Str. 2. Pisma iz naroda. ži S otoka KORČULE. Svim mogućim nevoljama, što su udarile zapadni dio našeg otoka, pridružila se je i izborna trzavica. Prvi su svakako zemljoradnici, ali kako sami ne znaju što su i što hoće, tako su i bez ,glava“. Dosadašnjim svojim vogjama — gla- vama“ izrazuju nepovjerenje, pak se uzalud muče težaci“ : profesori, advokati i doktori. Ali osim ovih pojavila se kod nas jedna nova partija. Sastali su se oni, .koji su se prodali za zdjelu leće, sa onima koji su se prikovali za dobre stolice, pak hoće da budu uz vladu. Prikazuje se i tumači, kako je uzrok bijedi u našim stranama jedino to, što se narod nije izjavio za radikalnu partiju, jer da se narod izjavi za radi- kale, gle čuda : odmah bi počela padati mana s neba iteći mlijeko i med iz gola kamena. Razni sastanci i dogovori drže se u općinama, u društvima i pokraj ognjišta, ali j€ svaki put sve to manje učesnika. I dok zemljoradnici sami ne mogu da nagju kandidate, njima sve iz rukava padaju kandidati od oka. Ako ćeš Ku: njašića, zna poći ne do Beograda, nego i do Pariza ; ako ćeš Don Aatu Anića, radikal se je rodio, pak će radikal i umrijeti; neki bi i Raška, ali ih je strah, da sa mandatom ne odmagli; drugima dolazi na pa- met g. Marko Marčić, dugogodišnji učitelj poljodjel- stva u ovome kotaru. Obilazi i on oko vruće kaše, ne bi se htio opeći, ali ako se drugi opare i glasuju za Pašićevu Srbiju, mogao bi i on da postane mini- star, kad je drugome došlo u glavu da postane po- slanik. Čudo je, kako se je ta misao dala u javnosti, kad se zna da je gosp. Marko bolesna grla, te ne može da dugo govori, a tad kako da grlato zastupa naše interese ? Čudimo se i g. novom »poslaniku“, što svoj zaslužni upliv, što ga je stekao sa svojim radom u našem kraju, hoće ovim činom da izgubi i da ovaj narod privede u velike srpske vode. Ipak neće biti ništa čudno, ako kroz ovaj mjesec uskrsne još koji tucet kandidata, te na svrsi ne bude u ovim stranama više radikalskih kandidata nego glasova! Posmatrač. PRČANJ. Osnutak Zadruge. Na IRE MC g o: snovasmo ilovčanu Zadrugu, koju prozvasmo : Prčanj- ska Zadruga. U tu svrhu došao je k nama VIč. Dn. Tripo Milošević, župnik Dobrote, koji nam ie prika- zav razvitak i korist zadrugarstva, rastumačio zadružni pravilnik, te nam obavio sve potrebito za ustanovljenje Zadruge. Predsjednikom skupštine bio je izabran g. Mato Marasović, a ovjeroviteljem zapisnika g. Niko Nikolić. U Kavnateljstvo Zadruge izabrani su gg.* Mato Marasović, Niko Nikolići Srećko Bodulić. U nad- zomi Odbor: gg.: Božo Ivović, Gjuro Bajo, Josip Nikolić, Božo Marković i Mato Pilastro. Dao Bog te nam ova ustanova bude cvala i napredovala ! Iz općine ZATON. Uprava :naše Općine. U broju 3. cijenjene »N. S.« neki dopisnik, koji u osta- lom ne pripada Hrvat. Pučkoj Stranci, hoće da na silu obrani i pohvali svrgautog upravitelja naše Općine prikazujuć stvari netačno da tako istakne g. Buća, kao narodnog čovjeka i kao mučenika hrvatstva. Do- pisnik kanoti Radićevac, protivnik dakle Pučke, prora- čunano hoće, da u svom dopisu zabašuri zasluge Hrvat. Pučke Stranke, što ih je bila stekla u svoje vrijeme nakon raspusta općinskog vijeća. Svakomu je zaista poznata ona javna, oštra i duga borba, što ju je vodila Hrvat. Pučka Stranka ne proti osobi g. Ka- strapeli, ondašnjeg opć. upravitelja, već proti bezraz- ložnog vladinog postupka postavivši na upravu čo- vjeka, za kojega narod nije bio ni zapitan. 