svo 2

PROSLAVA Sv. VLAHA.
.Obo dan je, Bi dohodi
Jednom ima sia godište“

. pjevao je naš veliki pjčšnik. .Sanio diibtovačko stce

može potpuno osjetiti dražest i milinit toga dan&

dana sv. Vlaha, kad prestaju sve zadjevice, sve stran-

čarske mizerije, sva osobna nesporazumljenja, a sve
gragjane obuzme jedno jako, toplo čuvstvo megjusobne
ljubavi i sloge u sjeni barjaka sv. Vlaha.

Svake godine slavi se ovaj dan velikim slavljem
i nepomućenim odiiševljenjetn u miru i skladu kao
megiu rogjenom braćom, te je posve suvišno i uzalud,
da vlast šalje žandarske patrole za čuvanje mira: duh
sv. Vlaha obuzimlje ovih dana srca sviju Dubrovčana,
pa i gostiju, koji dogju u Dubrovnik, a taj duh naj-
bolje je jamstvo mira i sigurnosti: puno jače jamstvo
nego li naperene bajunete.

Ovogodišnja pak svečanost protekla je u neobič-

nom slavlju i zanosu, kako odavna nije. Mnogo je -

tome doprinjelo krasno vrijeme, Koje je trajalo sva tri
dana svečanosti a i nekoliko dana .prije. Da ga se na-
ručilo ne bi bilo ljepše: činilo se, da smo ne u zim-
skom februaru nego u proljetnom cvjetnjastom svibnju.
A zasluga je velika i ovogodišnjih dičnih festanjula :
gg. M. Bone i J. Spaventi, koji su se mnogo dana
prije užurbali i letili po gradu i okolici, da sve urede
za svečanost, te se njima ima puno zahvaliti, što je
ovogodišnja svečanost tako krasno i veličanstvetio
protekla. Čast im i hvala!
Trodnevlje 30, 31 januara i 1 februara.

Grad se počeo kititi već| u Ponedjeljak. Osim običnih
uresa, ove je godine uzduž cijeloga Straduna s jedne
i druge strane bio spleten kordun od lovorike, ie onda
lukovi svagdje, gdje su po Stradunu ulice. Pročelje
crkve sv. Vlaha kao i unutrašnjost bilo je ljepše oki-
ćeno nego drugih godina, a osobiti efekt činio je sjajni
slavoluk pred stepenicama, kojima se penje u crkvu
Svečevu. — Kroz ova tri dana u crkvi su se obav-
ljale običajne pripravne pobožnosli, preko kojih je u
večer držao pohvalne govore O. Petar Vlašić, franj.
slaveći sv. Vlaha kao čuvara vjere, čuvara čudoregja

i kao zaštitnika našega grada. Bogoljubni narod do-

lazio je u velikom broju na te pobožnosti.
'Prvi dan svečanosti, 2. februara. /

Već pred podne grad je bio vas u narodnim i
dubrovačkim zastavama. Osim običajnih stupova po
Stradunu, bili su okićene sa zastavama i sve društvene
i privatne zgrade, a s pohvalom ističemo da su i dr-

. žaoni uredi izvjesili zastave. 1 pravo je, da i narodna

država učestvuje u slavlju svoga naroda.

Svečanost je — prema programu, počela točno
u 2 s. po podne pucanjem topova, slavljenjem zvona
sviranjem glazbe, te povorkom barjaka, za kojima je
stupalo mnoštvo gragjana. Novost je bila zovi barjak
bratstva sv. Andrije na Pilama, blagoslovljen u jutro
istog dana u župnoj crkvi sv. Andrije. Slijedile su
crkvene fuicije po običaju u crkvi Svečevoj i u Stol:
noj crkvi s krasnim pjevanjem, o čemu napose. U ve-
čer lijep koncerat vojničke muzike pred Svečevom
crkvom i velika, čarobna rasvjeta grada. — Već ovaj
dan vrvio je grad mnogim gostima, koji dogjoše pa-
robrodom iz Veleluke, Korčule, Pelješca, Stonjskog
Primorja i Slanoga, te željeznicom iz Sarajeva.

. Drugi dan svećanosti, 3. febr.

