POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 26. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK, 2. Jula 1930. . "RAĐA God. XII. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1:50 Vlasnik — izdavač — Urednik: za odbor ,NARGDNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik i Euharistijski kongres u Zagrebu. Prijave učesnika. Središnjem odboru u Zagrebu dosad je stiglo mnogo prijava sa strane dijecezanskih odbora, odnosno _ župnih ureda, Naknadne prijave primat će ovaj Odbor | najdulje do 15. srpnia. Kasnije cd tog roka prispjele \i manjkavo saslavljene prijave uzet će se u obzir samo (u onom slučaju, bude li još raspoloživih stanova i to svakako u udaljenjijim ulicama, odnosno zgradama. Dakle svakako je u interesu pojedinaca, Župa, odnosno ijecezanskih odbora, da svoje prijave učine za vre- mena, da im se stanovi za vremena priprave i dojave. Nekoji župni uredi prijavili su dolazak sumarno i u im prijavama nijesu navell broj muških i broj ženskih, pa se ovi župni uredi umoljavaju, da učinjene prijave u ovom smislu nadopune i to do gornjega roka. : Svrha kongresa. Predsjednik Odbora presv. g. biskup Dr. Dominik remuš prikazao je predstavnicima štampe, kako je vrha Euharistijskog Kongresa skroz crkveno-religiozna, \Euharistijski Kongresi drže se po cijelom svijetu, da |probude vjerski život katolika putem štovanja Euha- stije. U mjesecu svibnju održan je na primjer veliki Eukaristijski Kongres u Kartagi, koji je imao megju- arodni značaj, te su na nj došli predstavnici svih “katoličkih naroda starog i novog vijeka. Koncem lipnja drži se u Poznanju Euharistijski Kongres za tijelu katcličku Pcljsku. Ked nas postoji permanentni odbor za priregjivanje Euharistijskih kongresa, koji se ine, da se svake gcedire ediži u kojem mjestu Eu- aristijski Kcngres. Taj je odbor priredio g. 1923. uharistijski Kcngres u Zagrebu, a poslije u Osijeku, više manjih Kongresa. Taj odber radi po di- tivma Episkopata imajući u vidu isključivo in- lrese sv. Crkve i dobrobit vjere Kristove. Misao, da u Zagrebu cdiži Kongres javila se pred par godina odluka o tom stvorena je pred godinu na sjednici piskopata naše države. Pri stvaranju te odluke nisu ali upliva nikakovi drugi motivi i druge okolnosti, ego gore istaknuta načela, kojih radi priregjuju se kod nas Kongresi svake godine i svagdje na svijefu. uharistijski su Kongresi naime jedna općenita usta- va Kat. Crkve. Pripremni rad. Izdani su veliki i mali plakati po nacrtu umjetnika Kirina. Odaziv će učesnika biti sigurno velik, oso- lo iz zagrebačke nadbiskupije i bližih biskupija. > Doći će mnogi gosti iz Amerike, Čeho-Slovačke, ljske i drugih država. Važno je pitanje: nastambe čsnika .u Zagrebu. U tu je svrhu dobio Odbor sve uugrebačke škole, koje je spremno Odboru ustupila [državna vlast i grad Zagreb, dok će drugi biti smješ- jeni u privatnim stanovima i hotelima. Jadranska i Dubrovačka Plovidba povoljno su rješile molbu ovog Odbora za popust na parobrodima prigodom Kongresa, U Zagrebačkom Zboru će se održati zborovanje. Uće se postaviti megafoni, da sav narod uzmogne Qvornike dobro čuti. Ti će megafoni biti postavljeni OZNE KIM Kulturna orijentacija. Od ogromne, sudbonosne važnosti po nas, Slo- vene je: kakov ćemo stav zauzeti prema evropskoj civilizaciji. To je od tolike veće važnosti danas, jer se na Zapadu kultura već okamenjuje u civilizaciju. Na evropskom zapadu vidimo mnoge od onih pojava koje su se dešavale u Ateni i Rimu pred kraj njihovih ci- vilizacija. Vidimo nestajanje religioznog duha, na čije mjesto stupa cinizam sa odsustvom svakog smisla za moralne i vječite vrijednosti. Materijalna dobra, kojih je sve više, sve potpunije uspjevaju da u čovjeku zarobe ono, što ni po koju cijenu, i nikad bez kazne, ne smije bili zarobljeno. Javlja se paradoks: čovjek pobjedivši prirodu postaje njezin rob. To ropstvo čovjekovo, ta prikovanost za materiju, ispoljava se u njegovoj