LA rast NA 5 DUBROVNIK 2. dodombra 1923 na Sv w mrem : : pl SJ Ee — mm mnm e i (i A i 80 Din. godišnje. Izlazi svakog utornika. Hin zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni O o urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svi U, — prava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. . Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ea ub kao parlamentarna. reprezen- ov. i Hrv. pujke stranke te Bunjevačko-Šokačke ranke stajaoje od početka na stanovištu da | osnovi autonomija jokrajina t. j. da se svaka pokra- jina može samostalmp razvijati na političkom, gospo- darskom i kulturnor polju. Radi toga je on tražio sa- «bore u pojedinim plkrajinama sa zakonodavnom moći kao političko predstivništvo naroda, koje će u finan- cijalnom pogledu franiti financijalnu samostalnost . pokrajine, a u progjetnom njezin slobodni razvitak. Ee Autonomistčki program pobjegjuje ! Naše, žilava i otvoraa borba za autonomije u Usta- | votvornoj i Zakono&avnoj Skupštini podigla je svijest u našega naroda, ufrdila ga je u borbi i imala je veliki utjecaj na programdostalih stranaka, od kojih su jedne radi demagoških stinačkih razloga, dakle posve ne- iskreno, tražile ono/za što su znale, da se ne može nikako provesti, a duge iz pohote prema vlasti posve | se udaljile od poštianja volje većine naroda vjerujući, da se sve pravo terelji samo na sili. | Pojedine političe skupine u našemu javnome ži- votu morale su končno doći do uvjerenja, da je au- tonomističko stanovite jedino pravo riješenje unutar- njega uregjenja naš«države ili bolje reći sretnoga i zadovoljiloga zajednikoga života Hrvata, Slovenaca i Srba ra osnovu bralkoga sporazuma, a ne na osnovu bratalne centralistički razorne sile, niti na osnovu se- paracije ili amputacij, koja bi našu unutarnju narodnu agu posve usištikai prčduja U AL poiniipjea s odnim neprijateljim i Naša žilava borh za autonomije ojačala je struju Stojana Protića u raikalnom klubu Najvigjeniji nje- govi članovi došli st do spoznaje, da se mora doći do sporazuma sa Hiatima i Slovencima. i Ustajnost kluba. Jugoslavenski jeklub uzdržao u teškol borbi do konca i nije od svog prvoinoga programa ni za jednu jotu popustio, premd mu se sa jedne strane obeća- 'vala vlast i sve onojšto je s njom spojeno, a s druge “se strane prikazivalanjegova politika kao izdajnička, jer nije htio da se pkori diktatu praznih neozbiljnih “obećanja. Ta uzdržljiost i ako nije dovela veći dio k demokratske strankepod vodstvom Ljube Davidovića do potpunoga autonimističkoga stanovišta, jer su se | demokrati dugo silol držali na vlasti, pa im je teško | snaći se na slobodi,ja ono ih je ona dovela do pri- znanja, da se mora loći do sporazuma sa Hvatima a Slovencima. Upliv naRadićevu stranku. 'I sama Radićevi stranka zajedno sa Hrvatskim U kom morala je pd pritiskom Pučke stranke napu- stiti tezu autonomijeteritorija Hrvatske i Slavonije pod di ' korekturama na istćčnom i jugozapadnom dijelu u | korist srpskoga plemna i povući u sferu hrvatskih in- “teresa Dalmaciju. Kaa je držala, da treba iz pasivno- sti prijeći na aktivndpolitičko djelovanje, onda se po- stavila na stanovištelistava Stojana Protića, za kojega 'se ne može kazati di zadovoljava autonomističje tež- mje. Ona je dapače pšla i dalje, te je izabrala Ljubu 'Davidovića za svogapolitičkoga ili bolje reći parla- i mentarnoga vogju, i jko nije dobila od njega nika- \kovih garancija za reiziju ustava. i Ovo držanje Jugslavenskog kluba uzdrmalo je | komunističke i socijalstičke redove, koji su se morali uvjeriti, da centralizm ne samo koči, već i u klici uništava razvoj gospdlarskoga i socijalnog života. = Tri centalistične stranke. 