POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 34. :
Broj čekovnog računa našeg iista
DUBROVNIK, 27. Augusta 1930. jest
Narodna Svije
RH God. X.
si
4153 Podružnice Sarajevo.
|. Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Slaveni u savremenoj kulturi.
Na kongresu sveslavenske katoličke omladine u
Ljubljani raspravljalo se je i o navedenom pitanju, pak
_ je prof. Dr. Vlad. Macourek Čeh govorio o sadanjem
| kulturnom stanju Slavenstva. Njegove su misli po pri-
lici ove:
Slaveni, koji tvore cjelinu u etnografskom i jezi-
\ kovnom pogledu, nijesu tvorili niti sada tvore cjelinu
u kulturnom pcgledu. Glavne razlike megju kulturama
| slavenskih naroda izviru iz njihove kulturne diobe, iz
činjenice, da pripadaju dvjema kulturnim sferama : la-
| tinskoj (zapadnoj) i grčkoj (istočnoj kulturi). Sve ostale
| razlike nastale su iz separatističnog duha Slavena te
su se vremenom: zaoštrile,
Uz odvojenost postoji takogjer unionizam slaven-
ske kulture, koji upotpunjuje religiozni unionizam,
| Taj unionizam proizlazi iz činjenice, da obe kulture
grčko-istočna i zapadna imaju jedan izvor, koji je sin-
leza antične kulture i kršćanstva. Ova sinteza dosada
je jedina baza evropskih kultura.
ki Glavni problem slavenskih kultura sastoji danas
(u njihovom stanovištu, što ga zauzimlju prema ovoj
| skupnoj tradiciji evropske kulture. Različni slavenski
\marodi kušaju riješiti ovaj problem na četiri načina :
: 1. Sovjetska Rusija kuša ga riješiti radikalnim ;
\dosljednim zanijekanjem svih tradicija i svih postojećih
evropskih kultura. Zato i kuša ma pogibeljan način i
| ma'slijepu sreću da stvori novu bazu života i rada i
_lo hoće da izvede iz ateizma, tehnike i materije.
| 2. Jedan dio Slavenstva još se i dalje drži starih
| oblika baštinjene kulture otkuda su moć i punoća više
manje nestale, Taj konservativni formalizam bio se
udaljio od" danačnjega“ šojjelo as D254 mie ua
da mu dade u sadašnjoj borbi ideja i nazora.
| 8. Najveći dio slavenstva koleba sa cijelim evrop-
skim zapadom u svojem širokom liberalizmu nedo-
sljedno izmegju radikalne boljševističke negacije i kon-
srvativnog formalizma, Pustio je da sa stare baze
evropske kulture otpadne bivstvena i veoma važna
komponenta živo i praktično kršćanstvo, od kojega su
(stale samo reminiscence ili pak više ili manje pri-
| mavani ,moralni ostaci“.
1.4. Četvrto. riješenje, ono koje hoće da ustanovi
\lakogjer specifični odnošaj, kojim Slaveni mogu po-
| moći kod spasavanja i preporoda evropske kulture jest
| weligiozno, kršćansko. Njemu nije do toga da svakako
(iu cjelini sačuva i zadrži stare baštinjene oblike, Ali
podiže i podvlači istinitu, živu, nepomičnu i vječnu
\vijednost i valjanost kršćanskih istina, koje su predmet
| jere. Stavlja je kao centralnu ideju u kompleksu po-
leba interesa, želja i djela savremenog čovjeka. Tako
|% može obogatiti književnost, znanost, umjetnost, te
gospodarsko i socijalno življenje i tako će Slaveni
|moći uspjeti da izvrše svoju zadaću. Ovo riješenje
| Mroblema slavenske kulture je universalno. Ono je uvje-
(tuje mnogih velikih slavenskih duhova i nada svih
(loji vjeruju u duh i istinu. Dr. I. B.,
- Mastiona i kemična čistiona odijela
moderno uregjena
_ Prima na čišćenje i maštenje svakovrsnu robu.
uga brza | tačna. Posluga brza | tačna
N. DOMIĆ
LE — KOLORINA ispod zgrade okružnog suda 9
Papinska enciklika o uzdoju mladeži i paši liberali.
