POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
_Naro
DUBROVNIK, 1. Oktobra 1930. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
RH God. xu.
4153 Podružnice Sarajevo.
dna Svijest
“i jena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
/ PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi svake. Srijede
Pojedini broj Din. 1'50
Vlasnik — izdavač — Urednik :
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
a
. :..
Jugoslavija nije moloh.....
_ Prigodom zadnje posjete predsjednika vlade g.
Živkovića bijelom Zagrebu izredali su se razni govori
ja važnim izjavama, koje razbistruju mnoge pojmove,
koji se u mnogim mjestima krivo shvaćaju. — Tako
ma banketu, što ga je u hotel Esplanadi na 22, IX.
ja večer priredio presjednik vlade, on je isti u po-
zdravnom govoru, ti kojem je slavio ulogu i značaj
Zagreba u prošlosti, izmegju ostaloga naglasio i ovo:
* mIme Jugoslavija ne znači negaciju naših ple-.
menskih imena, ni hrvatskog, ni srpskog, ni slove-
ni ičkog. Jer, u istini najbolji i najveći Jugoslaveni u
prošlosti bili su najbolji Hrvati, Srbi i Slovenci. Isto
liko i poštovanje naših svetlih nacionalnih i plemen-
skih tradicija treba vazda da služi razvijanju i sna-
ienju nacionalne sinteze i jedinstva.
| Ovo i tako shvaćeno jugoslavenstvo, kao jedna
rodna i državna misao, kao opšte narodno obilježje,
\pšta narodna zastava, koja će nas sve okupiti, najsi
Blagotvorno
eia
Dr. Riltig je završio ; ,Gospodine ministre pred-
sjedniče | Vaš put u Zagreb nije običan posjet. Oa je
vršenje misije, što vam ju je: povjerio Ni. Vel, Kralj
Aleksandar I. Ta misija znači smirenje duša i srdaca
naših, znači boljak u svakom pogledu, znači razve-
drivanjn našeg nacionaliiog i političkog obzorja“.
Nakon izbora u Njemačkoj.
Ekonomska kriza, Kojić već od duže vremena.
gumiji je osnov jačanju i napretku svih nas Srba, tlači Europu, dovela je sve vodeće faktore Europe
Hrvata i Slovenaca“,
| Presjedniku g. Živkoviću odgovorio je u poduljem,
šljenom govoru župnik sv, Marka Dr. Rittig. On je
on par uvodnih riječi kazao :
- Ja opetujem, da mne može jugoslavenstvo biti
monopol pojedinaca, privilegij političke stranke. Zato
je kroz 10 godina muku mučilo to jugoslavenstvo, jer
u se političke stranke s njime igrale mjesto da je to
bila svojina čitavog naroda. Jugoslavenstvo pak naše
princip narodnog života, ono je forma državnog
života za svakog državljanina, a ne samo stranačka.
To je državna forma, pod kojom: svaki državljanin
M nazi svoje okrilje, svoju obfanu, i sve uvjete svoga
luuvitka i svoga napretka. Mi gospodo, usvajamo
jo jedno tumačenje jugoslavenstva, a to je ono,
e nam je dao Kralj u manifestu od 6. januara o. g
To je jugoslavenstvo 'prema vani nedjeljiva nacija
nis Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ravnopravnost za sve gragjane bez obzira na
n& na pleme i na vjeroispovijest, jest to je pravo
ise tim potpuno slažemo. — Ne smijemo zaboraviti,
lije naša dužnost računati sa osjećajima našeg na-
&, Govori se o srpskom, hrvatskom i slovenskom
ljelu, koji ne će da u Jugoslaviji vidi Moloha, koji
(kle vlastitu svoju djecu, nego hoće da u Jugoslaviji
ide svoju majku dobru i brižnu, koja ima tri sina
inih imeria, ali iste krvi, istog jezika. Ta majka
ba da istom ljubavi njeguje svako dijete svoje i da
likom nadijeli na pravedne i jednake dijelove. To je
ligoslavenstvo, koje i naš Kralj hoće, a koje je sadržaj
iltnor govora gospodina predsjednika Petra Živkovića.
