POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU,
Narodna Svijest
DUBROVNIK, 24. Septembra 1930. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
zo God. XII.
4153 Podružnice Sarajevo.
| Oljema je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO.I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast, Ivo Birimiša) — Dubrovnik
— Život Slavena u Italiji.
Glasilo tirolskih Nijemaca »Der Siidtiroler« u
sbruchu donosi 15. o. mj. uvodni članak, posvećen
ćanskoj osudi. Najprije iznosi, zbog čega su bili
optuženi Slovenci i Hrvati i priznaje, da su zaista
ikole bile zapaljene, bombe postavljene i narod po-
sivan na otpor. List veli: ,Daleko smo od toga, da bi
branili ilegalna djela, Treba ih osuditi, vršili se oni
bilo gdje. Ali mi se moramo prenijeti u duševno
položenje potlačenoga naroda“,
— »Popolo di Trieste“ (na koji je učinjen antentat),
od god. 1920 drugo radio, nego je propovijedao
ijebljenje Slovenaca, koji da nemaju ni svoga jezika,
ego da laju kao psi. U svakoj se prilici ponizivala
iska kultura, ukratko taj je list kipio fanatičnim
ateljstvom protiv svega, što je slavensko, »Popolo
Trieste« pozivao je fašiste na palež slavenskih
tva. Mladi ljudi, koji su položili bombu u nje-
| uredništvu, nijesu mogli zaboraviti, da su god.
fašisti pet puta u jednoj samoj godini napali
štvo »Edinosti« i zapalili ga. God. 1925 izvršeno
a tiskaru »Edinosti« pet skvadrističkih napadaja
e bilo potpuno opustošeno. .Tako se dogodilo
im slavenskim i hrvatskim tiskarama. God, 1919,
ti su zapalili u Pazinu tiskaru »Pučkog Prijatelja«,
Narodnu Tiskaru« bacili su bombe, God. 1995,
ti su napali i »Tiskaru katoličkog tiskovnog dru-
Goričke Straže« u Gorici i oštetili njihove strojeve.
God. 1920. su fašisti, a da im. zato Slovenci
dali ni naimanie povoda, - zapalili »Narodni
-u Trstu, pri čemu je izgorjelo više 1juux a
a žena, koja je iz zapaljene. kuće skočila kroz
or, ostala mrtva. Fašisti su zapalili »Narodni
1« u Rojanu, Sv. Ivanu i u Barkovljama kod Trsta.
su fašisti zaboravili, kako su aranžirali. kaznenu
\tspediciju protiv čitave Drežnice i zapalili župni dvor,
je grom oštetio spomenik na Krnu ?
"Moguće su fašisti zaboravili, koliko su Slovenaca i
ata ubili i izbili do smrti, mučili ih, megju njima
liećenike, učitelje i najuglednije ljude na selu. Na
iiloke je deportirana stotina Slovenaca, i broj godina,
koje su osugjeni, iznosi preko 150. Sedamdeset i
o sada osugjena Slovenca imaju skupa 686 godina
fora, U istražnom zatvoru nalazi se već 50 Slove-
U tamnicama ih tako muče, da su već trojica od
pred daljnim mučenjima počinila samoubijstvo.
(Ona četiri mladića nakon irodnevne rasprave
ijeljeni su u osam sati nakon proglašene osude,
tiv svi fašisti,. koji su ubijali Hrvate i Slovence,
su odlikovani. Fašistička je štampa njihova zlo-
slavila kao jtinaštva. God. 1927. je fašistička
izdala dekret, kojim se zločini i prestupi, .poči-
iz nacionalnih motiva, ne smiju uvrstiti u kazneni
0nik, odnosno imadu se brisati iz njega. Francesco
uta, koji je zamislio i dao znak za. navalu na Na-
Dom, bio je nagragjen mjestom podtajnika u
listarskom predsjedništvu. Šta više! Tom istom
vjeku postavljena je na popravljenom »Narodnom
hi« mramorna ploča, na kojoj se njegov zločin
že kao najveće patriotsko djelo u Julijskoj krajini.
ovi, koji su osugieni, nijesu ništa drugo radili
Cesare Battisti, Oberdank, Filzi, Sauro, Chiesa
ta, Talijanski fašizam svaki dan uči: ,Oko za
ib za zub“.
€
550 slovenskih i hrvatskih škola preko noći je
promijenjeno u talijanske, Svi učitelji do zadnjega,
njih 800 na broju, bili su. ili prognani iz Italije, ili
premješteni u Južnu Italiju. Preko 50 hiljada slavenske
e po pozka na materinskom jeziku, Nema ni-
ednog slovenskog dječjeg vrta, a slavensk j
sili u »Balille« i PO alana ireedeg
Kad je došao fašistički režim,
na hrvatskom i slovenskom jeziku 15 listova, Svi ti
listovi obustavljeni su i uništeni, Tek godine 1929.
dopustio je Mussolini dru Besednjaku, da za cijelu
Julijsku krajinu smije pod svojom osobnom odgovor-
nosti izdavati samo 2 lista, »Novi List« i »lstarski
List«. Slaveni su imali preko 300 prosvjetnih društava.
Godine 1927. vlada je bez ikakove motivacije zabranila
sva slavenska društva uopće, tako da danas nema
nijednoga. Sva slovenska i hrvatska zemljopisna mjesta
potalijančena su. U najnovije su vrijeme zabranjena i
slavenska krsna imena te se nijedno novorogjenče ne
smije nazvati slavenskim imenom. Potalijančuju se i
slavenska rodbinska imena. Tko ne će promijeniti
prezime, vlast mu nametne talijansko. Puljska je pre-
fektura ma taj način prisilila preko 100 hiljada Hrvata
u Istri, da uzmu novo talijansko prezime. Tršćanska
je prefektura do sada promijenila 60 hiljada prezimena.
