POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 30.
Broj čekovnog računa našeg lista
DUBROVNIK, 30. Jula 1930. jest
Narodna Sv
a God. XII.
ijest
4153 Podružnice Sarajevo.
i Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
i PLATIVO I UTUŽIVO -U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Zora slavenske uzajamnosti.
Od 24—26 jula zborovala je u Ljubljani akadem-
ska omladina katoličkih slavenskih naroda, Dnevna
_ naša liberalna štampa možda nije ni spomenula ovog
_ kongresa, jer to nije bio bučan zbor vikača, nego zbor
| ozbiljnih i ustrajnih radnika za ostvarenje lijepog ide-
_ ala slavenske uzajamnosti.
Još prije svijetskog rata katolička! akademska
_ omladrna slavenskih naroda okupljena u »Slavenskoj
ligi katoličkih akademičara“, ustanovljenoj pred 20
_ godina, uvidjela je potrebu zajedničkog rada za veliki
_ ideal slavenskog jedinstva. Na razvalinama pak bijes-
nog svjetskog rata katol. akad. omladina, koja se je
odgajala pod slobodnim suncem mladih slavenskih
država, splela je nove veze bratstva. Ne iz sanjave
slavenske romantike, nego iz neumoljive zbiljske real-
nosti mladih slavenskih država, ne iz pogauski ili fa-
šistički shvaćene ideje nacije, nego iz duha obnovljene
kršćanske općenitosti iznikla je ideja nove slavenske
uzajamnosti, Kolijevka joj je u naručaju poljskoga na-
\roda, koji ima najviše bujnoga vjerskoga života megju
kademskom omladinom i koja ima najviše razloga za
\trijezno prosugjivanje slavenskih pitanja.
: Lani u Krakovu je baš iz poljskih debata izmikla
ideja ćirilometodska kao ideja vodilica slavenskog ka-
\olicizma, i nova slavenska kat. akademska sveza stupa
\danas naprijed pod vodstvom svete čirilometodske ideje.
Ovih dana u Ljubljani sabraše se izabrani dele-
\gali slavenskih katoličkih akademičara, da kao glasnici
\nove dobe, graditelji nove slavenske zajednice, tvorci
\obnovljene slavenske individualnosti organski spojene
$ katoličkom općenitosti, zacrtaju novu slavensku ideo-
giin.na kajoj & oći iz :
Po RO banani RV pak 1 e golis
ovi okrenuti prama istoku. Tako je i slavenska aka-
mska omladina okrenula hram katoličke slavenske
zajamnosti prama izlazećemu suncu i otvorila prozor
istok, odakle nam je zasjalo sunce kršćanstva i
lakle su došli naši apostoli sv. Ciril i Metod. U tomu
je kršćanski smisao uzajamnosti katoličkih Slavena.
Božja Providnost nara je i uzvišeno poslanstvo
i kao živi organski dio opće Kristove Crkve na istoč-
m megjama postanemo glasnici opće kršćanske lju-
vi i jedinstva.
= Dok se u groznim mukama preporagja Rusija,
dok bijeli Vatikanski Stražar svakog dana uzdiše : »Spa-
tilelju svijeta, spasi Rusiju“, dok kršćanski Istok traži
ve orijentacije, slavenska katolička akademska omla-
(dina vezuje nove veze s istočnim kršćanstvom i pruža
pomirnicu / ruku- svojoj istočnoj braći. Katolička sla-
\enska uzajamnost prelazi u uzajamnost svih Slavena;
| bi se iz po kršćanskoj općenitosti preporogjenoga
ivenstva razlila ma sav svijet nova zora pravice mira
jubavi.
to ime pozdravljamo zoru slavenske uzajamnosti !
Novi zakon o šumama.
Ovaj je zakon stupio na snagu 21. juna 1930. a
ministarstvu šuma i ruda radi se na redakciji pro-
tdbenih naredaba glede istoga zakona.
