Br. 42

ji
d

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK, 22. Oktobra 1980.

"Da God. XII.

dna Svijest

 

- Cijena je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,

e

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARCDNE SVIJESTI“ Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik

 

Svetkovina Krista Kralja.

Godine 1925. odredio je sadašnji papa Pijo XI.
| jednu novu svetkovinu, koja se slavi na zadnju ne-
 djelju mjeseca listopadu. Ta se svetkovina zove: svet-
| kovina Krista kralja. Učinio je to sv. Otac zato, jer su
| to tražile današnje prilike u svijetu. Tako on čini uvi-
\jek, kad to traže potrebe vremena. Tako je uvedena
\svetkovina Tijelovo onda, kad se počelo zanemarivati
\poštovanje. presvetoga oltarskoga Sakramenta. Tako je
\i papa Pijo IX, uveo svetkovinu sv. Obitelji, kad je
ponestajalo poštovanje kršćanskih obitelji. Pa tako je
\i sadašnji sv. otac Pijo XI. uveo svetkovinu Krista
\Kralja, jer se u novije vrijeme naš javni život sve više
hoće da otme službi Božjoj i nauci i vlasti Isusovoj.
_ Isus Krist je rekao: ,Ja sam Kralj... ali moje
| kraljevstvo nije od ovoga svijeta“. A Židovi su se Njega
odricali riječima : ,Mi nemamo kralja osim cara (rim-
skoga)“. Tako su u: posljednje vrijeme i kršćanski na-
odi počeli lomiti vjernost Kristu Kralju. Na svim po-
dručjima naime javnoga života zavladala je lozinka:
)Ne ćemo, da On nad nama vlada!“ A ipak Krist jest
iostaje naš Kralj. Ta on je druga osoba presvetčga
\Trojstva, on je Riječ Božja, a _,po Riječi Božjoj sve je
postalo i bez Riječi nije ništa postalo, što je postalo“,
: Drugi pravni naslov Kristova Kraljevstva nad nama
jest, jer mas je On otkupio, ne srebrom ni zlatom,
nego svojom vlastitom krvi od ropstva grijeha, iz pod-
ložnosti gjavlove. Otkupio nas je i ima nas, Om je
dakle naš vlasnik, naš gospodar, naš krali,

 

   

 

 
   
  

 

   

 

Slovenci u Koruškoj.

Dne 10. 0. inf. protekIo je deset godina, da se
bavio plebiscit u Koruškoj. Mirovna konferencija u
rizu odredila je, da 100 tisuća koruških Slovenaca
glasuje, da li će pripasti našoj državi ili republici Au-
gtiji. Većina njih glasovala je za Austriju, jer je iza
“uta mnogi mislio, da je republika jedini pravilni oblik
\države. Drugi su glasovali iz gospodarskih razloga,
misleći, da će tako puno lakše prodavati svoju robu
\u Celovcu, gospodarskom središtu onoga kraja, nego
kao pogranični krajevi naše države. Osim toga su im
bečka vlada i koruški zemaljski sabor obećavali, da će
dobiti slovenske škole, da će slovenska društva smjeti
djelovati i gospodarske crganizacije da će uspijevati.
| Megjutim koruški Slovenci sjećaju se toga plebi-
ila danas jako ojagjeni i razočarani. Sve njihove
de pale su u vodu. Škola je potpuno njemačka, uči-

   

kli su milom i silom ponjemčili slovensku djecu. .

Kulturni i: gospodarski radnici vječno su izvrgnuti ši-
\kanacima. Ako tako stanje potraje, Slovenaca će u Ko-
muškoj nestati. Prigodom proslave toga plebiscita u
(lovcu, kojoj je prisustvovao i predsjednik austrijske
publike i vlada, svi su govornici zahtijevali veliku
Nemačku od Karavanki do Sjevernoga mora, a Slo-
\toaca nije nitko. ni spominjao. U koruškim Sloven-
tima umire jedna desetina slovenskoga naroda.

= Slovenci, koji su g. 1920. glasali za Jugoslaviju,
\psolutno -su se apstinirali od svih ovih proslava, na
loje su u prvom redu došli Nijemci iz sjeverne Ko-
liške, a od Slovenaca tek neki odrodi.