1 uslijed te žestoke, ali uspješne borbe, vladaje bila prisiljena, da ispravi počinjenu pogrješku pripustivši općin. od- boru, u kojemu je bilo od tri dijela pristaša Hrvat. Pučke Stranke, da odredi jednog upravitelja, suviše dopisnik ističe, da je bio jednoglasno izglasan upra- viteljem g. Buć, ali lukavo premućuje one višekratne pregovore, što je Hrvat. P. Stranka vodila po jednom svom punomoćniku sa g. Bućem. I g. Buć, nakon što - je ovomu bio izjavio odnosno obvezao se besplatno voditi upravu kao i da će biti nepristran u vogjenju Općine, ističemo, tekar tada bio je izglasan za upra- vitelja. I u istinu u početku bio je sasvim nepristran, ali poslije izbora za konstituantu kao da se je prepao * od onih glasova Hrvat. Pučke Stranke, jer je imala madpolovičnu večinu od svih glasova drugih stranaka, a njegova stranka jedva dvadeset glasova i to zave- dena, te počne istom tada bezobzirno izrabljivati svoju vlast i to na štetu ne drugih stranaka već one stranke, kojoj je imao biti haran radi svoga izbora ma opć. upravu. Ili lijepim riječima, ili obećanjima ili oštrijim ' srestvima, kao kakvi paša, htio je članove Hrvat. P. Stranke, da privede u Radićev tor. On se toliko za- ljećao, da je nas Hrvate pristaše Hrvat. Pučke Stranke NARODNA SVIJEST nazivao posrbicama, a tvrdio i isticao, da su Hrvati samo oni, koji su uz Radića. Jer nijesu mu na lijepak išli osim sela, već vjerno ostali pristaše naše stranke nije dao ni zrna porazdijeliti od darovanog vladinog golokuđa, već samo nekima u Orašcu i Trstenomu, dakako naplativši se. na svaki kilogram po jednu: Krunu, akoprem nije smio ni heler, jer je vlada bila besplatno dala. Preći ćemo mukom o drugim nepo- dopštinama, kao i na dopisnikovo farizejsko isticanje, da je vodio upravu besplatno. Mi ćemo živu istinu ustvrditi u jednu riječ, da je bio posve zaboravio na svoje obveze date narodu. | općiriari su sve to trpjeli i podnosili ustrpljivo radi svoga obraza. Prevarili se u čovjeka, kojega su oni sami bili izabrali. Čekali su samo zgodan čas, da s njime obračunaju, ali je sud- bina drugčije htjela, g. Buć svojom vajnom politikom uhvati se sam u stupicu, te neki od drugih političkih stranaka pretekoše nas, i pomoću vlade potpisaše mu pasaporat. Da se Buć nije bio toliko zaboravio, već ostao doslijedan svojoj obvezi datoj pristašama Hrvat. Pučke Stranke, pa da nas nije htio na silu rascijepati — što hvala Bogu nije mu uspjelo —, i da nas nije nazivao izrodima i posrbicama, bili bismo kano ti ve- čina nadpolovična protestirali i tražili njegovu reha- bilitaciju. Neka ga sada vade njegovi Radićevci, kojih nema nego malu šačicu od desetak članova. Dobar mu put! — |I mi ćemo zaključiti ovaj naš dopis sa. istim riječima prijašnieg dopisnika, recte njegovog mameluka : Budući općinski izbori u istinu će poka- zati koga narod hoće. Hrvata svakako, ali g. Buća nikako. Samo Bože daj zdravlje, pa dovidova na iz- borno mezevo ! lasrtaj. pravoslavne crkve ma Kulturu i slobodu“. Zagrebačka »Slobodna Tribuna« donijela je ovih dana uvodni članak pod gornjim naptišsom. — O če- mu se radi? Na beogradskom pozorištu davala se za prvi put historijska drama »Nahod«, koju je napisao Branislav Nušić. Beogradski patrijarh Dimitrije zvanično je za- tražio od ministra prosvjete i unutarnjih poslova, da se prekazivanje te drame zabrani, jer da se u njoj vrijegja svećenstvo“, ili, po drugoj verziji, on je za- iskao, da se »Nahod« izmijeni, da se ,poruga