svo 2 PROSLAVA Sv. VLAHA. .Obo dan je, Bi dohodi Jednom ima sia godište“ . pjevao je naš veliki pjčšnik. .Sanio diibtovačko stce može potpuno osjetiti dražest i milinit toga dan& dana sv. Vlaha, kad prestaju sve zadjevice, sve stran- čarske mizerije, sva osobna nesporazumljenja, a sve gragjane obuzme jedno jako, toplo čuvstvo megjusobne ljubavi i sloge u sjeni barjaka sv. Vlaha. Svake godine slavi se ovaj dan velikim slavljem i nepomućenim odiiševljenjetn u miru i skladu kao megiu rogjenom braćom, te je posve suvišno i uzalud, da vlast šalje žandarske patrole za čuvanje mira: duh sv. Vlaha obuzimlje ovih dana srca sviju Dubrovčana, pa i gostiju, koji dogju u Dubrovnik, a taj duh naj- bolje je jamstvo mira i sigurnosti: puno jače jamstvo nego li naperene bajunete. Ovogodišnja pak svečanost protekla je u neobič- nom slavlju i zanosu, kako odavna nije. Mnogo je - tome doprinjelo krasno vrijeme, Koje je trajalo sva tri dana svečanosti a i nekoliko dana .prije. Da ga se na- ručilo ne bi bilo ljepše: činilo se, da smo ne u zim- skom februaru nego u proljetnom cvjetnjastom svibnju. A zasluga je velika i ovogodišnjih dičnih festanjula : gg. M. Bone i J. Spaventi, koji su se mnogo dana prije užurbali i letili po gradu i okolici, da sve urede za svečanost, te se njima ima puno zahvaliti, što je ovogodišnja svečanost tako krasno i veličanstvetio protekla. Čast im i hvala! Trodnevlje 30, 31 januara i 1 februara. Grad se počeo kititi već| u Ponedjeljak. Osim običnih uresa, ove je godine uzduž cijeloga Straduna s jedne i druge strane bio spleten kordun od lovorike, ie onda lukovi svagdje, gdje su po Stradunu ulice. Pročelje crkve sv. Vlaha kao i unutrašnjost bilo je ljepše oki- ćeno nego drugih godina, a osobiti efekt činio je sjajni slavoluk pred stepenicama, kojima se penje u crkvu Svečevu. — Kroz ova tri dana u crkvi su se obav- ljale običajne pripravne pobožnosli, preko kojih je u večer držao pohvalne govore O. Petar Vlašić, franj. slaveći sv. Vlaha kao čuvara vjere, čuvara čudoregja i kao zaštitnika našega grada. Bogoljubni narod do- lazio je u velikom broju na te pobožnosti. 'Prvi dan svečanosti, 2. februara. / Već pred podne grad je bio vas u narodnim i dubrovačkim zastavama. Osim običajnih stupova po Stradunu, bili su okićene sa zastavama i sve društvene i privatne zgrade, a s pohvalom ističemo da su i dr- . žaoni uredi izvjesili zastave. 1 pravo je, da i narodna država učestvuje u slavlju svoga naroda. Svečanost je — prema programu, počela točno u 2 s. po podne pucanjem topova, slavljenjem zvona sviranjem glazbe, te povorkom barjaka, za kojima je stupalo mnoštvo gragjana. Novost je bila zovi barjak bratstva sv. Andrije na Pilama, blagoslovljen u jutro istog dana u župnoj crkvi sv. Andrije. Slijedile su crkvene fuicije po običaju u crkvi Svečevoj i u Stol: noj crkvi s krasnim pjevanjem, o čemu napose. U ve- čer lijep koncerat vojničke muzike pred Svečevom crkvom i velika, čarobna rasvjeta grada. — Već ovaj dan vrvio je grad mnogim gostima, koji dogjoše pa- robrodom iz Veleluke, Korčule, Pelješca, Stonjskog Primorja i Slanoga, te željeznicom iz Sarajeva. . Drugi dan svećanosti, 3. febr. Jutrom rano nebo bilo oblačno, te svak snuždeno pitao, da li će možda kiša pokvariti svečanosti. Ali već.oko 7 s. sasvim se razvedrilo te zagrijalo žarko sunce ko u sred krasnog premaljetnog dana. Mnoštvo naroda iz okolice u svečanim šarenim narodnim noš- njama što u okupu, što pojedince ulazi u grad. Oko 7!