4 =. U našemu javnime životu podržavaju se samo (tri političke skupine, e svojoj potpunosti. To je prvo ićevićeva demokr4ska stranka, drugo Zemiljerad- a stranka i treće flovenska Samostojna Kmetijska nka. Prva je poznta kao stranka izvozničara, se- + qnteresa pojedinih svojih pristaša i vogja i borila se imenom »Neutralne &ljačke republike« sa teritorijalnim oje su do konca okorjelo stale : LAS PUČKE STRANKE NA NAROD. kvestara, masnih koncesija, najgore korupcije i nasilja megju činovništvom ; stranka centralista ne iz uvjerenja nego iz interesa, koji su se nastojali na vlasti održati pomoću neodgovornih uličnih elemenata; stranka, koja je upropastila naše financije, koja je sklopila ameri- kanski zajam i utrošila njegov prvi dio na bankarskim i bursovnim špekulacijama; koja se stalno protivila izjednačenju poreza; koja je našu carinsku politiku dovela do potpunoga sloma tako da su stradali i producenti i konsumenti, a obogatili su se samo stra- nački špekulanti; stranka, koja je pod utjecajem bez- vjeraca raznih diaka razvila u našoj državi posve ne- potrebni kulturni boj. Druga od tih stranaka Zemljoradnička siranka ustrajala je u svojoj tvrdovratosti do'konca u centra- lizmu i tako pogodovala # svakome pogledu veliko- srpskim aspiracijama. Ona je htjela pomoću praznih riječi da zavara dalmatinskog hrvatskog težaka, dok ga je zapravo sa svojom nepromišljenom politikom dovela u najteži gospodarski položaj. Ova stranka Pribićevićevih tajnih i javnih pomagača ne smije u buduće da zagje ni u jedno hrvatsko selo ne samo zato, jer je protiv pravednoga sporazuma sa Hrvatima i Slovencima nego i zato, ier je u najnovije vrijeme vode potpuni kapitaliste. =. Treća centralistička skupina Slovenska Samo- stojna Kmetijska Stranka. obećala je prije izbora za konstituantu Slovenskom seljaku, da će u prvome redu braniti autonomiju Slovenije i da će se zalagati za seljačke interese. Megjutim, čim je ona došla u Beograd, zabogila ie išta 3 * IS rame o rame sa demokratskom strankom za centra- lističku politiku i za svu onu korupciju, koja stoji u vezi sa takovoim politikom. Prigodom raspusta parla- menta dosjetila se i ona, da prijegje u »opoziciju« ne bi li i kod ovih izbora zavaravala narod. Megjutim . opozicija te stranke nastaia je samo na taj način, što se poslanici njezini nisu mogli složiti u pitanju novog kandidata za.ministra. To je stranka, koja zaslijepljuje svoje izbornike, da nakon izbora opet započne sa svojom starom igrom i da se proda onome, koji će više ponuditi. Stranka ravnopravnosti. Kao što u političkom, takoi u vjerskom pogledu stoji Pučka Stranka na stanovištu potpune konfesi- onelne ravnopravnosti u državi i zauzima se sa svim silama za vjersku toleranciju, jer u tome nalazi naj- veću garanciju za miran megjusobni život gragjana. Upravo radi toga protivila se ona svim pokušajima, :koji su išli za tim, da se u državi izazove tako zvani kulturni boj protiv katolika i katoličke Crkve. On se započeo sa famoznim kancelparagrafom u ustavu, koji sramoti našu državu pred kulturnim svijetom; on se očitovao u raznim mjerama, koje je režiin pojuzimao protiv katolika i katoličkih institucija. Marijine Kon- gregacije, koje su čisto vjerska drušiva i koje prema tomu potpadaju pod nadzor zakonitih crkvenih vlasti, ili su posve zabranjene ili su za njih ia sirane države stavljeni takovi uvjeti, da se one n€ nogu razvijati. Katoličkim prosvjetnim zavodima, koje je država dužna uzdržavati ili na' temelju : sklopljenili konvescija ili radi toga, što im je oduzela po agrumoj reiormi go- tovo svu zemlju kao jedini izvor izdržavanja, dala se istom posljednje. godine tako mala &vota, da neki od njih jedva žive, a drugi se približavaju goiovoj pro- pasti na štetu kulturnoga napretka našega naroda. Protukatolički rad vlade i njezinih organa išao je tako daleko, da su zabranili katoličkim svećenicima u Voj- vodini obuku vjere u svima školami, što se do sada nije ufao