- DUBROVNIK 16. januara 1923.
"Narodna _Svijes
ljena Je listu 4. Din. mjesečno ;
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
za inozemstvo 80. Din. za
Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom O — Odgovorni
EO j i urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora _ Narodne Svijesti. —
Pojedini broj 1 Din. Tisak PU Hrvatske To = e O se ne vraćaju
Dan katoličke akcije“.
bdržavat će se po svim krajevima naše domovine
ove godine: na blagdan Svijećnice t. j. dne 2 ve-
ače. Gdje je zgodnije, može se prenijeti na slijedeću
fedjelju. Društva katolička, pouzdanici, članovi i pri-
telji ,Saveza“ nastojat će, da upriliče kakovu pri-
dbu, da drže predavanje o katoličkoj akciji, da
kupljaju nove članove, ubiru članarinu i darove za
Savez“. Sve upute i tiskanice šalje centralno taj-
ištvo ,Saveza“ Zagre&b, Kaptol 27 ili pokrajinska
\iništva u_Sarajevu (Lemerlina 7) ili u Splitu (Ne-
Jića 1.) Župnim uredima će za vremena biti poslane
e tiskanice. Preporučamo najtoplije, da se svi ka-
lici zauzmu, da dan katoličke akcije donese ka-
ličkoj stvari što više materijalne i moralne potpore.
hhywe vo, i
ičin-Pašićeva busula.
Regbi da otkad su radikalnoj stranci porasle akcije,
e su to jače i češće postale u nekoj čeljadi izspira-
je. Osobito udara u oči, da je takovim ispiracijam
šće podložan naš vrli g. prof. Čičin, kad je napisao
naj i onakav članak u zadnjem »Dubrovniku«. In-
iracija je ovaj put došla od beogradske »Tribune«,
ja je prošlih dana klevetnički napala bivši ,Jugo-
avenski odbor“ da bi ovaj, tobože, ,za sve vrijeme
ta radio bio na tome, da liši Srbiju svih onih ide-
a, za čije se ostvarenje ona borila, i da je tu po-
iku pJugosl. Odbora“ pomagao Ljuba Davidović
ostalom srpskom opozicijom“. — U stvari je istina,
je za vrijeme rata postojalo trvenje i nesuglasje
gnegiu Jug. Odbora i ondašje srbijanske Vlade, ali
laž, da je uzrok trvenju bio taj, što bi ,jugosla-
g. Odbor za vrijeme rata htio bio, da omalovaži
sluge Srbije. Mogli bi se iznijeti mnogobrojni citati,
kojim bi se vidjelo, da su Jugosloveni uvijek svoje
igoslavenstvo vezivali sa slavom i zaslugom Srbije,
da su uvijek, svagdje i pred svakim isticali i branili
biju, srpsku vojsku, srpske zasluge, vojvode i vla-
re. Uzrok trvenju i nesuglasju bile su cnda kao i
da, dvije različite koncepcije, dva različita shvaćanja
pogledu provedenja narodnog ujedirijenja, naime,
jedne strane koncepcija ondašnje srbijanske vlade,
blje reći g. Pašića: ,Srbija oslobagja se i širi se“,
koncepcija Jugosl. Odbora: ,Sao jedinstveni narod
3 oslobagja i stvara novu zajedničku državu“.
Sad, ako inspirisani profesor kaže, da je Jugosl.
dbor radi ovakog svog shvaćanja ,izgubio bio bu-
lu“, mi kažemo da je prava grehota što se gospar
čin ia namjerio, da Jugosl. Odboru svoju busulu
kaže... Mi ćemo megjutim iznijeti ovdje u kratko
usulu“ Poe
»Dne 10 oktobra 1918 pr. p. prima g. Pašić u
o jednog poznatog urednika Engleza i kad
u ovaj spočitava njegovo držanje, Pašić naglasuje,
je njegova zadaća, da ujedini sve Srbe, a Hrvati
Slovenci neka se opredijele kako žele i znadu. Kif-
a deklaracija nije obavezna, jer ,Jug. Odbor“ ne
dstavlja legalno nikoga. On (Pašić) ju je potpisao
o za to, da impresionira Europu u ono vrijeme.
ne poslanike, koji vode samostalnu politiku (jugo-
avensku) će penzionirati, jer su poslanici činovnici
ništa više.“
»Eugleski novinar je bio zaprepašćen i rekao je
|Pašću: ,O, vi mislite, da će se i Engleska dati
| balkanizirati pe
Istoga dana, po podne, primio je Balfour g. Pa-
| a, koji je tražio odobrenje svoje formule oslobogje-
A i ujedinjenja. Balfour odbija predlog g. Pašića sa
vom, da je on, Pašić, vezan pred cijelim svijetom
om deklaracijom, i da su Saveznici mišljenja, da
rmula Jugosl. Odbora odgovara U interesima
ira Evrope“.
| Što iznesesmo, tek je nešto ex aperike domini
Ostali dokumenti bili su: o Sa u izne-
“Nikola
x.
kastvo«. išlošbilo.za. ,poniženjem. srpstva“; cili što bi <
Važno pomorsko poduzeće.
