; POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 43.
m
šroj čekovnog računa aašeg lista
DUBROVNIK, 29. Oktobra 1930. jest
E God. xa.
4153 Podružnice Sarajevo.
| Narodna Svijest
jena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare,
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
za odbor ,NARGDNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvatske Tiskare (zast. Ivo Birimiša) — Dubrovnik
Onkraj groba....
_. Lište žuto dole veće pada... Nastupila je jesen.
\Dozreli plodovi nagrada su težaku za njegov trud.
Blagdan Svih Svetih sjeća nas one nagrade ,krune
pobjede“, na koju imaju pravo oni, koji su dobru
lordu vojevali na ovom svijetu. Niti je oko vidjelo,
pit uho čulo, niti je jezik ljudski kadar da izreče,
liakovo je blaženstvo pripravljeno na nebu člano-
lima Crkve vojujuće na zemlji.
= Mrtvi dan. Dušni dan... kao i cijeli novembar
skreće naše misli na grobove naših milih. Kršćansko
grobište — spavalište, čimiter, mjesto je žalosti, ali i
uwjehe. Tu počivaju, spavaju u miru djeca Adamova.
Tu je grad onih, koji imaju uskrsnuti. Ressurrecturi...
Tijelo naše poput sjemena mora u zemlju da samre,
g onda da izbaci novu, neumrlu klicu.
| Da iz ove doline žalosti dopremo do nebeskog
uzalema, do vječne svjetlosti treba da progjemo
oz mračni tunel ledenog groba. Ta je osuda izre-
sna svoj djeci Evino; : Prah si i u prah ćeš se obratiti,
Svaki je grob spomenik, monumentum, koji
jače svakog opominje. Tu je škola života. Čemu
logo, uživanja, časti, oholost — to sve srce ljudsko
avo upokojit ne može. Sve je na svijetu prolazno,
prazno : Vanitas vanitatum. Aleksandar Veliki
je mogao;-da raspoznade lubanju oca svoga Fi-
pa, kralja*macedonskoga.
[Iz grobova svatko čuje onaj glas : Ja sam bio
i ti, ti ćeš biti što sam ja. Ali najjača opomena,
sveopća pažnja prema grobovima, dokazom je
a grobom sve ne svršava: Qnkraj: groba poče-
e novog, vječnog života.
lješeno aorarno pitanje u Dalmaciji.
g "Na prijedlog minitstra poljoprivrede dr. Šibenika
|V. Kralj potpisao je 19. o. mj. zakon o likvidaciji
garnih odnosa na području ranije pokrajine Dalma-
e. Ovim zakonom napokon je udovoljeno zahtjevima
lilmatinskih interesenata da se zakonskim propisima
lnačno uredi jedno važno agrarno pitanje, za koje je
N oslobogjenja do danas bilo više pokušaja da se
lijišenju privrede ali pod ranijim režimima nije to
ljelo, obzirom na korteške zahtjeve političkih stra-
ika, Današnji režim riješio je ovaj problem i zakon-
lim propisom odredio sudbinu agrarnih zemalja u
lilmaciji.
Po tom zakonu postaje vlasnik zemlje onaj težak,
tji je tugju zemlju održao u obradi zadnjih 30 god.
unajući od dana stupanja na snagu, ovog zakona
lilrag. Polazeći s ovoga principa dijeli se sva ta
luna zemlja, koje ima 66 hiljada hektara u glavnom
li grupe i to. 1. zemlje sa odnosom nastalim prije
I januara 1878. god., 2. Zemlje sa odnosom nastalim
jilije toga dana, 3. zemlje onih zemljoposjednika koji
li\emu nemaju više od 5 hektara, a ta je površina
lirećena sa agrarnim odnosom.
| Prema ovim grupacijama odregjene su u svakoj
pomenutih grupa maksimalne otkupne cijene i to
rupa po hektaru 10.000 Din. druga 20.000, a
30.000 Din. po hektaru. Unutar tih grupa imade
proncjenbena razreda. Te 'se od glavnih maksi-
cijena snizuje u svakom nižem razredu cijena
u petinu. Odštetu za zemljište na kojima su
prije 11. I, 1878. g. plaća u cjelosti država, a
u težak u čiju korist se zemlja otkupljuje.