učiniti ni jedan vladajući sistem. Već neko- likougadina stoji više katoličkih liskupija i crkvenih - pokrajina bez svojih pastira. Niže katoličko svećenstvo nalazi se danas u mnogim krajevima u najtežem i\ierijalnom. položaju, jer vlada nije htjela riješiti niti pitanje davanja bira niti pitanje svećeničkih plaća šarao zato, da uvede u i [A —Slatk viorsvest ora aeualje. narod zabunu. Vlada je sa državnim novcem i sa državnim autoritetom vodila protukatoličku propagandu i izvan naše države u Čehoslovačkoj republici i tako stvarala nepovjerenje izmegju naše države i većine čehoslovačkoga naroda. Ona nije pustila na miru niti grkokatolike u našoj državi; nego je naručila naročite agitatore, koji su plaćeni iz državne kase, da vode nedostojnu agitaciju protiv grkokatolika, Ovaj režim kulturne bcrbe i nasilja pomogao je opet iz državne kase sve one institucije, koje su direktno uperene protiv pozitivnih načela vjere, Radi toga je on stvorio od sokolske organizacije jednu avantgardu u kulturnoj borbi i u jednoj prilici doveo i samoga poglavara države, da manifestira za ovu organizaciju, koja je samo jedna pojava u našemu stranačkom i kwltur- nom životu. Varanje s agrarnom reformiom. Riješenje agrarnoga pitanja smatrali smo vazda bitnim dijelom svoga programa. Sve što se do sada u tome pogledu uradilo, kiio jeili rezultat plemenske hegemonije, ili stranačke korupcije ili neozbiljne de magogije. Plemenska hegemonija vidi tome, šte se Srbi maseljavaju na p Slavoniji i Vojvodini, dok: ski ili slovenski seljak š gdje nema nikakovih uvjela rupcija vršena je sa koloni demagogiju je propovijedala Osobito optužujemo vladu, šio nije pila riješenju agrarnoga pilanja u danas strada dalmatinski Dalmaciji mora se riješiti m2 |; oo bodo to Za socijaluu pravičnosi. a Jugoslavenski klab_ kroz čitavo. vrijede sveza rada borio se, da se ma Svakom koraku zaštite najsi- romašniji i najbjedniji sl: seljačkoga radničkoga svijeta. Njegov prog: i j socijalne pravde prema sv doba progona radnika staja braniku prisutnih i izrabljivanii U kod zakona o zaštiti radnika, 0 u; siguranju, o slobodi koalicije radnika u borbi protiv kapitalista ovom i protiv nasilja režima, koji je svuda bio na strani izrabljivača. O tome će u jedan glas svjedočiti mno- gobrojne organizacije u Bosni i Hercegovini, u Dal- maciji i Sloveniji. Jugoslavenski se klub u posljednje vrijeme oso- bito brinuo da vlada pribavi hranu za pasivne kra- jeve. U početku je vlada sve obećavala, a kasnije se pokazalo, da su ta obećania bila samo zavaravanje naroda. Ono malo novčanih sredstava, koja su u tu svrhu odregjena, upotrijebljena su ma način koji ne samo da nije narodu pomogao, nego ga je ponizio u njegovom ponosu, jer je sva ta akcija išla za tim da se dobiju stranački pristaše. Hrvati i Slovenci! : Na koncu moramo pred Vama da tužimo stranke koje se nalaze u tako zvanom Hrvatskom Bloku i to radi ovih razloga : 1. Što uopće nije došao u konstituantu da se bori za hrvatsko stanovište u pitanju uregjenja držav i temeljnih državnih zakona, koji su sadržani u Ustavu, nego je ograničio svoj rad na sastavljanje neplodnih memoranduma na izvanji svijet, od kojih su neke ne- prijateljski raspoložene ne samo protiv cjelokupne države nego napose prema Hrvatima i Slovencima, kao na primjer Italija. 2. Što je svojom pasivnom politikom omogućio, da je izglasan. centralistički Ustav i svi zakoni, koji su s njime u svezi. 3. Što je svojom pasivnom politikom dao posve odriješene ruke, u prvome redu demokratima, da u. sve grane državne uprave uvedu nečuvenu korupciju: da riješavaju agrarno pitanje na štetu Hrvata i Slo- venaca, da sa državnim prihodima gospodare po miloj volji, da poreznu i gospodarsku politiku vode protiv hrvatskih i slovenskih interesa, da opterete narod sa iri ičkim zajmom i t. d. se; e Su