(Tvrtka Matijević et Comp.)
Naš dopisnik iz Trsta javlja nam: Nedavno je
stigao amo iz Njemačke dio željezničkog materijala
u ime ratne oštete našoj državi. Za prevoz ovog ma-
terijala odabralo se je domaću pomorsku tvrtku kuće
Matijević et Comp. u Trstu, jer je njihova ponuda
bila najeftinija i prevoz se obavio iz Trsta u Split
pomoću velikog plovećeg držala (Drey-Dock) na opće
zadovoljstvo nadležne Vlasti, a na čast i pripoznanje
tvrtke Matijević. Kroz kratko vrijeme slijedit će ostale
pošiljke željeznog materijala, koje Njemačka duguje
našoj državi.
Vidimo braću Matijević, kako istupaju sa odvaž-
nim oduševljenjem u doba najkritičnije novčane krize
kao pokretači i osnovatelji prvog pomorskog indu-
strijalnog tehničkog poduzeća dioničko društvo u
Splitu u svrhu, da udare temelj postepenom razvitku
jednog prvorazrednog brodogradilišta u vezi sa radio-
nicom industrijalnih proizvoda. Osim toga tvrtka Ma-
tijević et Comp. uspjela je, da osnuje svoje vlastito
parobrodarsko društvo za dugu plovidbu, sa glavnim
sjedištem u Šibeniku i podružnicama ma Rijeci i u
Splitu i posjeduje do sada dva teretna parobroda, a
kako čujemo radi se oko mabave još većih teret-
nih brodova.
Puno nas veseli ovaj mapredak poduzeća Braće
Matijević et Comp. u lialiji, a njihov rodoljubni rad
na gospodarskoim pomorskom polju osobito cijenimo,
jer će sve to za našu državu u teškim časovima nje-
zinog razvitka imati neizmjernu važnost i značenje.
Ide velika pohvala braća Matijević et Comp. za naše
pomorstvo+u inozemstvu, a-osobito za-proevat male:
velike. paroplovidbe dubrovačke. — Neka ovo podu-
zeće bude na procvat i sve to veći razvitak naše in-
dustrije i pomorstva. — Stari Dubrovčanin.
Ruski stari publicista o Papinoj dobrotvornoj (djelatnosti
o prama Ruskoj. djeci.
Kao i drugi emigranski listovi, tako i beogradsko
»Novoje Vremja“, ovaj karakterni organ ruskih skraj-
nih monarhista, počimlje sve više, gotovo u svakom
broju baviti se svim, što potvrgjuje kršćansku dobro-
tvornost Katoličkog Zapada prema nesretnim Rusima.
U jednom od zadujih brojeva poznati stari uplivni
ruski publicista A. Stolypin (brat poznatog tragički
ubijenog ruskog premiera P. Stolypina) piše o Papi-
noj dobrotvornosti u vezi sa knjižicom izdatoj u Rimu,
koja govori ,O pripomoći Sv. Stolice gladnoj djeci
u Rusiji“. Tu izmegju ostaloga veli: ,Meni je veoma
drago, da je ova knjižica došla u moje ruke pred
Božične blagdane, kad nas uspomene o Mladencu
Kristu nukaju, da bi i mi mislili o djeci uopće sa
ljubavi. Ja sam sretan, da je od strane Rimske Sv.
Stolice javljen akt čistog kršćanskog milosrgja, koje
nije opterećeno nikakvom drugom brigom osim po-
služiti duhu kršćanske vjere. Izmegju vjere, koju mi
čvrsto i nepokolebivo ispovjedamo i rimskog katoli-
cizma postoji manja nesuglasica i neizmirljivost, nego
što je nekada bila izmegju Judejaca i Samarijana,
dočim je sam Krist u jednoj priči o milosrduome
Samaritancu upozorio, kako se ruše tijesni vjeroisno-
vjesni zidovi zbog čistog ognja ljubavi prama bli-
žnjemu. O pripomoći Rimske Sv. Stolice gladujućoj
djeci u štampu su dolazili kratki i maloznačajni iz-
vještaji. O njoj se ne govori s takim nastojanjem,
kao o institucijama, koje se reklamiraju sa strane
megiunarodne štampe, kao što na primjer ,Ara“.
Megjutim ova piipomoć je od velikog ne samo prak-
tičkog, nego i moralnog značaja. Historički fakti pre-
življavaju ljude, :i više puta sva njihova snaga i sav
njihov značaj postaje javnim, ne za te generacije,
koje su bile njihovi svjedoci. Potomstvo će ocijeniti
tragediju Rusije, koja. ispod ruke njezinog dželata
gleda na ruku, koja iz daleka šalje. oo NO blago-
slov i pripomoć“, — (,Ruskulta*.)