čuva Vaše zube.
Najfinije brašno nije ta-
ko fino, kao prašak koji
se upotrebljava za Odol
pastu za zube.
Odol-pasta dobro čisti
! MMA ZAM [NI
Ako je težak dao tugju zemlju u podtežaštini i ako je toj
podtežak održao zemlju u obradi 30 god. računajući kao
gore, onđa podtežak dobija spomenuta prava a glavni
težak dobiva od podtežaka samo naknadu poboljšica
učinjenih na toj zemlji. Odšteta zemljovlasnicima ispla-
ćuje se na osnovu gornjeg principa sa drž. obligacijama,
koje nose 6 posto kamata. Svrstavanje pojedinih parcela
u odgovarajuće procjenbene razrede obavlja posebna
komisija, koju sačinjavaju za svaki srez jedan pred-
stavnik od strane zemljovlasnika, jedan od strane te-
žaka te sreski ekonom.
Za vogjenje postdipka po ovome zakonu nadležni
su redovni sudovi, uskraćen je dohodak odnosno od
oslobogjenja ovamo. Plaća u polovini država a u drugoj
polovini težak, koji je. dohodak uskratio. Parničke
troškove pod tim uskraćenim dohiodcima plaća u cjelosti
država. Ministar poljoprivrede, financija, pravde sa za-
konom su ovlašteni da donesu provedbenu naredbu
za provagjenje gornjeg zakona svaki po svojoj nadle-
žnosti. Še
Kako se vidi zakon je uz neke ispravke donesen
na temelju projekta ministarstva agrarne reforme iz
godine 1926. kad je dr. Šibenik bio prvi put mini-
star agrarne reforme.
Konorua katol. dušobrižnog svećenstva.
Splitsko ,Novo Doba“ donosi ovaj članak, što ga
u cjelosti donosimo: ,Naša državna uprava u općem
sregjivanju prilika uredila je odnošaje sa svima priz-
natim vjeroispovjedima u državi, osim katoličke. Kako
se čuje, radi se živo i o tomu, da se uredi odnošaj
sa katoličkom crkvom sklopljenjem konkordata sa
Sv. Stolicom.
Nu dok se konačno to pitanje skine s dnevnoga
reda, trebalo bi dušobrižnom svećenstvu pripomoći,
jer u pretežnom broju ono jako oskudijeva u našim
krajevima, biva u bivšoj Dalmaciji.
U prvom redu su umirovljenici, koji trebaju ne-
dogodive pomoći jer im prinadležnosti ne dostaju.
Poznato je, da mnogi u visokoj starosti, ne smažu ni
najnužnije za život. Pače, bilo je slučajeva, gdje se je
nekima kipila i milostinja, dok oni, koji još imaju
životne snage koliko toliko, primorani su baviti se dru-
gim zanimanjem, ili se ponovno povraćati u tešku du-
šobrižničku službu, eda priskrbe nužao za pristojno i
odlično življenje.
Oni pak, koji su još u aktivnoj službi, prolaze
nešto bolje u nekim krajevima jer primaju redovinu od
naroda, dok neki nemaju ni toga, nego su samo upu-
čeni na državnu doteciju. U mnogim župama gdje je
redovina na snazi, župnik je primoran višekrat i preko
jreći i najljepši izbor raznih CIPELA, ČARAPA, PAPUĆA i t.