_ Zakon u predmetu je vrlo oštar, a tiče se šteta,
koje čovjek šumi manosi, koje su dvojake: 1. štete,
koje čini vlasnik na svojoj imovini; 2. štete koje
(ni treće lice ma imovini drugoga lica. Osnovno
Čelo za sve i svakoga u šumarstvu jest: što je šuma
šumom i ostati i nju se mora održati.
ema konkurencije
Znatno snižene cijene!
Po zakonu o šumama $ 8 šumsko tlo dijeli se
na apsolutno i relativno. ,Apsolutno“ je šumsko tlo
ono, koje nije trajno sposobno za drugu vrst težidbe
osim za uzgoj šume, s obzirom na položaj, konfigu-
raciju, te fizički i kemijski sastav samoga tla. ,Rela-
tivno“ je ono, koje može da posluži i drugoj vrsti
težidbe. Krčenje je prema tome strogo zabranjeno na
apsoluino šumskom tlu; a krčenje na relativnom tlu
može se dozvoliti, ako se komisijski utvrdi, da je
krčenje koje se poduzima u svrhu da se dobije čistina,
u istinu neophodno potrebna vlasniku, i da će mu davati
trajno bolje iskorišćavanje tla. Ali se po zakonu malo
predvigja slučajeva, kad krčenje šume može biti korisno.
: Pustošenje šuma je strogo zabranjeno i kažnjivo
i to globom od 100 do 1000 i 5000 dinara i zatvorom.
Novi zakon pod ,pustošenjem“ ili oštećivanjem shvaća
i prisvajanje ili kragju drva, drvne muse, kao i svih
šumskih nizprodukata : kora, trave, plodova, korijenja,
zemlje, šušnja ifd.; 2. oštećivanje stabala u šumi, ako
se lome šibe, režu grane i grančice, zasijeca kora i
urezuje ma njoj imena; ako se loži vatru ispod stabla,
Jer me samo što se tim suši i raspucava kora, nego
se stvara i velika pogibelj od požara; 3. prekršaj
šumskoga reda i obrane šuma. Ovamo spada najprije
uspostava šumskog reda po sječinama, prema kojemu
se ove moraju pošumiti odmah, a najdalje u roku od
3 godine, kao i dužnost vlasnika sakupljati granje i
kore u hrpe, da se mogu lakše spaliti i tako spriječiti
razvoj insekata. Ovamo ide. i izvoz drveta samo u
dozvoljeno vrijeme, izvoz istoga odregjenim putovima
1 ne zabranjenim načinom. — Listinac (sušanj) za
prostirku u stajama, može se uzimati iz šume, ali ne
iz godine u godinu sa istog dijela šumskoga tla, već
svake treće godine, i kad treba paziti, da se ne odnosi
zemlja i onaj šušanj, koji se je počeo već rastvarati,
Jer se tim diže hranivost tlu. Kragja žira, šišaka ili
drugog šumskog sjemenja kazni se sa 500 din. globe.
Ko pušta bespravno stoku na pašu, kaznit će se do
1000 din., i platit će štetu. Na koncu ko bespravno
uzme iz šume zemlje, kamenja, pijeska, busenja; ko
ruba, ko nagje napuštenu vatru i ne pogasi je ili o
tome ne obavijesti najbližu vlast ili vlasnika šume, po
čl. 165 zak., kaznit će se zatvorom od 10 dana, od-
nosno 30 dama ko loži vatru u šumi u zabranjeno
vrijeme, naime za velike suše,
Izložismo u kratko nekoliko odredaba novoga
šumskoga zakona, koji će bez sumnje bit preko vlasti
shodno razglašen i rastumačen narodu. Zakon je oštar,
ali potrebit, jer inače ne bi bilo nikakove koristi od
pošumljivanja, za koje država toliko troši, i s toga,
što bi se i postojeće šume ubrzo uništile, kad ne bi
bilo zakonske strogosti. Mislimo ipak da treba razli-
kovati šumu od šume, na pr. našu sitnu crnogoričnu
šumu (česvinu, planiku, oštriku itd.) od bukovih i je-
lovih šuma; kao i razlikovati stare guste šume, kao
što je niska gusta crnogorica po nekim našim otocima.