mantiji izbaci“, ili u protivnom da se komad zabrani. Buduć da pisac drame nije hotio na izmjenu pristati, mini- star prosvjete, udovoljujući patrijarhovoj tužbi, zabra- nio je daljnje prekazivanje drame. U ovome incidentu »Sl. Tribuna« hoće da vidi ,nasrtaj pravoslavne crkve na kulturu i slobodu“, te prihvaća zgodu da-se obori uopće na takozvani ,kle- rikalizam“, pa bio taj, veli ona, ,katolički, pravoslavni ili muslimanski“, jer da je ou svuda jednako , odio- zan, netrpljiv, pretencijozan i reakcijonaran*. »Slob. Tribuna« poznata je kao list doista ro- doljuban, ali i odveć »liberalan“ i zadrt na svećenstvo, da bi se svi njezini ispadi protiv svećenstva mogli odobriti, a u nazočnom slučaju pogotovu ne. Po na- šemu mišljenju nije nikakav zahtjev ,kulture“, da se na javnoj pozornici izvrgava ruglu svećenstvo, pa bilo koje vjeroispovijedi, a što se tiče slobode umjetničkog stvaranja, mislim da i ona mora imati izvjesne granice. Po samome kazivanju »S!. Trib.«, Nušićeva drama s umjetničkog gledišta vrlo ie slaba kompozicija, kri- tika se o njoj vrlo nepovoljno izrazila, i po tome regbi aa jedina ,vrijednost“ tedrame, po , modernom “ shvaćanju, bila bi ta, da se u njoj persiilira svećenstvo, i to ne pojedinački, nego uzeto kao stališ. Da je pak izrugivanje svećenstva u rečenoj drami bilo preko svake mjere, vidi se po tome, što i sam Nušić kaže da je ,i sam nešto mislio da ublaži pojedina mjesta u ovome proskribovanom činu“. Stoga je, po našemu mišljenju, postupak beo- gradskog pravoslavnog patrijarhe i njegova tužba ima u ovome slučaju smatrati kao djelo samobrane, a ne nipošto kao kakav ,nmasrtaj ma kulturu i slobodu“. Patrijar je učinio ono, što mu je dužnost nalagala, a kad »Sl. Trib.« kaže, da je ,nepojmljivo da patrijar sebi prisvaja pravo službene ingerencije na rad pozo- rišta“, mi na uzvrat kažemo, da bi bilo uprav nepojm- ljivo, kad bi patrijar bio mučao i bezbrižno pustio da se potkopavaju temelji onoj crkvi, kojoj je on od- govorni poglavica. — M. jeftinije i trajnije su nego od kože! Najboija zaštita protiv vlage i zimel ' Br. 4. | Izborni pokret. i : i i a ih i Pokrajinsko Pučko Vijeće HPS. Dne 24. i 25 siječnja zboravalo je u Splitu P. V. HPS pod pred sjedanjem g. Dra Ante Dulibića predsjednika HPS z Dalmaciju. Sjednicama je prisustvovao nar. posl. g. Stjepan Barić, glavni predsjednik HPS. Od narodnili poslanika bili su prisutni gg. Stanko Banić i Mat Milanović. Na Vijeće su izaslali svoje delegate svi ko tari pokrajine izuzam kotorskog i hvarskog, koji su s unapred solidarisali sa zakljucima Vijeća. Sa Vijeć stranke izdan je komunike, Posebna pažnja na ovo sastanku posvećena je pitanju prehrane Dalmacije Konstantirano je prema izvještajima pouzdanika iz po jedinih krajeva, da Hrvati u Dalmaciji neustrašivo oduševljeno stoje uz Hrv. Pučku Stranku. — U svim pitanjima, koja su se na sastanku raspravljala, vladali je potpuna jednodušnost. — Ustanovljeno je, da je HPS p više puta nastojala doći u dodir i pregovore sa dru gim hrvatskim strankama za složno nastupanje u izi borima, ali su na žalost svi ovi njezini iskreni poku šaji ostali bezuspješni. Radi toga će HPS u Dalmacij nastupiti u izborima samostalno svjesna svoje sna i uvjerena, da će se oko nje u ovim izborima oku piti sve, što u Dalmaciji hrvatski osjeća. — Kandi datske liste za oba okruga bit će objavljene do koji dar Pocjepkane stranke. Protić stupa u izbore pro Pašiću, Davidović proti