Zagrebačka »Riječ«, od 2. VIII. o. g.
nakon vremena od prekć_pol godine, što je objelo-
danjena znamenita papinsta enciklika, da je u našoj
javnosti tenđecijozno prikaže kao izljev političkih pre-
tenzija papinstva za rimski; imperijalizmom. Liberalni
pilići matere »Riječi«, požurili su se da taj napadaj
na katoličku Crkvu što prije prenesu. »Riječ«, odvaljuje
rasturanju te enciklike tendenciju propagande anmtidr-
žavnog pokreta i netoleracije prema drugim vjeroispo-
vijestima. Dapače teško zamjera predstavnicima naših
kulturnih zavoda, što suše dali aktivno afgažirati u
priredbi Euharističkog kotgresa,
Na sve ovo imademo tek da primjetimo, da su
se o papinskoj enciklici o kzgoju mladeži najpohvalnije
izražavali najugledniji pedagozi čitavoga kulturnog svi-
jeta. Zacijelo će u očima ozbiljnih kulturnih radnika i
pedagoga biti mjerodavniji pohvalni sud znanstvenih
stručnjaka, nego li potpuno tendecijozno podvaljeno
insinuiranje kakvog liberalno zasukanog šovena, koji
nema ni pojma o zdravim i jasnim uzgojnim princi-
pima, a pogotovo ne o neprocijenjenim zaslugama
katoličke Crkve kao takove u njezinoj inteinacijonalnoj
i historijski u nebrojenim primjerima praktički doka-
zanoj uzgojnoj misiji čovječanstva uopće i pojedinih
naroda i društvenih slojeva napose. R
sinatrala je
Lapad. — Danče.
Lapad je slavenska :riječ te znači: »kiselica“,
bug. lapadec ili lopec, st. ruski Larota, alb. I epjete
(njem. Sauerampfer); ova slavenska riječ lapad je
stara: togjica: izg lapali ps. otuda i lat. lapathum
lapathon; ime poluostrva Lapada nije dakle srodno
sa lat, lapis- kamen, kako misli u ,Nar. Svijesti“,
br. 82 V. V. Vukasović. Selo Eapat je i kod Ogulina.
U Slovenačkoj je puno sela sa imenom Dana,
Dane, Danc: Dana u općini Naklo' kod Sežane | Dane
kod Sežane (opć. Sežana); Dane — Ribnica; Dane
Lož; Dane — i Dobrova — kod+Buzeta; Danc — i
Dobja meja — u Koruškoj, kotar šmohorski (sveto-
mohorski St, Hermagoras, opć. Guggenbarg). Kao
lična imena pak su iz listina poznata imena: Dan,
Danč i Dančul, koja označnje K. .Kadlec za ,va-
laška“, t, j. rumunjska imena iz srpskih Mhrizobula,
kao što su rumunjska imena: Balša, Bukor i Bukur,
Bukumir (crnogorske Bukumire smatra Erdeljanović
prvotno za Vlahe), Katur, Midžor (u Kotoru), Mugoš
(u Crnoj Gori), Radul, Vučur, Tudor, poslavenjena sa
nastavkom -ić i -ović: Balšić, Bukurović (Gjenovići),
Katurić (Risan), Vučurovič (Krivošije), a jednako i
Dančulović (Krtole) i Tudorović (Grbalj); za dokaz
uavagja K. Kadlec imena Rumunja iz starih srp-
skih hrizobula te ističe rumunjsko porijetlo osobito
i za ime Dan (uz Nan, Radul, Stančul, — K. Kadlec,
Valaši a valašske pr4vo, Praga 1916, 448 i 464, gdje
su točno navedene i odnosne listine). L. Niederle na-
crtao je u svome zemljovidu balkanskog poluostrva
od' 7. do 8. stoljeća Slov. starožitu. ll, 2, ad str, 296)
čitave otoke Rumunja na granicama Zahlumaca, Tra-
vunjana i Konavljana (u Konavljima nalazimo Rumunje
kasnije u selu Vatasi, kako je to objasnio već L. Zore),
ali Šišić drži, da su se ovi Rumunji ili ,katunari od
Neretve“ pojavili u dubrovačkoj okolini tek u 13. stolj.