kao na otoku Korčuli, Mljetu i dr., gdje prevelika stro-
gost nije tako potrebita, jer nema pogibelji da bi se
tako lako mogle opustošiti, pošto se zua, da se sječine
(čistine) koje se čine zu pravljenje kreča već u 3—4
godine dobro "obuku i oporave, jer sa samo granje
upotrijebljava, a korjenje ostaje u zemlji. Treba uzeti
u obzir i veliku oskudicu drva za gorivo u cijeloj
Dalmaciji, kao i prijeku potreba da se goji stoka zbog
mesa i mlijeka i pri tome okolnost, da mi u Dalmaciji
imamo vrlo malo livada za pašu, već narod mora po-
najviše hraniti stoku po stranama. Nadati se je, da će
naše Općine i ostale vlasti uložiti svoja nastojanja, da
se u granicama zakona našemu siromašnom seljaku
olakšaju neki stroži propisi u predmetu.
Pučki prijatelj.
Buduće matere imaju sprečiti tešku stolicu upo-
trebom Franz-Jozefiove gorke vode. Šefovi universi-
tetskih ženskih klinika hvale prirodnu Franz-Jozefovu
vodu jer se lako uzima i sigurno djeluje bez nepri-
jatnrh sporednih pojava.
cipelam
MODEL
vlastitoga
umjetničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinju orgulja
hraća Nieger
Jigerndorf
(Čehoslovačka)
Do sada izra-
(eno 2411 or-
gulja.
| Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(13)
Euhbasiolijsl: Mramsegmaam uu Maosuanlana
Dolazak Čeha. Odboru je javljeno da će na
kongres doći oko pet stotina učesnika iz Čehoslovačke,
gdje vlada veliki interes za naš kongres.
Radio prenos prigodom kongresa. Zagrebački
Radio prenašat će glavne djelove programa Euhari-
stičkog kongresa, tako da će i brojni vjernici kojima
neće biti moguće da dogju na kongres, moći pratiti
tok programa kongresa. Osim toga će na samim mje-
stima zborovanja i služenja sv. mise biti postavljeni
megafoni, da hiljade kongresista mogu jasno čuti sve
govore. Megafone će postaviti tvrtka Philips.
Rasvjeta katedrale. Prigodom kongresa bit će
zagrebačka katedrala bogato rasvjetlena. Rasvjetu će
provesti gradska munjara. Sam portal će biti bogato
osvjetljen sa 3 zaokružna reda žarulja. Trougao povrh
portala će se takogjer isticati obrisom svijetla, koje
mu daju oko njega smještene žarulje. Tri dugačka
gotska prozora povrh portala, a ispod prvoga balkona
će takogjer biti zaokružena svijetlom prugom žarulja.
Isto će biti tako oba balkona (prvi, što spaja oba tor-
nja i drugi što je na svakom tornju, po jedan) bogato.
osvjetljena tako, da bude istaknuta svaka finesa zagreb.
lijepe stolnice. Trouglasti će zabat crkve biti takogjer
označen svijetlom žarulja. Rasvjeta se električnih sija-
lica završuje osvjetljenjem toranjskih ura. Bočne kon-
ture katedrale osvjetlivat će reflektori, a vrhove tor-
njeva će takogjer projicirati zgodno namješteni refle-
ktori tako, da će izgledati, kao da se križevi iz oblaka
spuštaju na Katedralu.
Euharistijski pohod omladine. Potrebno je, da
na ovom kongresu bude zastupana naročito kažolička
IMGREBAGKE TVORNIGE GIPELA D. D.
Podružnica DUBROVNIK
Podvorba solidna brza i tačna!