IGREBAČKE TVORNIGE GIPELA D. D. Podružnica DUBROVNIK.
solidna i dobra izradba, osobito za kišu i blato.
volje, da je utjeruje utuživanjem i prisilnim putem,
gonjen nuždom da priskrbi potrebito za življenje dok
narod sve to nerado snaša. Prisilno utjeravanje redo-
vine krši više puta one lijepe odnošaje izmegju žup-
nika i župljana, te nastaju borbe, koje ogorčavaju još
više i onako teški župnički život po našim selima.
Pri konačnom uregjivanju prinadležnosti dušo-
brižnog svećenstva, treba jednom obračunati s redo-
vinom, jer nesavremena, neprijatna, više puta ponizu-
juća za svećenika, kamen spoticaja itd,
Danas su dušobrižaom svećenstvu odmjerene pri-
nadležnosti u smislu kongrualnog: zakona od 28. Ill.
1918. d. z. 1. br. 115. uz skuparinski doplatak od
Din. 25 dnevno.
Mišljenja sam, da se doskoči časovito potrebi sve-
ćenstva do drugog uregjenja, da naša ,Uzajamnost*
obrazloženim podneskom, pa bilo i preko jedne de-
putacije iz svog krila, obrati se nadležnoj državnoj
Vlasti i zatraži da kongrua i povišak kongrue koju
uživa svećenstvo izmjenom kruna al pari sa dinarom
prema gore pomenutom zakonu, bude povišen za 10
puta, što bi približno oćgovaralo pregjašnjoj vrijednosti.
Nema dvojbe da će državna Vlast doći rado u susret
opravdanim željama svećenstva.
Svećenstvo pak, pomognuto u svojim potrebama,
dragovoljnije će raditi oko moralnog i materijalnog -
prididnuća naroda, te će biti u prvim otadžbeničkim
redovima, kao što je uopće i u prošlosti bilo živo,
nastojeći u svom djelokrugu da naša mlada država Jugo-
slavija utvrdi se, ojača, napreduje i precvate, — Župnik.
Pomoći zadrugama.
G. ministar poljoprivrede uz saglasnost g. pred-
sjednika ministarskog savjeta, iz državne poljoprivredne
zaklade, na ime pomoći raznim zadrugama odobrio je
slijedeće kredite. Ribarskoj zadruzi u Igranima, Pri-
morska Banovina Din. 50.000, Srpskom Poljoprivred-
nom društvu u Beogradu 150.000, Uljarskoj zadruzi
u Praskavici, Zetska banovina 50.000, Ribarskoj za-
druzi u Zatonu Malom, Zetska banovina 50.000, Ri-
barskoj: zadruzi u Ulcinju, Zetska banovina 25.000,
Prvoj vinarskoj zadruzi Konavoskoj, Zetska banovina
50.000, Centrali uljarskih zadruga, Split, 50.000, Ri-
barskoj zadruzi u Tribnju, Primorska banovina 20.000,
Savezu mljekarskih zadruga u Novom Sadu 50.000,
Uljarskoj zadruzi u Igranima 50.000, Hrvatsko-dalma-
tinskoj seljačkoj vinarskoj zadruzi u Šibeniku 80.000,
Ribarskoj zadruzi u Pašmanu, . Primorka banovina 15
hiljada, Vinarskoj zadruzi u Kaštel Starom, Primorska
banovina 20.000, Savezu Srpskih zemljoradničkih za-
druga u Sarajevu 300.000, Uljarskoj zadruzi u Zaglavi,
Primorska banovina 20.000, Uljarskoj zadruzi u Lo-
žišću, Primorska banovina 20.000, Vinogradskoj vinar-
skoj zadruzi u Jelsi, Primorska banovina 20.000, Vi-
narskoj zadruzi u Podgradini, Pimorska banovina 20
hiljada i Mljekarskoj zadruzi u Silbi, Primorska ba-
novina 20,000,
Jamičimo za svaki par.
tv
ljek najnoviji modeli na skladištu. Podvorha strogo solidna, brza i tačna. Pogledajte naše izloge.