Otuda valida i ime Dan, ili kako kaže V. V. Vukasović,
MODEL
vlastitoga
amjetničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
tinju orgulja
i braća Ringo
Jagerndorf
| (Cehoslovačke)
Do sada izra-
đeno 2411 or-
< galja.
ya e
a nA U
LEM MNM
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku : za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkva sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljuoljani i t, d.
(13)
Bloranit Bode vu ANile šenana Arahala hi listina
našao vlaško ime Dančul u lib. reform. (tek od 90.11.
1403. god.): ,bastardo Danzulli: Vlachi (K. Jireček,
Wlachen u. Maurowlachen.i. d. Deukmaulern v. Ra-
gusa, 1879, str. 8. posebnog otiska). Ali pošto se još
danas nalaze na Dančama stare ruševine, slične — radi
cijevi od opeke — lijevaonicama prije 10. stoljeća, a mjesto
je već onda sigurno imalo isto ime, koje ima danas,
čini mi se srodnost imena Danče sa osobnim imenom
Daniel nevjerojatnom, osobito kad s ovim imenom
uporedimo toliki broj sela Dand u Slovenačkoj i onog
mjesta ,na Dani“, gdje je Stjepan Uroš 15. Ill. 1926. g.
izdao Dubrovčanima svoju povelju, — dakle jednako
ime, kao u Slovenačkoj (kao što imaju jednaka imena
sela Lava kod Celja i Lava ked Varaždina), — _ dok
potiče ime roda Danci (Daanci) u srpskoj Vlasini od
od rumunjskog imena Dan, koje nalazimo g. 1355.
čak i u Hrvatskoj. Stoga ustrajem na korijenu d: no,
tako da bi značilo Danče isto što i lat. fundula (od
fundus - dno : Sackgasse). — I Danac je ,Dan“-ac,
Op. — U svrhu boljega razumijevanja treba "napome-
nuti: Nastavak -ul, -I, -le označuje odregjeni oblik imenice:
Bogd-ul, Č6r-ul, Drak-ul_(vrag), Kurele - curea - remen“. Pa-
sar-el od pasar ,ptica“, Šiš-ul i d. Nastavak -man označuje
sina Man-a: Budman je Man, sin Buda, Šišman, Man — sin
Šiša, Opreševan je Ivan, sin Opriše i d. Ali Kostopeč nije
možda Peč (Pentele) sin Koste, nego dolazi moguće od Ko-
stoboci, koji su bili staroslavensko (ne albansko, kako nekoji
misle) pleme (ovako Niederle). Saraka-čani, od rumunj. sarac-
»siromašan“, su takogjer aromunsko pleme (Kadlec, o. c. 124).
— Katur je bugarska i albanska tugjica iz osmanoskog katur-
mazga“. K. Jireček je utvrdio u dubrovačkima listinama ru-
munjske kolonije n. pr. 'u Rudinama (lično ime Rade ?), Mrci-
nama (od Mirč'in?) i u nikšićkoj okolici. Dančulovići je i ime
sela kod Slunja.
Tko se bavi sa etnološkima i arheeloškima studijama ne
može preko ovih i sličnih činjenica, važnih i za toponomastiku.
Dr. M. Malnerić.
ITO pasta za zube je najbolja.
Jamčimo za svaki par.
Uvijek najnoviji modeli na skladištu. Podvorba strogo solidna, brza i tačna.
Stigla nova jesenska roba.
Cijene jeftine. o]