Jutrom rano nebo bilo oblačno, te svak snuždeno
pitao, da li će možda kiša pokvariti svečanosti. Ali
već.oko 7 s. sasvim se razvedrilo te zagrijalo žarko
sunce ko u sred krasnog premaljetnog dana. Mnoštvo
naroda iz okolice u svečanim šarenim narodnim noš-
njama što u okupu, što pojedince ulazi u grad. Oko
7!/a dogjoše barjaci iz Župe, a malo za tim sa zapad-
nih sela i iz Zatona, dočekani glazbom vojničkom i
gragjanskom te sokolašima a praćeni i nadošlom so-
kolaškom glazbom iz Hercegnovoga. Bilo je u sve
36 barjaka. Odavna nije ih bio toliki broj. Nepregledno
mnoštvo naroda gledalo je s velikim zanimanjem tra-
dicionaino izvijanje barjaka na Brsaljama uz prasak
trombuna i gruvanje topova. — Iza pontifikalne Mise
razvio se po gradu veličanstveni ophod, preko kojeg
su svećenici u svečanom misnom ruhu riesili sv. Moći
na čelu im presvij. biskup Dr. Marčelić u precijoznom
plaštu i mitrom na glavi još iz vremena stare republike.
Ophodu su učestvovali osim barjaka, sokolaša i triju gla-
zba, te raznih društava, takogjer- predstavnici općine, te
časnici komande mjesta i jugos!. mornarice sa ratnog
broda »Soko« koji je za ovaj dan stigao.u gradsku luku.

Popodne obična tombula, pa odlazak barjaka, te
uveče rasvjeta s raskošnim bacanjem vatrometa: sve po
programu, u potpunom redu i ua svačije zadovoljstvo
a na udivljenje stranaca. : :

NARODNA SVIJEST.

. Treći dan svečanosti : Nedjelja 4. febr.
Grad j& u svečanom rullit kao i jučer, Po stato+

«Hrevnoiti običaju oko 8 #. jutrom  Gtidole gradska

bratštva praćena trima glažbami, velikim brojedi grad:
skili itombunaša u lovačkom: odijelu, te mroštvom
naroda tla Goricu sv. Vlaha, gdje je bila 8v. Miša ša
grličanjetti. Oko 10 s. vratiše se u grad, pred vratima za
duže vremena pricalo se uz svirku glazbe. Svi hodočas-
nici Gorice povratiše se okićeni zelen-borom i lovori-
kom, a njima okitiše! i glazbila. U velikom zanosu
obašli su nekoliko puta vas grad uz svirku glazbe i
pucanje trombuna.

Svršetak svečanosti bio je uprav veličanstven. U
večer oko 8 s. nakon izvršenog krasnog koncerta od
sokolaške glazbe iz Hercegnovoga i mjesne vojničke
glazbe, sav narod — nepregledno mnoštvo — slio se
na Brsaljama, gdje je s ushitom promatrao krasne
vatrene igre sa zaključnim bombardovanjem, što je na
svakoga učinilo vanređan utisak. Nakon toga glazbe
otpratiše festanjule njihovim kućama, 4 i riarod še sav
razišao. Uz to je počela sipiti tiha kiša. ,Pa neka sad
kiši“, svak je zadovoljno govorio idući na počinak i
snivajući o ljepoti, skladu i milini dubrovačkog dana,
dana sv. Vlaha,

,ki dohodi, jednom nama na godište“.

Crkveno pjevanje za svečanost sv. Vlaha.

I ove godine imali smo u katedrali kao i u svečevoj
crkvi baš veličanstveno pjevanje. .Na Kandeloru oba:
vljena je u katedrali svečana Večernja, na kojoj su
gradski diletanti sa zborom preparatidistica pod vrs-
nim vodstvom prof. Lederera ispjevali Perosijev psa-
lam: »Confitebor« za četveroglasni mješoviti zbor, a
proi. Batistić svojim ljupkim visokim tenorom zanosno
otpjevao krasni Capoccijev »Laudate pueri Dominum«
uz pratnju dvoglasnog ženskog zbora. Himna sv. Vlaha
— četveroglasni mješoviti zbor — od proi. Lederera
ostavlja uvijek dobar utisak. Ostali psalmi otpjevani
su što koralno, što u strožijem falsobordone. Dvo-
glasni zbor preparandistica otpjevao je još čustvenu
kompoziciju prof. Lederera : »Ave Regina Coelorum«.
— Na dan sv. Vlaha isti mješoviti zbor otpjevao je
Kyrie, Sanctus, Agnus Dei od Rote, Gloria i Credo
od Gounod-a, divnim zanosom. Benedictus od Rote

ispjevala je g.gjica G. Bucich svojim jakim sopranom '

osobito čuvstveno; a preko Offertorium, g. prof. Ba-
tistić interpretovao je finom dikcijom pravog umjet-
nika Ravasijev : »Blasi sacerdos inclyte«. — .Na večer
je u svečevoj crkvi ispjevana svečana Večernja kao i
na Kandeloru u katedrali, uz majestožne litariije za
4-glasni mješoviti zbor od Mercatali, i +»Tantuni ergo«
od Stachle. Za ovakovo umjetničko crkovno pjevanje
u našem gradu ide u prvom redu čast i hvala za-
uzetnom i vrsnom prof, Ledereru, a. onda- svim pjeva-
čima i pjevačicama. Bog ih po zagovoru sv. Vlaha
obilno platio !
Muzikalni koncerti.