_ Narodni poslanici koruških Slovenaca gg. Dr. Peteh
ižupnik Starc nijesu htjeli usprkos zvaničnog poziva
(4 učestvuju na tim proslavama. Svoj otkaz su moti-
\iali u memoranduinu, koji su poslali predsjedniku
komškog pokrajinskog sabora, U memorandumu objaš-

 

 

\aju da im je nemoguće učestvovati u proslavi jer
lomška pokrajinska vlada i koruški sabor nijesu ni
omično ispunili svečano zadana obećanja ispred
trije 1919. u vrijeme plebiscita, kad su obećali da

   

10,
1 sa

Krist je dakle koji ima potpunu neograničenu
vlast nad cijelim ljudskim rodom kao njegov stvoritelj
i otkupitelj. Nijedan čovjek ga nije niti postavio niti
izabrao kraljem, zato ga isto tako nitko ne može niti
skinuti, ma pokušavali ga skidati koliko mu drago i
tko mu drago. Kad bi muizlatnu krunu davali, nebi
Njegovom kraljevstvu ništa dodali, i kad Ga trnjem
krune i na križ pribijaju, ne oduzimlju Njegovoj vlasti
opet ništa; i na ,križu ostaje On Bog Kralj“.

On je nadalje Kralj ljudskoga uma, jer štogod
ima istine u ljudskom umu, od Njega je, koji je sama
istina. On je kralj ljudske volje, jer štogod imade do-
bra i sveta, s Njim treba da bude u skladu, jer je On
izvor svake dobrote i svetosti, On je Kralj ljudskih
srdaca, jer je On vrelo svake čiste ljubavi, blagosti i
dobrohotnosti.

Zato i lijepo veli sv. Pavao za Krista, da Mu je
Bog dao ime koje je nad svako ime,i pred Njim treba
da se sagne svako koljeno na nebu, ma zemlji i pod
zemljom. Toga radi treba da bude kralj nas pojedinaca,
naših obitelji, naših umjetnina i znanosti, našega gos-
podarskoga života, naših država i naroda, Svagdje na-
ime treba da vlada Njegov duh, Njegova pravda i
Njegova ljubav, kojoj treba da služe i veliki i oholi,
učenjaci i neuki, svi kraljevi zemaljski i podložnici,
suci, umjetnici i književnici, jer ,Njega postavi Bog
kraljem nad svetim Sionom“, (Ps. 2, 7):

To znači svetkovina Krista Kralja i s tim duhom
treba da je slavimo. Dr.B. E;
će se brinuti za ekonomski i politički razvitak Slove-
naca. Predstavnici slovenske manjine su uzaludno kroz

odina opominjali ne t4 &Yecana opecanja. viaGa

T su uaprutiv oduželi i jono: koruškin Sloveš-
cima, što su imali prije plebiscita.

U njemačkim su krugovima zbog odsutnosti za-
stupnika slovenačke manjine bili u vrlo neugodnoj
situaciji i vrlo ogorčeni, jer znadu da to ne može
ostali bez odjeka i posljedica u inostranstvu, jer su
utvrgjene kao lažne sve tvrdnje, da koruški Slovenci
uživaju sva prava po megjunarodnim ugovorima.

 

Nova crvena opasnost.

Pojava sovjetskog žita, koje se upravo u besci-
jenje prodaje na engleskim, talijanskim i njemačkim
tržištima, opravdano je uznemirila privredne krugove
Evrope, a naročito one u agrarnim zemljama.

Ovaj žitni dumping t. j. udar nije samo jedno-
stavni trgovački manevar i nesmije se u njemu gledati
samo neku vrstu bolševističke trgovačke propagande i
sredstvo kojim Sovjeti žele, da pokolebaju privrednu
snagu Evrope, a naročito nekih evropskih zemalja, u
prvom redu Engleške. On naprotiv ima i eminentno
političko značenje, koje se lako dovodi u vezu sa pos-
ljednim političkim dogogjajima u Njemačkoj, Austriji,
Magjarskoj, Bugarskoj a donekle i u Italiji t. j. u onim
zemljama, koje su nezadovoljne sa današnjim poret:-
kom i koje otvoreno traže reviziju mirovnih ugovora.