/a dogjoše barjaci iz Župe, a malo za tim sa zapad- nih sela i iz Zatona, dočekani glazbom vojničkom i gragjanskom te sokolašima a praćeni i nadošlom so- kolaškom glazbom iz Hercegnovoga. Bilo je u sve 36 barjaka. Odavna nije ih bio toliki broj. Nepregledno mnoštvo naroda gledalo je s velikim zanimanjem tra- dicionaino izvijanje barjaka na Brsaljama uz prasak trombuna i gruvanje topova. — Iza pontifikalne Mise razvio se po gradu veličanstveni ophod, preko kojeg su svećenici u svečanom misnom ruhu riesili sv. Moći na čelu im presvij. biskup Dr. Marčelić u precijoznom plaštu i mitrom na glavi još iz vremena stare republike. Ophodu su učestvovali osim barjaka, sokolaša i triju gla- zba, te raznih društava, takogjer- predstavnici općine, te časnici komande mjesta i jugos!. mornarice sa ratnog broda »Soko« koji je za ovaj dan stigao.u gradsku luku. Popodne obična tombula, pa odlazak barjaka, te uveče rasvjeta s raskošnim bacanjem vatrometa: sve po programu, u potpunom redu i ua svačije zadovoljstvo a na udivljenje stranaca. : : NARODNA SVIJEST. . Treći dan svečanosti : Nedjelja 4. febr. Grad j& u svečanom rullit kao i jučer, Po stato+ «Hrevnoiti običaju oko 8 #. jutrom Gtidole gradska bratštva praćena trima glažbami, velikim brojedi grad: skili itombunaša u lovačkom: odijelu, te mroštvom naroda tla Goricu sv. Vlaha, gdje je bila 8v. Miša ša grličanjetti. Oko 10 s. vratiše se u grad, pred vratima za duže vremena pricalo se uz svirku glazbe. Svi hodočas- nici Gorice povratiše se okićeni zelen-borom i lovori- kom, a njima okitiše! i glazbila. U velikom zanosu obašli su nekoliko puta vas grad uz svirku glazbe i pucanje trombuna. Svršetak svečanosti bio je uprav veličanstven. U večer oko 8 s. nakon izvršenog krasnog koncerta od sokolaške glazbe iz Hercegnovoga i mjesne vojničke glazbe, sav narod — nepregledno mnoštvo — slio se na Brsaljama, gdje je s ushitom promatrao krasne vatrene igre sa zaključnim bombardovanjem, što je na svakoga učinilo vanređan utisak. Nakon toga glazbe otpratiše festanjule njihovim kućama, 4 i riarod še sav razišao. Uz to je počela sipiti tiha kiša. ,Pa neka sad kiši“, svak je zadovoljno govorio idući na počinak i snivajući o ljepoti, skladu i milini dubrovačkog dana, dana sv. Vlaha, ,ki dohodi, jednom nama na godište“. Crkveno pjevanje za svečanost sv. Vlaha. I ove godine imali smo u katedrali kao i u svečevoj crkvi baš veličanstveno pjevanje. .Na Kandeloru oba: vljena je u katedrali svečana Večernja, na kojoj su gradski diletanti sa zborom preparatidistica pod vrs- nim vodstvom prof. Lederera ispjevali Perosijev psa- lam: »Confitebor« za četveroglasni mješoviti zbor, a proi. Batistić svojim ljupkim visokim tenorom zanosno otpjevao krasni Capoccijev »Laudate pueri Dominum« uz pratnju dvoglasnog ženskog zbora. Himna sv. Vlaha — četveroglasni mješoviti zbor — od proi. Lederera ostavlja uvijek dobar utisak. Ostali psalmi otpjevani su što koralno, što u strožijem falsobordone. Dvo- glasni zbor preparandistica otpjevao je još čustvenu kompoziciju prof. Lederera : »Ave Regina Coelorum«. — Na dan sv. Vlaha isti mješoviti zbor otpjevao je Kyrie, Sanctus, Agnus Dei od Rote, Gloria i Credo od Gounod-a, divnim zanosom. Benedictus od Rote ispjevala je g.gjica G. Bucich svojim jakim sopranom ' osobito čuvstveno; a preko Offertorium, g. prof. Ba- tistić interpretovao je finom dikcijom