DUBROVNIK 18. februara 1923.
a je listu 4. ŽM poda za ANA 80 Din. godišnje. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i oće po posebnom Gina. ze Odgovorni
EI vo i utuživo u Dubrovniku — E urednik A. FIč&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svi :
R NE. ž 4 g s Hi
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. : Pojedini broj 1 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —- Rukopisi se A A
pred hrvatskim narodom, što su bez i najmanje borbe
ed sudom naroda. pustili da se nametne Hrvatima ustav, koga oni neće.
i Radić i Hrvatski Blok svojom politikom apstinencije
\Dan za danom odmiče i mi smo svagdano sve doveli su Hrvate u položaj, u kome se danas nalaze.
narodnom sudu, sve bliže danu 18. ožujka, To je svakome jasno, ko hoće da istini gleda ravno
će narod da dade svoje mišljenje i svoj sud o u oči. Ta još se ova narodna skupština nebi bila r28-
u narodnih otaca i naših stranaka u prošloj usta- turila, da nije izgledalo sigurno, da će Blok doći u
(ornoj i narodnoj skupštini. Sudbonosan je to dan Beograd. Dakle Pašić-Pribićevićev hegemonistički režim
pašu mladu otadžbinu i naš narod; od njegove nebi bio mogao donositi obične stvari u prisustvu
ike ovisi sretna budućnost naša. Dužnost je stoga Hrvatskog Bleka, a kamo li bi mogao da donese jedan
toga izbornika, da dobro i pomljivo razmisli, u koju ustav. Hrvatski narod će se stoga ljuto prevariti, ako
kutiju toga dana da baci svoju kuglicu; sveta je bude i opeta dao svoje povjerenje Radiću i time odo-
host svakoga od nas da se ozbiljno promisli, kojoj _ brio njegovu apstinentsku politiku. Još će se više pre-
kiranci da izglasa svoje povjerenje. Danas mnogo variti Hrvati južne Dalmacije, ako pogju uz Radića.
likanih demagoga zalazi megju naš narod nastojeći Radić traži cijepanje države, a južna Dalmacija u sva-
ga zavara, da ga obmani. Narode, dobro treba da = kom slučaju, pa i po pristanku samog predsjednika
riš oči i da razlikuješ demagoge i varalice od onih = ,čovjekoljubive i mirotvorne republike“, pripada Veli-
i, koji te iskreno vole i koji svojski za tebe rade. koj Srbiji. Dalmacija, kolijevka hrvatstva i jugoslaven-
hro će stoga biti, da bacimo malo svoj pogled u stva, treba da dade povjerenje strankama, koje su za
šlost, pa da ogledamo malo rad ustavoilvorne i ovu državu, jer je u ujoj jedini spas svima nama, a
ne skupštine i rad pojedinih grupa u njoj, pa koje su istodobno neprijateljice hegemonije, a pristalice
am to biti najbolje mjerilo, po kome ćemo suditi pravog i iskrenog narodnog sporazuma.
otizam i požrtvovnost izvjesnih ljudi i izvjesnih A koje su to stranke, bolje reći, koja je to stranka,
naka, koje danas ušće pred narodni sud. koja hoće državu, koja hoće sporazum, koja hoće mir
Ustavotvorna skupština je sazvana, da donese našoj i ljubav megjusobnu, koja hoće dobra svima i svako-
lji ustav, kojim će biti zadovoljena većina naroda, me? — Mi smo vigjeli, što su učinili radikali. i de-
v kojim će biti zadovoljena sva tri naša plemena, mokrati. Vigjeli smo, što je sve za državu i Hrvate
(bi i Hrvati i Slovenci. Ustav, kakav je trebao da učinio Hrvatski Blok. Još nam ostaju zemljoradnici i
donese, morao je biti garancija jednakopravnosti, pučka stranka.