Godine. 1921. bilo je u rimski parlamenat birano
pet slavenskih zastupnika. Godine 1924, fašisti su
nasiljima_i paležima postigli, da su izabrana samo
dvojica. Godine 1929. pri zloglasnom plebiscitu preko
pola milijuna Slovenaca i Hrvata nemaju nijednoga
poslanika. U pokrajinskim zastupstvima nema nijednog
Hrvata i Slovenca. Općinski načelnici u cijeloj Jalijskoj
krajini sve su samo Talijani, od kojih nijedan ne zna
koji slavenski jezik. Slavenskih gospodarskih zadruga
ima preko 200, Danas je. njihova uprava isključivo
talijanska. !
i Tiroiski list zaključuje
»Nijeaam marow me SL LII
gama naravna prava drug h naroda, nijedan režin #e
smije pojačavati neprijateljstvo prema potlačenima, ako
me će doživjeti svoj svršetak, Život Slavena u ltaliji
pravi je pakao. Zato se djela-temperamentnih i sva-
kako idealnih mladića moraju suditi blaže. Fašistička
Italija ima na tim činima veći dio krivnje“.
izlazilo je u Italiji
Predradnje oko iskopavanja rimskog grada
EPIDAURA.
Na godišnjoj glavnoj skupštini mjesnog Hrvatskog
Starinarskog Društva pao je predlog, da se. izašalje
jedan posebni odbor stručnjaka na Obod * svrhom da
izvidi i prouči u onom kraju pitanje u pogledu even-
tualnih iskopina rimskog grada Epidaura.
Članovi spomenutog odbora, koji dijelom sačinja-
vaju vrsni i iskusni istraživači starina, stigoše 27. pr. mj.
na Zvekovicu, odatle na Humac i Obod. Za vrijeme
njihovog. obilaženja što je trajalo cijeli dam, ostadoše
iznenagjeni na čestim pronalascima rimskih fragme-
nata kao kržina od zemljanih posuda (amfora), dotičnih
poklopaca, mramornih ploča razne boje vjerovatno sa
pločnika kuća i drugog uresnog (kamenja. Ovi pred-
meti nalaze se rasijani po gomilama i megjama, gdje
ih je težak pobacao pri obragjivanju polja. Najvažniji
komadi bili su prikupljeni i preneseni u B gišićev
muzej u Cavtatu, gdje sličnih već ima.
Konstatovano je, da su u zadnje vrijeme+na Zve-
kovici nedaleko od željezničke stanice seljaci otkopali
jedan do sad nepoznati ogranak glavnog rimskog vo-
dovoda i porušili ga. Od uklonjenih komada napravili
su velike naslage usred istoga polja. Obišli su i Čistu
luku, gdje se na morskom dnu opažaju temelji starog
rimskog grada. S
solidna i dobra izradba, osobito za kišu i blato. |
__ Uvijek najnoviji modeli na skladištu. Podvorba strogo solidna, brza i tačna.
Stigla nova jesenska roba.
MODEL
vlastitoga
umjetničkoga
stvaranja
Zavod za gra-
iinju orgulja
Braća Nieger
Jagerndorf
, (Čehoslovačka)
1 Do sada izra-
fleno 2411 or-
galja.
3%
Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu,
Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(13)
U mnogim seljačkim kućama Iman su pogooo
vide lijepih zbirka mjedenog i srebrnog rimskog novca,
te uresnih predmeta od metala, što vlasnici kažu, :da
su pronašli po baštinama. Trebalo bi da to Muzej u
Cavtatu otkupi.
Članovi odbora krenuli su zatim u Cavtat. Njima
su se pridružili neki članovi arheološkog društva ,Epi-
daurus“ u Cavtatu, te im u njihovom bratskom pot-
hvatu ponudili svoju saradnju.
Zajednički su pregledali započete radnje ma Ratu
i drugim predjelima mjesta. I ovdje na Ratu mailazili
su na razne fragmente slične onima na Obodu; ali u
obilatoj mjeri.
Obzirom, da je arheološko društvo ,Epidaurus“
još od prije poduzelo sa uspjehom iskopine .u nepo-
srednoj blizini Cavtata, all zbog pomanjkanja potrebitih
sredstava moralo je da započeti rad obustavi, odbor
Hrvatskog starinarskog društva +u Dubrovniku ustu-
pilo je istome svoju naumljenu akciju, te će daljnji
rad zadovoljstvom pretiti.
I mi s maše strane preporučujemo zaslužnom dru-
štvu: ,Epidaurus“, koje broji marljivih i agilnih rad-
nika, da ne odustane i da do konca nastave započeti
rad. Preuzimanjem ove njihove plemenite akcije ne
samo što će istu: znati i prosvjeta visoko cijeniti,
već i time će se odužiti razvitku i procvatu njihovog
rodnog kraja.
Arheologija je jedna velika atrakcija osobito za izo-
braženi strani svijet, pak je nesumnjivo, da će dolas-
kom toga stranog svijeta i sami mještani crpsti mate-
rijalne koristi, zato je Općina u prvome redu pozvana,
da novčano pritekne u pomoć takovim akcijama.
Ponavljamo: Cavtat mora da bude Dubrovniku
ono, što Solin Splitu.
Uprava hrvat. starinarskog društva u Dubrovniku.
: * Po dubrovačkim historičarima centar grada Epidaura
imao je biti na Obodu.
Jamčimo za svaki par.
Cijene jeftine. Q