pravog umjet- nika Ravasijev : »Blasi sacerdos inclyte«. — .Na večer je u svečevoj crkvi ispjevana svečana Večernja kao i na Kandeloru u katedrali, uz majestožne litariije za 4-glasni mješoviti zbor od Mercatali, i +»Tantuni ergo« od Stachle. Za ovakovo umjetničko crkovno pjevanje u našem gradu ide u prvom redu čast i hvala za- uzetnom i vrsnom prof, Ledereru, a. onda- svim pjeva- čima i pjevačicama. Bog ih po zagovoru sv. Vlaha obilno platio ! Muzikalni koncerti. Uz vojničku glazbu koricertovala je dva puta i muzika iz Hercegnovoga pod upravom vrijednog M.a Bagatele. Njezin birani program izveden je tako fino, da je uprav osladio ovu svečanost. Preko njezinog koncertovanja publika je sva zanesena uživala, te bi je ma koncu svakog komada obdarila burnim i zaslu- ženim aplauzom. U cijelom gragjanstvu ostavila je naljepšu uspomenu i uvjerenje da bi se i koji veći grad mogao š njome ponositi. Čast njezinom kapel- niku g. Bagateli kao i svim njegovim glazbarima. “(Blagoslov barjaka bratovštine sv. Andrije. Na Gospu iza sv. mise u crkvi sv. Andrije blago- slovio se je barjak novo ustanovljene bratovštine. Barjak je darovala g.gja ud... Deković, po želji njena blagopok. sina, koji je barjak naslikao. Bratski barjak nosi sliku dubrovačkog parca sv. Vlaha. Pri blagoslovu barjaka kumovahu čestita g.gja Elvira Banaz i g. Ivo Stjepo- vić-Dabrović. Prije blagoslova preč. kan. D. I. Fabris istakne cilj bratovštine i znamenje barjaka, te zaželi braći svaki uspjeh i blagoslov. Dok je sveti čin bla- goslova slijedio braća pozdravljaku pucnjavom iz trom- buna a glazba svojim udaranjem. Po blagoslovu brat Fortunić osokoli braću pred crkvom zaželiv, da im se barjak bude uvijek ponosito vijao i. sakupljao pod njim braću, koja će se megju sobom kršćanski ljubiti i pomagati. Poslije pode po starome običaju uz bar- jak sv. Andrije, ponosito je lepršao i novi barjak pra- ćen velikim brojem braće da se pokloni po prvi ;put sv. Vlahu. Da se je do ove sretne misli došlo, te se ustanovila spomenuta? bratovština ima da se zahvali mnogim bogoljubnim dušama, ali je osobito istaknuti živo zauzimanje g. Andra Filičića i g. J. Beata. Nek im je čast, a'nova bratovština cvala i napredovala sve na slavu Boga velikoga. _Br. 6. SO Osmina sv. Vlaha u st&otu. 10. 00. mj. s kuja sa u Sveđ&voj cilivi. Na 8 8 |. piva sv. Mi tia 84 svečani. NA 8 s. po pa vačeraJi, blagosi zaglavak griičiia. u M Veče šw Vlaha obdržiu se. Večeras na u Mat društvit! »Bošković« sa biradlift program kako smo već u prošlom broju' najavlih.. — Pri slobodan članiovitiia +Boškoviča« i pozvatičikii. Moli še, da se tič vođe djeca. Akcija g. Balda Kristića, kako čujemo, us šno je provedena. Sakupljeno je preko 20.000 K a tim je nabavljeno bolje i obilatije hrane kroz tri dana svečanosti za siromahe u D0mus Chri dana pripomoć Dječjedi Žakloništu. Efektna lutrija u korist svečartiosti sv. VI vući će se u Subotu 10. 