Pribićeviću, zemljoradnici lje vičari proti Franiću, Radić proti hrvat. zajednici. H( vatski omladinci prijete Radiću, ako ne stupi složn sa hrvatskom slirankom prava, da će ga ubiti. Kandidatura D.ra Trumbića. »Slob. Tribun od prošle subote preporuča u uvodnom članku Zagreb kandiduje D.ra Antu Trumbića, što bi imal da služi kao manifestacija Zagreba protiv Pašiće velikosrpske politike s jedne strane, a s druge pro! tjesnogrudnog separatizma. Borba za državu. Pašićeva »Tribuna« pronaš je lozinku za izbore i za radikalnu stranku. Vodi borba za državu. ,Na idućim izborima, veli, narod imati da glasa ne za radikalnu stranku ili protiv nego za državu ili za neprijatelje države“, Razumi se, »Tribuni« je država Velika Srbija, i ko je pr Velikoj Srbiji za nju je neprijatelj države! Jedna značajna potvrda. U beogr. »Radikal od 24. o. mi. čitamo: ,Izborna borba, u kojojse sa nalazimo, predstavlja pri tome posljednji paradoks gi litički u dugom nizu, koje je g. Pašić učinio za jeme svoje karijere političke. Da bi dobio većinu p svaku cijenu, g. Pašić mora srpski dio birača pod sva cijenu da goni, da mu glasa povjerenje ... G. Pa uspio je zaista da postigne ono, što bi logički treb biti nemogućno: on potajno hoće jednu Veliku Srb i pri tome mora sve veći dio Srba da goni da usu taj ideal od prije pedeset i više godina. Ako je ika bilo kakvoga čudnoga stava i položaja, to je današ onaj i onakav stav i položaj g. Pašića, kada slobo! Srbi treba da plate svojom slobodom, da bi se mijenuo tobož nekakav krajnji ideal srpski!“ — Da za Pašića i njegove ljude, program radikalne stra jest samo onako na papiru. , Pašić potajno hoće je — Veliku Srbiju I“ iz Jugoslavije. Naši Amerikanci za svoju gladnu braću. vine donose vijest, da su naši iseljenici u Ame odredili da kupe-izmegiu sebe novac za svoju gla braću ovdje u domovini. Netom sakupe malo svotu, poslaće ovamo, da se kupi hrana za glad i siromašnije porodice. i Vrag gjavola zove u svatove. Spljetski dei kratski »Život« piše : Radikali, koji su više dodija Bogu i vragu, kada vide da ih neće ni Srbi, ni Hr ni Slovenci, zovu u pomoć Švabe, Turke, Arna Magiare i sada Čifute. Zovu ih da glasuju za n daju im sve što hoće, samo da im pomognu da os na vladi i da s njima gule zajedno naš narod. Izini sebe, radikali su se ljuto zavadili, pa Protić pi Pašića u novinama, a Pašić Protića izvrgava sval ruglu. To je božja kazna svakom siledžiji, p radikalima“. Svršetak jedne novinarske kampanje. Pi godine bio je podigao urednik »Novog Lista« g. 0 Tartaglia jednu tešku osobnu novinarsku kamp proti kan. Don Marku Kalogjera u Splitu. Na ti g. Don Marka Kalogjera vodila se je parnica Okružnim Sudom u Splitu proti g. Oskaru Tart Gosp. Oskar Tartaglia na sudu je izjavio, da uvjerio, da što je pisao nije bilo istinito, jer bio krivo informiran; s toga da usteže sve uvrel da ih žali, te da plaća parničke troškove. Na preč. Don Marko Kalogjera odustao od daljnjega stupka protiv tuženika. I Pad dinara i policaj-demokrati. O katast nom padanju našega dinara govore sada i polic mokrati; prije pak, kad je dinar pađao pod njih vladom, označivali su defetizmom i činom neprij skim svaku vijest o slabom stanju valute. Dinar i dalje pod velikosrpskom vladom, koja je bil jučer tijesno vezana s demokratima, te s njima zaj odgovorna za režim, dok se danas sami demo! poslužuju defetizmom, der se kod njih s vrem mijenjaju i pojmovi, i što je jučer bilo bijelo, im je crno. i