LA rast NA
5

DUBROVNIK 2. dodombra 1923

 

na Sv

 

 

 

  

 

 

 

w mrem : : pl SJ Ee — mm mnm e
i (i A i 80 Din. godišnje. Izlazi svakog utornika. Hin zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni
O o urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svi U, —
prava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. . Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ea

 

 
   
    

 

 

ub kao parlamentarna. reprezen-
ov. i Hrv. pujke stranke te Bunjevačko-Šokačke
ranke stajaoje od početka na stanovištu da

| osnovi autonomija jokrajina t. j. da se svaka pokra-
jina može samostalmp razvijati na političkom, gospo-
darskom i kulturnor polju. Radi toga je on tražio sa-
«bore u pojedinim plkrajinama sa zakonodavnom moći
kao političko predstivništvo naroda, koje će u finan-
cijalnom pogledu franiti financijalnu samostalnost
. pokrajine, a u progjetnom njezin slobodni razvitak.
Ee Autonomistčki program pobjegjuje !

Naše, žilava i otvoraa borba za autonomije u Usta-
| votvornoj i Zakono&avnoj Skupštini podigla je svijest
u našega naroda, ufrdila ga je u borbi i imala je veliki
utjecaj na programdostalih stranaka, od kojih su jedne
radi demagoških stinačkih razloga, dakle posve ne-
iskreno, tražile ono/za što su znale, da se ne može
nikako provesti, a duge iz pohote prema vlasti posve
| se udaljile od poštianja volje većine naroda vjerujući,
da se sve pravo terelji samo na sili. |

Pojedine političe skupine u našemu javnome ži-
votu morale su končno doći do uvjerenja, da je au-
tonomističko stanovite jedino pravo riješenje unutar-
njega uregjenja naš«države ili bolje reći sretnoga i
zadovoljiloga zajednikoga života Hrvata, Slovenaca i
Srba ra osnovu bralkoga sporazuma, a ne na osnovu
bratalne centralistički razorne sile, niti na osnovu se-
paracije ili amputacij, koja bi našu unutarnju narodnu
agu posve usištikai prčduja U AL poiniipjea s
odnim neprijateljim i

Naša žilava borh za autonomije ojačala je struju
Stojana Protića u raikalnom klubu Najvigjeniji nje-
govi članovi došli st do spoznaje, da se mora doći
do sporazuma sa Hiatima i Slovencima.

i Ustajnost kluba.

Jugoslavenski jeklub uzdržao u teškol borbi do
konca i nije od svog prvoinoga programa ni za jednu
jotu popustio, premd mu se sa jedne strane obeća-
'vala vlast i sve onojšto je s njom spojeno, a s druge
“se strane prikazivalanjegova politika kao izdajnička,
jer nije htio da se pkori diktatu praznih neozbiljnih
“obećanja. Ta uzdržljiost i ako nije dovela veći dio
k demokratske strankepod vodstvom Ljube Davidovića
do potpunoga autonimističkoga stanovišta, jer su se
| demokrati dugo silol držali na vlasti, pa im je teško
| snaći se na slobodi,ja ono ih je ona dovela do pri-
znanja, da se mora loći do sporazuma sa Hvatima
a Slovencima.

Upliv naRadićevu stranku.
'I sama Radićevi stranka zajedno sa Hrvatskim
U kom morala je pd pritiskom Pučke stranke napu-
stiti tezu autonomijeteritorija Hrvatske i Slavonije pod

di

 

    

 

 
 
    

       
  
  

 

 

' korekturama na istćčnom i jugozapadnom dijelu u
| korist srpskoga plemna i povući u sferu hrvatskih in-
“teresa Dalmaciju. Kaa je držala, da treba iz pasivno-
sti prijeći na aktivndpolitičko djelovanje, onda se po-
stavila na stanovištelistava Stojana Protića, za kojega
'se ne može kazati di zadovoljava autonomističje tež-
mje. Ona je dapače pšla i dalje, te je izabrala Ljubu
'Davidovića za svogapolitičkoga ili bolje reći parla-
i mentarnoga vogju, i jko nije dobila od njega nika-
\kovih garancija za reiziju ustava.
i Ovo držanje Jugslavenskog kluba uzdrmalo je
| komunističke i socijalstičke redove, koji su se morali
uvjeriti, da centralizm ne samo koči, već i u klici
uništava razvoj gospdlarskoga i socijalnog života.