Uz vojničku glazbu koricertovala je dva puta i
muzika iz Hercegnovoga pod upravom vrijednog
M.a Bagatele. Njezin birani program izveden je tako
fino, da je uprav osladio ovu svečanost. Preko njezinog
koncertovanja publika je sva zanesena uživala, te bi
je ma koncu svakog komada obdarila burnim i zaslu-
ženim aplauzom. U cijelom gragjanstvu ostavila je
naljepšu uspomenu i uvjerenje da bi se i koji veći
grad mogao š njome ponositi. Čast njezinom kapel-
niku g. Bagateli kao i svim njegovim glazbarima.

“(Blagoslov barjaka bratovštine sv. Andrije.

Na Gospu iza sv. mise u crkvi sv. Andrije blago-
slovio se je barjak novo ustanovljene bratovštine. Barjak
je darovala g.gja ud... Deković, po želji njena blagopok.
sina, koji je barjak naslikao. Bratski barjak nosi sliku
dubrovačkog parca sv. Vlaha. Pri blagoslovu barjaka
kumovahu čestita g.gja Elvira Banaz i g. Ivo Stjepo-
vić-Dabrović. Prije blagoslova preč. kan. D. I. Fabris
istakne cilj bratovštine i znamenje barjaka, te zaželi
braći svaki uspjeh i blagoslov. Dok je sveti čin bla-
goslova slijedio braća pozdravljaku pucnjavom iz trom-
buna a glazba svojim udaranjem. Po blagoslovu brat
Fortunić osokoli braću pred crkvom zaželiv, da im se
barjak bude uvijek ponosito vijao i. sakupljao pod
njim braću, koja će se megju sobom kršćanski ljubiti
i pomagati. Poslije pode po starome običaju uz bar-
jak sv. Andrije, ponosito je lepršao i novi barjak pra-
ćen velikim brojem braće da se pokloni po prvi ;put
sv. Vlahu. Da se je do ove sretne misli došlo, te se
ustanovila spomenuta? bratovština ima da se zahvali
mnogim bogoljubnim dušama, ali je osobito istaknuti
živo zauzimanje g. Andra Filičića i g. J. Beata. Nek
im je čast, a'nova bratovština cvala i napredovala sve
na slavu Boga velikoga.

_Br. 6.

SO

Osmina sv. Vlaha u st&otu. 10. 00. mj. s
kuja sa u Sveđ&voj cilivi. Na 8 8 |. piva sv. Mi
tia 84 svečani. NA 8 s. po pa vačeraJi, blagosi
zaglavak griičiia. u M

Veče šw Vlaha obdržiu se. Večeras na
u Mat društvit! »Bošković« sa biradlift program
kako smo već u prošlom broju' najavlih.. — Pri
slobodan članiovitiia +Boškoviča« i pozvatičikii.
Moli še, da se tič vođe djeca.

Akcija g. Balda Kristića, kako čujemo, us
šno je provedena. Sakupljeno je preko 20.000 K
a tim je nabavljeno bolje i obilatije hrane kroz
tri dana svečanosti za siromahe u D0mus Chri
dana pripomoć Dječjedi Žakloništu.

Efektna lutrija u korist svečartiosti sv. VI
vući će se u Subotu 10. 0. mj. u opć. vijećnic
11 s. j. Srećke se prodavaju po 5 Din. Darovi
ženi u štampariji »Jadran«.

Sv. Vlaho van Dubrovnika.