Činjenica je, da narod u Rusiji stradava, pak s pra-
vom se pita zašto i koji je uzrok, da Sovjeti izvoze
u tako velikim količinama žito, koje trebaju za pre-
hranu svog pučanstva, gledom na ograničenu prodiik-
ciju, koja je nastala kao posljedica kolektivizacije. Istina
je, da žitna ofanziva, koju provode Sovjeti, ima kao
i drugi njeni dupimgi, biva oni drva i tekstila, dvojaki
cilj t. j. dobivanje valute i dezorganizaciju kapitalističke
svjetske privrede. Po pisanju pariškog lista ,Rosija i
Slavljanstvo“ pojava sovjetske robe na svjetskim pija-
cama ima i značaj znatne ekonomske snage. Sovjeti

 

 

 

 

pokazuju da raspolažu sa velikim i raznovrsnim koli-
činama robe i to takvim, kakve nema i nemože da
ima bilo kakav privatni konzorcij ili trust.

Ta se snaga sastoji baš u tome što je ona pot-
puno neovisna od obzira gubitka ili dobitka, jer dok
su drugi konkurenti ovisni o troškove poljoprivrede,
Rusija ih uopće nema 1li ako ih i ima ti su mini.
malni. S druge strane istina je, da Sovjetska Rusija
skuplja time zlatnu valutu, budući njeni červonci me-
maju vrijednost za cirkulizaciju u inozemstvu. S opti-
mističke strane moglo bi se primjetiti, da je moguće:
ovo skupljanje valute, nakana Sovjeta da saragjuju sa
Evropom, što bi značilo skretanje od njihovih načela
i principa.

Za nas pak osobito su ove pojave. od veće važ-

nosti, gledom na činjenicu, da se zbivaju u našoj ne-
Pozrcunug bileini,  TivDa zatvo, du sa pPpruiisejvrava

pratimo Gve pojave, te ih proučavamo, kako bi smo
na vrijeme mogli osujetiti njihove pogubne posljedice.
3. Rafiaelli.

23 seraz

 

. Katolicizam za radništvo.

Direktor Megjunarodnoga ureda, Albert Thomas,
inače socijalista u svome izvještaju o prošlogodišnjem

_ radu toga ureda kaže: , dolazim do uvjerenja da moralna

snaga katoličke Crkve može vrlo mnogo pripomoći u
radu za ostvaranje socijalne pravednosti“.

Zašto je došao on do toga uvjerenja? Pazeći
budno na svaki pokret radništva nije mogao izbjeći
mu oku irud vodećih katoličkih muževa, koji su išli
za tim, da se stanje siromašnih radnika poboljša.
Istina, katolička Crkva zabacuje i osugjuje načelo, da
se prava radništva ostvare nasilno, prevratom, ali isto
tako osugjuje i nastojanje bogataša, koji bi htjeli što
većma iskoristiti svoje radnike. I u sukobu radništva
sa poslodavcima crkvene ličnosti stale su uvijek na
stranu radništva, tražeći pristojnu plaću za njih. I u
više navrata je pokazala Crkva preko svojih istaknutih
ličnosti svoju naklonost prema radništvu.

Kardinal Sbaretti u pismu, upravljenom biskupu
u Lilleu, otvoreno priznaje, da radništvo može stvarati
organizacije (sindikate) za obranu svojih prava, što
više: može se složiti i sa sccijalističkim organizaci-
jama na obranu zakonitih interesa svojih. Američki
pak biskupi u socijalnom interesu traže, da se ograniči
rad žena u fabrikama, a za djecu ispod 16 god. da
se upravo zabrani, da se zakonski ustanovi najmanja
plaća radnika i da-i oni sudjeluju u dobitcima.  Po-
većanje produkcije samo tako će postići svrhu svoju,
Ovo i slično nastojanje katoličkih muževa i organi-
zacija je iznudilo gornje priznanje Alberta Thomasa,
što je od velike vrijednosti, jer on ne spada u krilo
kat. Crkve.

 

 
 

Wajveći i najljepši izbor raznih CIPELA, ČARAPA, PAPUĆA i t. d. kod

NGREBAGNE TVORNIGE GIPELA D. D, Podružnica DUBROVNIK.

Irlo solidna i dobra izradba, osobito za kišu i blato.

i
|
1

  

_Stigla nova jesenska roba.

 

Zalitjevajte kataloge.

Jamčimo za svaki par.

Tijek najnoviji modeli na skladištu. Podvorba strogo solidna, brza i tačna. Pogledajte naše izloge.

Cijene jeftine. o