POŠTARINA PLAĆENA -U GOTOVU
Naro
ze
DUBROVNIK, 6. Augusta 1930. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
RE God. xu.
4153 Podružnice Sarajevo.
na Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
izlajt svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Mački ršćansko-oncijali okret je. rop.
Tamo na dalekom i hladnom sjeveru nalazi se
: država Finska, koja sa Estonskom, Livovskom, Litav-
| skom, Poljskom i Rumunjskom tvori obruč društva,
koje priječe ruskom boljševizmu prodor u Evropu.
P U toj zemlji pojavio se narodni seljački pokret
ć poznat pod imenom /apovski. Iz najsjevernije. pokra-
jine Lapa, digli su se seljaci i kao kakvi novovjeki
križari uputili se prema jugu u grad Hetaingtors pje-
| vajući vjerske pjesme u borbu protiv antikrista, koji
| je zavladao Rusijom. Ti seljaci osjetili su 'pogibelj,
koja prijeti njihovoj državi, njihovu domu, staležu,
| vjeri, ukratko njihovom opstanku od boljševičke pro-
pagande. A Finska je kao nijedna zemlja izložena
boljševičkoj propagandi. Boljševički agitatori dolaze u
insku opskrbljeni svim zemaljskim blagom. Njihov
ad u-školi, štampi, parlamentu podrovao je sav javni
| i privatni život finskog naroda. I finski seljak instik-
tivno je osjetio pogibelj od boljševičkog vala i pod
vodstvom seljaka Kosole ustaje proti crvene opasnosti,
| Seljaci su komunističke institucije popalili, a komuniste
\pohvatali, izbatinali i prebacili preko granice.
i I lapovski seljački pokret potpuno je uspio.
"Predsjednik republike povjerio je vladu seljačkom vo-
| gli Svinhuvudi, koji je raspustio parlamenat i raspisao
move izbore, koji će se vršiti pud pritiskom lapovske
seljačke stranke, Nečuvenom spretnošću i brzinom vrše
se priprave za izbor. Stranka raspolaže s automobilskom
organizacijom, koja joj omogućuje da u najkraće vri-
jeme obigje najudaljenija sela. Svi lavovski seljaci okupili
e oko svojih crkvenih protestanskih vogja, te su
pokazali, da je njihov pokret u prvom redu vjerski.
el i da su iz vjerskog osvjedočenja ustali protiv“
oljševizma, koji uništuje temelje zdravoga socijalnog
(života i moralne osnove države,
| I seljaci u Estoniji budno prate dogagjaje kod
\sojih susjeda u Finskoj pa se i oni počeli organizirati
u pravcu finskog seljačkog pokreta. Istina u Estoniji
ne prijeti tolika pogibelj od boljševizma, ali su Estonci
dobfo uvidjeli što može i koliko može jedan seljački
(pokret, koji je dobro organiziran, Zato su se i oni
(počeli organizirati kao i finski seljaci.
| Predzadnje nedjelje vršile su se u Estoniji veli-
nstvene seljačke manifestacije, Geslo pod kojim se
tljački pokret širi jeste: »U agrarnim državama neka
tlak odlučuje o sudbini države |“, Političke vlasti
llumale su da se seljaci sastaju kasno u noći, a svoje
tslanke otvaraju s molitvom. To znači da je i ovdje
podloga novoga pokreta živa želja, da se narodu sa-
Jednako raspoloženje vlada i u katoličkim lifav-
tim krugovima. U Litvi uvigjaju političke vogje, da
% moraju osloniti potpuno na seljaštvo, ako hoće da
odupru marksizmu, koji je besmisao u agrarnim
lfavama; zatim je nužno, da se što više rašire ka-
U političkim krugovima u Norveškoj
kR opaža, kako se širi fronta protiv sovjetskog komu:
uzma, U svojoj nedjeljnoj propovjedi znameniti je
holestanski nadbiskup Soderblom naglasio, da je so-
dna seljačka i kršćanska organizacjja čvrsti bedem
s veseljem
peti komunističkom nadiranju.
Znatno snižene cijene
U Norveškoj se nadaju, da će ovaj zdrav seljački
pokret možda prije ujediniti baltičke države, nego svi
pokušaji diplomacije, Zanimivo je i to, da su se u
norveškim Crkvama vršile javne molitve u isto vrijeme
kada su se digli finski seljaci,
Jugoslav. društvo i list u Belgiji.
Naši iseljenici u Belgiji osnovali su društvo sv.
Ante, koje društvo izdaje svoje glasilo »Mali List«.
Svrha je društva i lista, da megju našim ljudima goji
društvenost i prijateljstvo, da ih prosvjetljuje i duhovno
oplemenjuje, da ih sačuva neporočne u vjerskom i
moralnom pogledu, da megju njima podržaje naše
narodne običaje, da štiti i unapregjuje njihove interese
i pritiče im u pomoć u svim njihovim potrebarna.
Od svih stranaca u Belgiji mi Jugosloveni uživamo
najveći ugled. Naši ljudi vrijede kao pošteni, marljivi
i štedišni ljudi. S njima policija ima najmanje posla.