= Tri centalistične stranke. 4
=. U našemu javnime životu podržavaju se samo
(tri političke skupine,

 
 

   
  
  

 

e svojoj potpunosti. To je prvo
ićevićeva demokr4ska stranka, drugo Zemiljerad-
a stranka i treće flovenska Samostojna Kmetijska

nka. Prva je poznta kao stranka izvozničara, se-

     
 

+ qnteresa pojedinih svojih pristaša i vogja i borila se

imenom »Neutralne &ljačke republike« sa teritorijalnim

oje su do konca okorjelo stale :

LAS PUČKE STRANKE NA NAROD.

kvestara, masnih koncesija, najgore korupcije i nasilja
megju činovništvom ; stranka centralista ne iz uvjerenja
nego iz interesa, koji su se nastojali na vlasti održati
pomoću neodgovornih uličnih elemenata; stranka, koja
je upropastila naše financije, koja je sklopila ameri-
kanski zajam i utrošila njegov prvi dio na bankarskim
i bursovnim špekulacijama; koja se stalno protivila
izjednačenju poreza; koja je našu carinsku politiku
dovela do potpunoga sloma tako da su stradali i
producenti i konsumenti, a obogatili su se samo stra-
nački špekulanti; stranka, koja je pod utjecajem bez-

vjeraca raznih diaka razvila u našoj državi posve ne-
potrebni kulturni boj.

Druga od tih stranaka Zemljoradnička siranka
ustrajala je u svojoj tvrdovratosti do'konca u centra-
lizmu i tako pogodovala # svakome pogledu veliko-
srpskim aspiracijama. Ona je htjela pomoću praznih
riječi da zavara dalmatinskog hrvatskog težaka, dok
ga je zapravo sa svojom nepromišljenom politikom
dovela u najteži gospodarski položaj. Ova stranka
Pribićevićevih tajnih i javnih pomagača ne smije u
buduće da zagje ni u jedno hrvatsko selo ne samo
zato, jer je protiv pravednoga sporazuma sa Hrvatima
i Slovencima nego i zato, ier je u najnovije vrijeme
vode potpuni kapitaliste.

=. Treća centralistička skupina Slovenska Samo-
stojna Kmetijska Stranka. obećala je prije izbora za
konstituantu Slovenskom seljaku, da će u prvome
redu braniti autonomiju Slovenije i da će se zalagati
za seljačke interese. Megjutim, čim je ona došla u
Beograd, zabogila ie išta 3 * IS

rame o rame sa demokratskom strankom za centra-
lističku politiku i za svu onu korupciju, koja stoji u
vezi sa takovoim politikom. Prigodom raspusta parla-
menta dosjetila se i ona, da prijegje u »opoziciju« ne
bi li i kod ovih izbora zavaravala narod. Megjutim

. opozicija te stranke nastaia je samo na taj način, što

se poslanici njezini nisu mogli složiti u pitanju novog
kandidata za.ministra. To je stranka, koja zaslijepljuje
svoje izbornike, da nakon izbora opet započne sa
svojom starom igrom i da se proda onome, koji će
više ponuditi.

Stranka ravnopravnosti.

Kao što u političkom, takoi u vjerskom pogledu
stoji Pučka Stranka na stanovištu potpune konfesi-
onelne ravnopravnosti u državi i zauzima se sa svim
silama za vjersku toleranciju, jer u tome nalazi naj-
veću garanciju za miran megjusobni život gragjana.
Upravo radi toga protivila se ona svim pokušajima,
:koji su išli za tim, da se u državi izazove tako zvani
kulturni boj protiv katolika i katoličke Crkve. On se
započeo sa famoznim kancelparagrafom u ustavu, koji
sramoti našu državu pred kulturnim svijetom; on se
očitovao u raznim mjerama, koje je režiin pojuzimao
protiv katolika i katoličkih institucija. Marijine Kon-
gregacije, koje su čisto vjerska drušiva i koje prema
tomu potpadaju pod nadzor zakonitih crkvenih vlasti,
ili su posve zabranjene ili su za njih ia sirane države
stavljeni takovi uvjeti, da se one n€ nogu razvijati.
Katoličkim prosvjetnim zavodima, koje je država dužna
uzdržavati ili na' temelju : sklopljenili konvescija ili
radi toga, što im je oduzela po agrumoj reiormi go-
tovo svu zemlju kao jedini izvor izdržavanja, dala se
istom posljednje. godine tako mala &vota, da neki od
njih jedva žive, a drugi se približavaju goiovoj pro-
pasti na štetu kulturnoga napretka našega naroda.
Protukatolički rad vlade i njezinih organa išao je tako
daleko, da su zabranili katoličkim svećenicima u Voj-
vodini obuku vjere u svima školami, što se do sada
nije ufao učiniti ni jedan vladajući sistem. Već neko-
likougadina stoji više katoličkih liskupija i crkvenih

- pokrajina bez svojih pastira.