nezasitoj želji za posjedovanjem što većeg broja materijalnih dobara. Ova pak bude jednu nenasitu žud za životom. I šta se dešava? Jedni umiru prije vremena od pretjeranog uživanja, drugi umiru od čežnje za uživanjem. I jedni i drugi su u stvari u istom odnosu, podjednako su prikovani za materiju. jednih i drugih je u našoj zemlji svakim danom sve više. Gdje god se obazremo možemo ih vidjeti. Ekonomski i moralno ko zna gdje bismo već bili, da u širokim slojevima našega naroda nema i takovih, radi kojih, kako nam narod kaže, i sunce grije. I otuda, i od tih i takvih jedino nam i može doći spasenje. Ali na njih, mi učeni ljudi gledamo, sa prezrenjem. Nazivamo ih prostim i nepismenim. Je li onda čudo što mnogi, ,prosvjećeni“ seljaci banče po kafanama, jedu do presitosti, a njihove žene počinju da oblače svilu? : Na svim stranama u mas čuje se lozinka : selo treba prosvjelliti. Mi pak kažemo: potrebno je prvo varoš prosvjetliti. Jer varoš ovakva kakva je, sa svim »učenim“ ljudima u njoj, poduzima selu njegovo re- ligiozno shvatanje svijeta i života, a donosi mu ido- lopoklonstvo, Sporedno je, što su savremeni idoli: lijep namještaj, svilene čarape, automibili, i sl. Ako hoćemo da dogje.do našeg općeg narodnog preporoda, mora svaki od nas početi sa sobom lično. Mora postati svjestan da je nemoguće istovremeno služiti Bogu i Mamonu. Ko hoće da se ponovo rodi, ima da se odrekne svog ličnog žlvljenja, i da sav živi za Boga i za Božje djelo, za carstvo Božje u sebi i megju bližnjima, za pravdu, za ljubav, za čistoću, za istinu. Sve lične želje ima da sahrani jedamput za svagda, i ima da oprosti svima za sve. Svaku životnu radost ima da prima kao neočekivani i nezasluženi dar, za koji ima da zahvaljuje Gospodu. I onda, desiće se čudo! On će vidjeti da se tek odbacivanjem življenja za sebe stvarno živi, Vidjeće, da prikovanost za lični život znači: bol, bolest, umiranje, smrt. Osjetiće svu istinitost magijske Hristove riječi: Tražite carstvo Božje, a ostalo će vam se sve dodati“. + Mi ovdje ne propovijedamo bježanje od života i odlaženje u manastir. U sred života, u sred životnih obaveza ima se ovako živjeti. Ovo nije odricanje, već potvrgjivanje života. Naš odlučno nematerijalistički stav ne znači nikakvo nazadnjaštvo. Tražeći unutarnje oslo- bogjenje čovjeka, oslobogjenje onoga što je vječno u njemu, mi hoćemo da ga uputimo na put jedino tačne evolucije, koja se sastoji u čovjekovom teženju ka savršenom. Mi čak nismo ni protivnici civilizacije i njenih materijalnih tekovina, već samo hoćemo da MODEL vlastitoga umjetničkoga stvaranja Zavod za gra- : tinju orgalja Braća Nieger Jagerndorf (Cehoslovačka) Do sada izra- ffeno 2411 or- galja. Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla- viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi- nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. | Vlaha ; : zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani i t. d. (13) našem čovjeku nijemo na ovaj jedini put, koji ga može odbraniti od robovanja svemu što je prolazno i trošno. Budeći ono što je vječno u čovjeku, mi hoćemo da mu vratimo vlast nad zemljom i materijom. I zapad, i sjever, i istok Evrope grcaju u mate- rijalističkom shvatanju svijeta i života. Čini se po koji očajan pokušaj da se izvuku iz toga. Nikad povoljniji trenutak nije bio za naš narod da odigra fpunu časti ulogu, da preporodivši prvo samoga sebe pokaže put i ostalima. I baš zato, što je to nama lakše nego drugima, zato je i naša odgovornost tako velika. N,O. | (8 KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- U ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE ELENTA. MATERIJAO i LOSTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu trgovina gvožđem, tehničkim i elektro- tehničkim materijalom. : HRASTOVI SLAVONSKI | PARKETI! . Erma (33) NGREBAGNE TVORNIGE GIPELA D. D. Podružnica DUBROVNIK snižene cijene! Podvorba solidna brza i tačna!