Ali, i ako su naši ljudi kod Belgijanaca u dobroj
cijeni, ipak su naši krajevi Belgijancima vrlo slabo
poznati. Ogromna većina Belgijanaca ne zna razliku
izmegju Jugoslavije i Čehoslovačke niti ima pojma,
gdje se nalazi n. pr. Dalmacija, Bosna ili koja druga
naša pokrajina, a još manje zna, koje se blago kulturno
povijesno, književno, narodno ili gospodarsko kod
nas nalazi,
Naše društvo Sv. Ante nastoji da upozna Belgijance
se ljepotama naše domovine, i to izragjivanjem filmova,
koji prikazuju razne znamenitosti iz naših krajeva. O.
Ante Dr. Crnica i O. Vladimir Bilobirk, naši duhovnici
u Belgiji, obratili su se nekim prijateljima i znancima
i zamolili za razne fotografije. Tako su se mogla iz-
raditi 3 filma za predavanja koja predstavljaju Split,
Dubrovnik i Dalmaciju uopće.
Društvo Sv. Ante, u svrhu što veće propagande
za našu domovinu, prepustilo je pravo vlasništva nad
ovim filmovima, odnosno projekcionim predavanjima,
samoj tvornici filmova u Bruxellesu, pa će se ovi filmovi
prikazivati svugdje po Belgiji i inozemstvu gdje se
nalaze njezini aparati. Ouo misli jednaku propagandu
učiniti i za druge naše krajeve. Stoga se mole svi oni
koji imadu uspjele razglednice s ljepotama naših kra-
jeva, da ih upute upravi našega lista. Budući da ove
filmske snimke stoje mnogo novaca, osobito kad se
proizvagjaju u živim bojama, društvo Sv. Ante ovime
moli sve naše narodne dobročinitelje, da ga pomognu
u ovom plemeuitom radu oko širenja časti i ugleda
naše domovine.
Narodno župsko odijelo.
Narodno župsko odijelo je veoma lijepo. Stranci
često posmatraju Župljanje u širokoj robi“ pa ih
fotografiraju, a i domaći svijet rado ih gleda u sveča-
nom odijelu na sv. Vlaha. "Na žalost ovo se odijelo
sve više gubi, mlagji ga neće da nose, -pa ne znaju
ni imena pojedinih komada toga odijela.
Svečano odijelo kod Župljana sastoji se od crvene
kape (barete), koju nose ma glavi. Rublje je bijelo,
košulja od kambrika, na kojoj nose pod grlom dvije
velike puce od srebra pozlaćene, obično sa likovima
sv. Vlaha, slično starim dubrovačkim perperama. Više
košulje je džamadan od crvene kadife izvezen pozla-
ćenom srmom osobito na rukavima i jačerma od crvene
svite bogato ukrašena pločama, kopčama i vezom od
pozlaćenog srebra. O vratu nose zlatni ili srebrni lanac
\ema konkurencije cipelam
NGREBAČKE TVORNIGE GIPELA 0. 0.
Podružnica DUBROVNIK
Podvorba solidna brza i tačna!
!
MODEL
vlastitoga
umjetničkoga
stvaranja
Zavot za gra-
dnju orgalja
Braća Mieger
Jagerndorf
(Cehoslovačka)
fleno 2411 or-
yalja.
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(18)
(sindžir). Gaće su od modre svite sa uškurima od
svilenog gajtana. Pas irombolac je od svile raznih
boja, preko pasa je svilaj od kože crvenkaste boje.
Za svitajem nose nož i arbiju od srebra, koja služi za
nabijanje male puške. Ranije, kad su pušili čibuke,
arbijom su dohvatali žeravu, kad bi htjeli da napale
čibuk. Na nogama su bijele bječve, toke i crvene
papuče od kaisera. Toke su od crvene svite ukrašene
bogato kao i jačerma sa nizom kopča, koje završuju
sa pločama i vezom od pozlaćenog srebra.
Obično odijelo je bez nakita i sa manje veziva.
Džamadan je od modre svite kao i koret, mjesto ja-
čerme je fermen isto od modre svite isvezen sa crve-
nim zefom. Pas je zelen od vune, a gaće su od modre
raše sa crvenim uškurima izragjenim od gajtana. Na
nogama su crne vunene bječve i papuče ili cipele.
Ljetno je odijelo nešto lakše, Mjesto debelog
džamadana nose tanku premitaču, mjesto koreta tanku
koretinu i gaće od craog satena sa uškurima od tamnog
gajtana. Kad je Župljanin u žalosti (korotu) za nekim
daljnim rogjakom nosi samo crnu kapu, a kad umre
neko od bliže svojte omasti u crno cijelo odijelo pa
i papuče.
Narodna župska odijela izragjuju i vezu ,terzije“
zlatni i srebrni ures naprave zlatari, a pasove trombolce
obično naručuju iz Carigrada. Ogrtač za župsko odijelo
je široka kabanica. izragjena od modre svite, Zupljanin.
Kod začepljenosti neurednog varenja,
stomaka, glavobolje, općeg neraspoloženja, treba ujutro
uzimati na šte srca čašu prirodne Franz- Jozeiove
gorke vode. Prema iskustvima stečenim na klinikama
za unutrašnje bolesti Franz-Jozefova gorka voda je
odlično sredstvo za čišćenje.
bolesnog