Niže katoličko svećenstvo nalazi se danas u
mnogim krajevima u najtežem i\ierijalnom. položaju,
jer vlada nije htjela riješiti niti pitanje davanja bira
niti pitanje svećeničkih plaća šarao zato, da uvede u

i [A

—Slatk viorsvest ora aeualje.

 

narod zabunu. Vlada je sa državnim novcem i sa
državnim autoritetom vodila protukatoličku propagandu
i izvan naše države u Čehoslovačkoj republici i tako
stvarala nepovjerenje izmegju naše države i većine
čehoslovačkoga naroda. Ona nije pustila na miru niti
grkokatolike u našoj državi; nego je naručila naročite
agitatore, koji su plaćeni iz državne kase, da vode
nedostojnu agitaciju protiv grkokatolika, Ovaj režim
kulturne bcrbe i nasilja pomogao je opet iz državne
kase sve one institucije, koje su direktno uperene
protiv pozitivnih načela vjere, Radi toga je on stvorio
od sokolske organizacije jednu avantgardu u kulturnoj
borbi i u jednoj prilici doveo i samoga poglavara
države, da manifestira za ovu organizaciju, koja je

samo jedna pojava u našemu stranačkom i kwltur-
nom životu.

Varanje s agrarnom reformiom.

Riješenje agrarnoga pitanja smatrali smo vazda
bitnim dijelom svoga programa. Sve što se do sada
u tome pogledu uradilo, kiio jeili rezultat plemenske
hegemonije, ili stranačke korupcije ili neozbiljne de
magogije. Plemenska hegemonija vidi tome, šte
se Srbi maseljavaju na p
Slavoniji i Vojvodini, dok:
ski ili slovenski seljak š
gdje nema nikakovih uvjela
rupcija vršena je sa koloni
demagogiju je propovijedala
Osobito optužujemo vladu, šio nije
pila riješenju agrarnoga pilanja u
danas strada dalmatinski

Dalmaciji mora se riješiti m2 |;
oo bodo

     
 
  
   
   
 
  

to

  

 

 

Za socijaluu pravičnosi. a
Jugoslavenski klab_ kroz čitavo. vrijede sveza
rada borio se, da se ma Svakom koraku zaštite najsi-
romašniji i najbjedniji sl: seljačkoga
radničkoga svijeta. Njegov prog: i j
socijalne pravde prema sv
doba progona radnika staja
braniku prisutnih i izrabljivanii U
kod zakona o zaštiti radnika, 0 u; siguranju,
o slobodi koalicije radnika u borbi protiv kapitalista

  
  
  
 

  

ovom

i protiv nasilja režima, koji je svuda bio na strani

izrabljivača. O tome će u jedan glas svjedočiti mno-
gobrojne organizacije u Bosni i Hercegovini, u Dal-
maciji i Sloveniji.

Jugoslavenski se klub u posljednje vrijeme oso-
bito brinuo da vlada pribavi hranu za pasivne kra-
jeve. U početku je vlada sve obećavala, a kasnije se
pokazalo, da su ta obećania bila samo zavaravanje
naroda. Ono malo novčanih sredstava, koja su u tu
svrhu odregjena, upotrijebljena su ma način koji ne
samo da nije narodu pomogao, nego ga je ponizio
u njegovom ponosu, jer je sva ta akcija išla za tim
da se dobiju stranački pristaše.

Hrvati i Slovenci! :

Na koncu moramo pred Vama da tužimo stranke
koje se nalaze u tako zvanom Hrvatskom Bloku i to
radi ovih razloga :

1. Što uopće nije došao u konstituantu da se

bori za hrvatsko stanovište u pitanju uregjenja držav

i temeljnih državnih zakona, koji su sadržani u Ustavu,
nego je ograničio svoj rad na sastavljanje neplodnih
memoranduma na izvanji svijet, od kojih su neke ne-
prijateljski raspoložene ne samo protiv cjelokupne
države nego napose prema Hrvatima i Slovencima,
kao na primjer Italija.

2. Što je svojom pasivnom politikom omogućio,
da je izglasan. centralistički Ustav i svi zakoni, koji
su s njime u svezi.

3. Što je svojom pasivnom politikom dao posve

odriješene ruke, u prvome redu demokratima, da u.

sve grane državne uprave uvedu nečuvenu korupciju:
da riješavaju agrarno pitanje na štetu Hrvata i Slo-
venaca, da sa državnim prihodima gospodare po miloj
volji, da poreznu i gospodarsku politiku vode protiv
hrvatskih i slovenskih interesa, da opterete narod sa
iri ičkim zajmom i t. d.

  
 
 

se;

e

Su