ode, gragjanskih prava i vjerske tolerancije. Ustav Zemljoradnička stranka, i ako se zove zemljorad-
ko biti zajednička svetinja sviju nas, svih po- nička, ona je veoma malo pokazala smisla za interese
i i BONO ge E otadžbine. Ustavom su težačke, Ona je, kao i radikalna i demokratska, puna
(ale biti vsigurane široke camrouprave narodne. (er kecgemonističkih ideia. bila uvijek spremna da žrtvuje
on bude što više i što neposrednije utjecao na najbolje okatakterisati ova scena iz njezinog parla-
jenje državnih poslova. Ustavom su morala biti = mentarnog života. Kada je imao biti izglasan Vidov-
llisana u glavnom i socijalna pitanja, koja svag- danski ustav, muslimani su u zadnje vrijeme postavili
\0 sve više i više iskrsavaju i koja traže hitno ri- teške uvjete Pašiću. Nalazeći se u škripcu, ne znajući
inje, ako nećemo da pogjemo putem socijalne re- _qda li će doći do sporazuma sa muslimanima, Pašić se
cije. Mnogo i mnogo opravdanih zahtjeva mi gra- je obratio zemljoradnicima, moleći ih da oni glasaju
ti Jugoslavije tražili smo od ljudi, koji su donosili = za ustav. Zemljoradnički je klub Pašiću odgovorio, ško
hv, Ali što se je dogodilo? Na narodnu grbaču ne uspiju pregovori sa muslimanima, da će oni dez
ijedoše ljudi bez pravog šireg nacijonalnog osjeća- ;kakvih uslova glasati za Vidovdanski ustav. Eto kako
\ zasjedoše ljudi puni plemenskog kampanilizma iu zemljoradnici radili za težaka. Pustili su, da Pašić
jenske nadutosti. Zasjedoše ljudi, koji još i danas gaje begovima sve i svo, a oni su tom istom Pašiću
preko svojih najbližih organa, da im je cilj us- pećali bez ikakvih uslova glasati za ustav. Pa i dal-
taljenje Velike Srbije. Na narodnu grbaču zasje- matinski su težaci naredbom od 4 'septembra osjetili
ke ljudi, koji su puni reakcijonarnog i neslobodo- plod zemljoradničke demagogije.
nog dika ludi: koje. možemo uvrstili, sako. ns a Pučka slranka i njezini zastupnici u parlamentu
( monarhističkih, ao pelobodno možemo i DO uvijek su odlučno i načelno branili prava narodna, ne
E SO Zatjd te S Modni gitaču popuštajući ni za jotu od onoga, šte su smatrali za
O pokreti topić isl Begen ine Ee pravedno. Socijalni odio u ustavu je unesen zaslugom
\: Ostalih Pe int De koje je onda čudo; baš pučke stranke. U mnogim zakonima bilo bi ušlo
je OY SIN RESA DJE U plomenske DEO MANS još više reakcijouarnih ustanova, da se nijesu naši
ti i giagjanske i vjerske slobode | Koje onda S zastupnici borili kao lavovi. Pučka stranka je odlučno
| je SEmOnPIRIA naroda .skučena VF SNI INA A ustala na odbranu dalmatinskog težaka, a dr. Dulibić
je dijele državna vla! prčdžac u ink nekelicini je predložio takav nacrt zakona za riješenje agrarnog
lhistarskih apsolutista 1 Koje čudo onda, ako se U vitanja u Dalmaciji, na kojij su i sami zemljoradnici
i ŠOK) GrOEONO 210 S došića sali Guevni sadi pristali. Nar. posl. Stanko Banić je neumorno radio za
O se stvaraju zakoni o zaštiti države (koji je, uzgred gladnu Dalmaciju, do samog Kralja je došao tražeći
[di rečeno, najreskcijonarniji od svih sličnih zakona pomoć. Pa koje čio. ako i nama i našoj stranci pro-
piće koje ja uke da Sue i epovi svu tivni listovi kao »Novo Doba« pišu, da su jedini za-
poe ma ocOzilje zemlja, kola le Dita stupnici pučke stranke bili oni, koji su se borili za
poima GO Kili Di sno gar ial s čuda Bi Dalmaciju i za bijedan narod u Dalmaciji. Pučka stranka
prem m ie obdario, odljčljeni radikalsko-de- = Svojim autonomističkim ustavom daje najbolje garan-
Gkratsko-begovski režim, trebalo bi napisati debele cije i Srbima i Hrvatima i Slov dicima, da će bili sa-
pere Dosti x će NEE BA Srpes Samo i čuvani od ičije hegemonije. Ona svima vjerama daje
gaca, 02 da MHE SLO glijetu DObei garanciju, da će biti slobodne u svome visokom kul-
bivšeg i sadašnjeg režima. Dok su pojedini krajevi tgrgom religijoznom i moralnom radu. Ona daje ga-
a Zomje si pilani, Iegovina Činar ora neče E svima socijalnim klasama, da će se njihova
Iničelja skapavaju od bijede, Zar je moguća bolja prava poštovati, da će se slabi i izrabljivani pomoći.
poteristika tih režima: : + Narode! Pučka stranka izlazi vedra čela i nasmijana
Ko nosi odgovornost za ovakvo vogjenje državne ica pred tebe i očekuje od tebe onu istu pažnju prema
blitike, za ovakav ustav? Svakako u prvomu redu / njoj, kakvu je ona imala prema tebi.
