga su pred- vigjene i zajedničke prostorije. U osnovi je predvigjena izgradnja prostorija za časne sestre, u zgradi će biti i kapelica sa stanom za duhovnika. Predvigjena je i manja prostorija za bogomolju pitomaca muslimanske vjeroispovjesti. Ustanovljene su tri nagrade za nacrte i to od 20.000, 15.000 i 10.000 dinara. Iko ! azhor ilQ kupujete jeitino ćete kupiti i dobru robu. Zato se O veoma bogato skladište svakovrsnih cipela, papuča, bijelih cipela, čarapa i t, d. kod GREĐAGNE TVORNIGE GIPELA D. D. Podružnica DUBROVNIK