0. mj. u opć. vijećnic 11 s. j. Srećke se prodavaju po 5 Din. Darovi ženi u štampariji »Jadran«. Sv. Vlaho van Dubrovnika. Primamo iz Spljeta: Dubrovčani gdje go oni nalazili, sastaju se na dan sv. Vlaha da :sl proslave bilo na kakav način svoga patrona. Tako| i mi ovdje u Splitu, nastanjeni sa dubrovčanima bjeglicama iz Zadra, proslavili našega sv. Vlaha 10Ya s. bila je svečana sv. Misa u crkvi Dominikaj pred slikom sv. Vlaha. Pjevačko društvo sv. Ce rado se je odazvalo pozivu amošnjih festanjula | pjevalo je sa četveroglasnim muškim zborom li Giittlerovu .misu a capella, Misa je služena u ti Preko mise je časni otac prior držao krasno, jez vito prigodno slovo spominjajući lijepu dubrov; prošlost i slobodu, koju su Dubrovčani samo pon sv. Vlaha mogli dobiti. Svečanost u crkvi je za lijepi i jaki tenor gosp. Kalist Perinić, koji je oi ugodno i poletno sa razumijevanjem otpjevao poz himnu sv. Vlaha: ,Blasi sacerdos inclyte“ od K sia uz pratnju orgulja g. Tianić. / Nakon mise bi grličanje i sakupljanje milodara: za dobrotvorne s grada Dubrovnika. U veče smo imali prijateljski stanak u restaurantu Palais. Preko tamošnjih festa uputili smo gradu - sv. Vlaha' pozdravni teleg koji mislim da Vam je bio predan za objelođanji (Nijesmo ga primili. Op. Ur.) Dubrovčani < SU Zagreb-gradu. Prenosimo iz Zagrebačkit vina: Blaževo u crkvi sv. Blaža proslavit će se godine svečanije nego obično, Hrvatska Atena — sv. Vlaha, Dubrovnik poklonio je župnoj crkvi sv. Blaža u lijepom srebrenom moćniku. Te sv. bit će izložene vjernicima na čašćenje na pokraj oltari od 6 sati u jutio. Tihe sv. Mise služit će| 6, 7, 8,9 i 11a sati i grličanje. U 9i po dolazi uzv. gosp. nadbiskup dt. Bauer... U 9 i tri četvrt povijed (propovijeda kanonik dr. Megjimurec), a ni propovijedi prenos sv. moći na glavni oltar i po kalna sv. Misa, koju služi gosp. nadbiskup. Po misom pjeva oratorijski zbor sv. Mark4 misu odi lera pod ravnanjem g. prof. Dugana. — U sub februara nadan sv. Vlaha. iznosi Narodno - ka remek-djelo dubrovačke književnosti Gundulićevu umrlu pjesau slobodi. ,Dubravku“, u posve poml! nom obliku. Djelo je ponovno preragjeno i- uči podesnijim za scetišsku prikazbu; a kod te nov; radbe dana je glavna;uloga muzici i plesu. Gl dio izradio je majstof//Dobronić, koji se tim djelom prvi puta pokazao kao sceski kompozito puna vanjska naprava kostimi i dekoracije izragj po nacrtima prof. Kljakovića. Djelo je priredi scenu i vodi režiju g. Gavella. Mužikalni dio uv je g. Jozefović. Baletni dio izradila i uvježbala | Froman, — Kad ćemo izvedbu toga djela moći vati u našem gradu?! 4 Sv. Vlaho u inozemstvu. Slavljeni zaštit šega grada sv. Vlaho časti se u mnogim inoze mjestima, ;a_u nekim baš na osobit način. Ovih u koje spada njegova glavna svečanost, vrije zabilježiti, da u Bađemu u Njemačkoj ima varo: nosi njegovo ime! (= St. Blasi&ti). Ubavo jeto m od koiih 1500 duša (najviše katolika) u južnom ( Crne. Šume, a u prekrasnoj dolini na južnoj rijeci pritoku Rajue (ima naime, isto u Badenu, i sje rijeka Alb, takogjer pritok Kajne, 772 metra nadi skom površinom. Predjel ima veoma zdravu, hladnu klimu, pa je tu sagragjen: sanatorij za pl bolesti i sva sila. bolesnika tu dulje boravi na! ravku. Zanimljivo je, da je u varoši St. Blasiel u VII. vijeku bio utemeljen benediktinski sa sa prekrasnom crkvom, koja je! god. 860. dot moći sv. Vlaha. Od tađa se i samostan i čitava \ zove svečevim imenom. Samostan je god. 17! potpuno - izgorio. i--tom-je prilikom. propala) nj bogata knjižnica; ali je zatim bio opet sagra istoi + mjestu“ drigi, još! ljepši. Jadan! vijek ks (uprav 7. Februara 1874.) izgori posve i crkva, da je sadašnja sasvim mioderna gragjevina u|kasi njemačkom baroku. Njezina kupola, visokal 72, | roka 35 metara, prava je gragjevinska: fijetkost je od betona, a nose je 20 stupova. Arhitekti je jaju .megiu monumentalna djela i cijene, d ljepša u cijeloj južnoj Njemačkoj.