Uprovogjenju ovog jugoslavenstva, mi smo svi spremni
svoje moći duševne i tjelesne staviti u službu a
orbi za jugoslavensku ideju.
\Jugoslavenstvo nije jedan teorijski, nego jedan
ički princip narodnog života i državnog uregjenja.
elimo da dogje onaj čas, naviješten u Kraljevom
linifestu, da se mormalizuju prilike, da bude onaj
Mhtincip ustanovljen, koji će provoditi duh jedinstva i
loge, sklada i harmonije u interesu čitavoga naroda,
Mltji će se ustanoviti na osnovici socijalne pravice,
lisne solidarnosti i_koji će zajamčiti svakom plemenu,
om kraju, svakom gradu i svakoj općini prema
li puni nacijonalni, politički, ekonomski, socijalni
pm razvitak. Ovo je ideja svake države, pa
naše“,
lajveći i najljepši izbor raznih
do uvjerenja, da se ista može ukloniti jedino iskrenim
sporazumijevanjem i saradnjom megju europskim drža-
vama. Radi toga već u martu o. g. došlo je do t, z.
konferencije o carinskom primirju, a u najnovije doba
' do Briandove eje o Paneuropi, koja je bila pred ne-
koliko dana predmetom rasprava .na skupštinama Sa-
veza Naroda u Ženevi,
Ali u isto doba dok se u Ženevi raspravljalo o
Paneuropi u Njoj izvršeni parlamentarni iz-
bori, čiji su rezultati od bitne važnosti. Nema sumnje,
da će ovi rezultati dovesti do promjene u nutarnjoj
političkoj situaciji Njemačke, no glavna je stvar i važna
činjenica;«da *bi 4i rezvitati“mogli urle ago — premda
se to sa njemačke strane poriče — dovesti i do većih
promjena u vanjskoj politici Njemačke, A to bi moglo
omesti sva nastojanja oko političkog i ekonomskog
sregjivanja Europe.
Izbori su bacili na političku pozornicu Njemačke
dvije ekstremne stranke, naime desničare ,Hillerovce“
(po vogii Dr. Hitleru) i ljevičare ,komuniste“, I jedni
i drugi prigodom izborne kampanje naglašavali su ne-
priznavanje današnjeg megjunarodnog stanja u Europi
t. j. borbu protiv Youngovog plana i mirovnih ugo-
vora. Ova je njihova parola s pravom uzbunila cijelu
europsku i američku javnost, što se najbolje vidi po
komentarima svjetske štampe nakon izbora.
No sve su oči, nakon ovih izbora, -uprte u kato-
lički centrum, koji je dosada u osudnim časovima spa-
šavao Nemačku iz političkih trzavica i avantura. Od
njega se očekuje, da će promišljenom i uravnoteženom
politikom, koja shvaća prave interese Njemačke i nje-
mačkog naroda, znati i ovog puta da provede njemački
narod kroz klance jadikovce, na koje ga tjera avantu-
ristička politika ekstremnih elemenata, koji zahvatiše
tako velikog maha zadnjih izbora,
Svakako kad ne bi katolički centrum uspio da
dade pravac i vanjskoj i unutarnjoj politici Njemačke,
našla bi se ova vogjena od pobjede usijanih glava
hitlerovaca i komunista kao treća u krilu fašističke
Italije i komunističke Rusije, koje u svojoj nemirnosti
nalaze srodnost, [ tako namjesto Briandove Paneurope,
ako se želi da se očuvaju teško. stečeni rezultati svjet-
skog rata, morat će bezuvjetno da dogje opet do jednog
tješnijeg francusko-engleškog bloka kao protuteža pre-
vratnom elementu u današnjoj političkoj situaciji Europe,
kao protuteža prema nacijonalističko-komunističkoj Nje-
mačkoj, fašističkoj Italiji i boljševičkoj Rusiji.
J. Raffaelli.
CIPELA, ČARAPA, PAPUĆA i i.
pezee i oto
PI
a
Upliv štampe na odgoi.'