Primamo iz Spljeta: Dubrovčani gdje go
oni nalazili, sastaju se na dan sv. Vlaha da :sl
proslave bilo na kakav način svoga patrona. Tako|
i mi ovdje u Splitu, nastanjeni sa dubrovčanima
bjeglicama iz Zadra, proslavili našega sv. Vlaha
10Ya s. bila je svečana sv. Misa u crkvi Dominikaj
pred slikom sv. Vlaha. Pjevačko društvo sv. Ce
rado se je odazvalo pozivu amošnjih festanjula |
pjevalo je sa četveroglasnim muškim zborom li
Giittlerovu .misu a capella, Misa je služena u ti
Preko mise je časni otac prior držao krasno, jez
vito prigodno slovo spominjajući lijepu dubrov;
prošlost i slobodu, koju su Dubrovčani samo pon
sv. Vlaha mogli dobiti. Svečanost u crkvi je za
lijepi i jaki tenor gosp. Kalist Perinić, koji je oi
ugodno i poletno sa razumijevanjem otpjevao poz
himnu sv. Vlaha: ,Blasi sacerdos inclyte“ od K
sia uz pratnju orgulja g. Tianić. / Nakon mise bi
grličanje i sakupljanje milodara: za dobrotvorne s
grada Dubrovnika. U veče smo imali prijateljski
stanak u restaurantu Palais. Preko tamošnjih festa
uputili smo gradu - sv. Vlaha' pozdravni teleg
koji mislim da Vam je bio predan za objelođanji
(Nijesmo ga primili. Op. Ur.) Dubrovčani

< SU Zagreb-gradu. Prenosimo iz Zagrebačkit
vina: Blaževo u crkvi sv. Blaža proslavit će se
godine svečanije nego obično, Hrvatska Atena —
sv. Vlaha, Dubrovnik poklonio je župnoj crkvi
sv. Blaža u lijepom srebrenom moćniku. Te sv.
bit će izložene vjernicima na čašćenje na pokraj
oltari od 6 sati u jutio. Tihe sv. Mise služit će|
6, 7, 8,9 i 11a sati i grličanje. U 9i po dolazi
uzv. gosp. nadbiskup dt. Bauer... U 9 i tri četvrt
povijed (propovijeda kanonik dr. Megjimurec), a ni
propovijedi prenos sv. moći na glavni oltar i po
kalna sv. Misa, koju služi gosp. nadbiskup. Po
misom pjeva oratorijski zbor sv. Mark4 misu odi
lera pod ravnanjem g. prof. Dugana. — U sub
februara nadan sv. Vlaha. iznosi Narodno - ka
remek-djelo dubrovačke književnosti Gundulićevu
umrlu pjesau slobodi. ,Dubravku“, u posve poml!
nom obliku. Djelo je ponovno preragjeno i- uči
podesnijim za scetišsku prikazbu; a kod te nov;
radbe dana je glavna;uloga muzici i plesu. Gl
dio izradio je majstof//Dobronić, koji se tim
djelom prvi puta pokazao kao sceski kompozito
puna vanjska naprava kostimi i dekoracije izragj
po nacrtima prof. Kljakovića. Djelo je priredi
scenu i vodi režiju g. Gavella. Mužikalni dio uv
je g. Jozefović. Baletni dio izradila i uvježbala |
Froman, — Kad ćemo izvedbu toga djela moći
vati u našem gradu?!

4 Sv. Vlaho u inozemstvu. Slavljeni zaštit
šega grada sv. Vlaho časti se u mnogim inoze
mjestima, ;a_u nekim baš na osobit način. Ovih
u koje spada njegova glavna svečanost, vrije
zabilježiti, da u Bađemu u Njemačkoj ima varo:
nosi njegovo ime! (= St. Blasi&ti). Ubavo jeto m
od koiih 1500 duša (najviše katolika) u južnom (
Crne. Šume, a u prekrasnoj dolini na južnoj rijeci
pritoku Rajue (ima naime, isto u Badenu, i sje
rijeka Alb, takogjer pritok Kajne, 772 metra nadi
skom površinom. Predjel ima veoma zdravu,
hladnu klimu, pa je tu sagragjen: sanatorij za pl
bolesti i sva sila. bolesnika tu dulje boravi na!
ravku. Zanimljivo je, da je u varoši St. Blasiel
u VII. vijeku bio utemeljen benediktinski sa
sa prekrasnom crkvom, koja je! god. 860. dot
moći sv. Vlaha. Od tađa se i samostan i čitava \
zove svečevim imenom. Samostan je god. 17!
potpuno - izgorio. i--tom-je prilikom. propala) nj
bogata knjižnica; ali je zatim bio opet sagra
istoi + mjestu“ drigi, još! ljepši. Jadan! vijek ks
(uprav 7. Februara 1874.) izgori posve i crkva,
da je sadašnja sasvim mioderna gragjevina u|kasi
njemačkom baroku. Njezina kupola, visokal 72, |
roka 35 metara, prava je gragjevinska: fijetkost
je od betona, a nose je 20 stupova. Arhitekti je
jaju .megiu monumentalna djela i cijene, d
ljepša u cijeloj južnoj Njemačkoj.