'rira adventističku jerez,
Kulturne vijesk
Ruski list o Papinoj enciklici. Organ krajnjih
ruskih' desničara »Novoje Vremja«, koji je obično za-
uzimao uzdržljivo i gotovo neprijateljsko stanovište
prema Vatikanu, sada, baveći se Papinom okružnicom,
pridružuje se dobrim o njoj glasovima ostale ruske
emigrantske šlampe i u članku ,Dva stanovišta“ (Sv,
Stolice s jedne i Lenjinove sa druge strane) veli: , Pa-
pinska enciklika očituje zdrav poziv čovječanstvu i koji
dolazi ma vrijeme da se vrati moralnim izvorima .sva-
kog razumnog živote. Samo na dubokom padu čovje-
čanstva temelje se uspjesi sovjelske propagande u svi-
jetu. U ime Kristovo govori Papa, u ime Antikrstovo
govori Lenjin...“ (»Ruskulta«)
Blažena Bernađeta. Mgr. Chatelus, neverski biskup,
javlja svome stadu, da će ove godine biti proglašena
blaženom njihova zemljakinja Bernadette Soubircus,
kojoj se 1858 god. ukazala Blažena Djevica u Lourdesu.
Državnik uvidio svoju pogresku.. Veliki fran-
cuski državnik Juraj Klemanso (Clemenceau) držao je
nedavno u Singapuru u Indiji. govor djeci u redovnič-
koj školi: ,Dira me, što vidim ove dobre redovnike i
dobre redovnice, kako djeluju megju vama. Moram
priznati, da mi nijesmo uvijek bili dobri prijatelji. No
Francuska je iza toga bila.tako napadnuta, da su se
njezina djeca prestala boriti izmegju sebe. Kako su
bili -——< što da kažem ? — kako su bili ludi, kad su se
tako žestoko tukli, a imali su najboljih razloga, da
ljube jedni druge!“ Klemanso priznaje, da je njegova
borba proti kat. vjere i crkve bila ludost. Hoće li to
uvigjeti i drugi državnici?!
Protiv adventista. Beogr. patrijaršija uložila je
protest kod predsjednika vlade što ministr. vjera tole-
koja se širi svuda u nas.
Adventisti ne priznaju, kao što je poznato, državu ni
brak, niti hoće da služe vojsku.
Guverner New Yorka — katolik. U New-Yorku,
najvećem američkom gradu, izabran je većinom od
400.000 glasova za guvernera katolik Alfred Smith.
Sve moguće protukatoličke lige i organizacije. borile
su se složno proti ,papističkom“ kandidatu, ali je bila
sva njihova borba uzaludna.
Ministar protiv psovke. Talijanski ministir za
javnu nastavu Anile izdao jena sve prosvjetne zavode
okružnicu, u kojoj ih poziva na borbu protiv psovke.
Ukidanje gragjanskog braka. Pojedine crkvene
općine iz vojvodine uputile su molbu Narodnoj Skup-
štini i tražile, da se donese zakon o ukidanju gragj.
brakova. Ovo je učinjeno zbog toga što je dokazano
da gragjanski brakovi stvaraju veliki broj konkubinata.
Izum za brodove. U Parizu profesor Langevin
izumio je aparat, koji bi imao spriječiti sukobe bro-
dova na moru. Ovaj je aparat osnovan na radiju.
Mali aeroplani. U Americi Henry Ford, tvorničar
automobila, počeo je praviti male aeroplane za privatnu
porabu. Ovi mali'aeroplani biti će praktični i jeftini po-
put malih automobila, koji se rabe po cijeloj Americi.
Savez igle, tako se zove talijansko. udruženje
švelja. Poslije njihova sastanka u Rimu primio ih je
sv. O. Papa Pijo XI. i držao im je lijep govor, pre-
poručio im ustrpljivi rad igle, poirebit modernom žen-
skom svijetu, koji je iglu na žalost sasvim zabacio.
Pisma iz naroda.
LUKA-ŠIPANJSKA. (f Stijepo Stjepčević). U srije-
du dne 10 ov. mj. nam dovezoše smrtne ostanke ne-
prežaljenog rodoljuba Stijepa Stjepčevića višeg savjet-
nika računaskog fin. odsjeka u Sarajevu. Sprovod mu
je bio kao u malome mjestu veličanstven. Osim toga,
što je član ugledne i čestite obitelji, njim se je rodno
mjesto ponosilo, jer je bio uzor karakter, revan činov-
nik i požrtvovni rodoljub, kako ga to lijepo okiiiše u
nadgrobnim govorima g.g. učitelj Glavić i Dr. J. Po-
sedel. Slava mu! — Struja izbornog komešanja
doprla je i do nas pa se i kod nas raspravlja o izbo-.
rima i gata iko će pobjediti. Svak kritizira dosadanju
vladu radikala i demokrata, jer sve jade, što narod
trpi, prepisuju iARGi Kuku. Na svrhu se ovi pokor-
| dekaše, pa se razmahali tko će koga nadjačati pri iz-