Dnevna štampa dajeinformacije o životu u svim
pravcima, pa tako ona znatno utiče na odgoj omladine
i naroda. Naši listovi u izvjesnim svojim rubrikama
pošli su putem one literature, koja apeluje ma niže
instikte u čovjeku.
Da počnemo sa kriminalnom kronikom. Često su
cijele strane posvećene vijestima o zločinima. Ne daje
se samo informacija o počinjenom djelu, već imate
reljefau sliku cljeloga dogogjaja, ponekad i upotpu-
njenu reporterskom fantazijom, da bi stvar bila inte-
resantnija, senizacionalnija i pikantnija. Za nedovoljno
kritičke čitaoce, omladinu i poluobrazovanu masu, o-
vakav mačin pisanja predstavlja dvostruku opasnost.
Do sitnica opisano kriminalno djelo predstavlja primjer,
koji kod pogodnih prilika snažno djeluje na nagon
oponašanja uz saradnju fantazije. Najgore je što se
čitalac u takvim vijestima upoznaje sa načinom izvo-
gjenja odnosnoga djela.
Druga rubrika u kojoj naša štampa često griješi
s odgojnog gledišta jesu filmske vijesti. Bez dovoljno
opreznosti pišu se prikazi, hvale i preporučuju gotovo
svi filmovi od reda. Novine baš nejviše reklamuju fil-
move, koji su za omladini najštetniji, ore sa razboj-
ničkom i erotičkom sadržinom. Mnoge lopovske dru-
žine maloljetnika zahvaljuju svoj postanak ovakvim
+ filmovima, a erotičke scene donašaju još gore posljedice.
Na koncu feljtoni u našim novinama kao motiv
vrlo često ponavljaju nevjerstvo muža ili žene. Feljtoni
takve sadržine predstavljaju opasnost po pravilno for-
miranje shvatanja o bračnom i društvenom životu.
Neoprostiv je grijeh prema omladini i njenom idea-
lizmu, davati joj ovakve nezdrave injekcije. Nije mali
broj onih na koje ovakva lektira može da utiče. Sje-
timo se samo, da je za dobar broj čitalaca mlagjih i
starijih feljton jedina lektira. Mnogi u njemu crpi zna-
nje o ljudima, o društvu, o svijetu i pomoću njih iz-
gragjuje svoje mišljenje. Novinarsku književnost čitaju
najviše oni, koji pravu književnost ne čitaju. I zato je
novinarska književnost, ako je rgjava, najveća pogibao
za omladinu i šire slojeve čitalačke publike.
Dr. V. Kojaković.
* Is predavanja g. C, Popoviča na kongresa Jugost,
prof. Društva.
Bijeli zubi
daju poseban čar i ljepotu svakom licu. Dovoljno je često puta i
jedno jedino čišćenje sa divno osvježujućom Chlorodont pastom
za zube pa da Vam zubi po! snježno bijeli i sjajni poput
slonokosti, osobito ako za čišć upotrijebite u tu svrhu naro-
čito konstruiranu. Chiorodont kicu za zube sa zubčastim rezom
četinja. Ostatci iela medju zubima i u šupljinama, koji uslijed
raspadanja i gnjića prouzrokuju neugodan zadah iz ustiju od-
stranjuju se ovom četkicom temeljito i potpuno. Učinite najprije
jedan pokus sa malom tubom za Din. &:—. Chlorodont četkica za
djecu, za gospodje (mekana), za gospodu (tvrda). Samo originalno
plavo zeleno pakovanje sa napisom ,,Chlorodont“ jamči Vam za
potpunu valjanost proizvoda. Dobiva se svagdje. — Pošaljete l
ovai oglas kao tiskanicu (omot ne zalijepiti) dobit ćete besplatno
jea tubu za pokus, koja će biti dovoljna za višekratnu upotrebu,
ornice Zlatorog, Odio Chlorodont, Maribor. ( 49)
lNGRERAČNE TVORNIGE GIPELA D.D. Potnunica DUBROVNIK.
tlo solidna i dobra izradha, osobito za kišu i blato.
Uvijek najnoviji modeli na skladištu. Podvorha strogo solidna, brza i tačna.
Stigla nova jesenska roba.
Jamčimo za svaki par.
Cijene jeftine. GQ