iko-Srbi, radikalski i demokratski. Ali, pitamo se, ;
\r su oni sami tome krivi? Zar ih Radić i Hrvatski S g
lok nijesu potpomagali onda, kada su im pustili slo- Sjetite se izbornog fonda Hrvatske
pdne ruke u parlamentu da rade što hoće? Radić i
tali ljudi iz Hrvatskog Bloka nose veliku odgovornost Pučke Stranke.
d će najbolje osjetiti, da je država njegova onda, interese težaka inferešimia Hegemuuja ruse <<
Stojan Protić
»Nova Srbija«, list pokrenut tu skoro u Srijem-
skoj Mitrovici, donosi o g. Stojanu Protiću ovo neko-
liko značajnih riječi: |
Naše društvo strašno je moralno posrnulo.
Strast za bizim i lakim bogaćenjem pomračila je
umove i otrovala duše i srca. Podlegli su i pokolebali
se i oni, koji su svijetlili svojom moralnom čistotom.
Ljudi su izgubili ravnotežu. I to nesrećno stanje odra-
zuje se u svim oblastima našeg društvenog života.
A usred toga općeg vrtloga i moralne i političke
pometenosti uzdiže se jedan gorostas, jedan div, čije
je srce visoko iznad naše prljave svakidašnjice, a čiji um
krstari kao krstaš orao iznad političkog humbuga našeg.
Taj velikan, to je g. Stojan Protić.
Četrdeset godina vodi politiku. Dugo je ministro-
vao. Pa ipak je ostao puki siromah i živi od male
penzije, koja ne iznosi ni deseti dio prihoda jednog
bankarskog knjigovogje. Mogao se obogatiti, mogao
je biti ministar i primati 15.000 dinara mjesečno uz
druge mnogobrojne beneficije, ali nije htio. Borbu za
načela pretpostavio je svemu.
G. Stojan Protić rijedak je primjer, upravo osam-
njen je primjer moralne i političke veličine ne samo
u našem narodu već i u cijeloj Europi.
I zato: kape doli pred ovim velikanom našim !“
Čuvstvo poklona i udivljenja, što ga mitrovački
list iskazuje prema g. Stojanu Protiću, dijelimo i mi
s njime. Nema sumnje, da u srpskom dijelu naroda
g. Stojan Protić odvaja ne samo izvanrednom jakošću
svoga prosvijetljenoga uma i svojom čudesnom radi-
nošću, već što je najviše, veličinom i nepokoleblji-
iS SRJA S
što se veliki ljudi ne znadu cijeniti. Struja. VreiioNa
izbaca na površinu ljude, koji ne znadu raditi, a onome
koji bi bio sposoban da radi, bacaju se klipovi pod
noge i preduzimlje se svašta, da ga se ozlovolji i
onemogući. Ipak je, po našemu mišljenju, g. Stojan
Protić jedini čovjek, koji bi, kako je obdaren osobitim
političkim taktom i iskustvom, mogao izvesti državni
brod iz teškog opasnog položaja, u koji su ga nevješti
krmilari natjerali. V. M.
Kulturne vijesti.
Pitanje kalendara. Povodom riješenja grčke vlade.
I kraljevina je Grčka riješila, da udržavnoij upotrebi uvede
izv. novi kalendar.-To smo prilikom ujedinjenja našeg uči-
nili i mi, ali je u crkvi pravoslavnoj morao biti i
dalje zadržan stari kalendar, pošto ovo pitanje nije
mogla da riješi samo pravoslavna crkva srpska, nego
se moralo uputiti vaseljenskom saboru pravoslavne
crkve. Greci su se najviše protivili uvagjanju novog ka-
lendara u pravoslavnu crkvu, da ne bi izgledalo kao
da su kapitulirali pred rimskom crkvom. Megjutim kao
da je i kod njih prevladao duh praktičnosti, jer će
grčka vlada, po savjetu grčkog sinoda, podijeliti va-
seljenskom patrijarhu u Carigradu molba, da u spo-
razumu sa pravoslavnim patrijarhama i samostalnim
pravoslavnim crkvama : srpskom, rumunjskom, bugar-
skom i ruskom riješi pitanje kalendara. U tom pravcu
je i naša patrijaršija već preduzela korake u Carigradu,
jer je riješenje ovog pitanja sa gledišta naše države
naročito važno. Prije svega otklanjanjem dvostrukih
praznika uklonile bi se mnoge dangube u našem pri-
vrednom životu i državnoj administraciji, a pored toga
istovremenim proslavljanjem crkvenih praznika u mno-
gom bi se doprinjelo, da se vjerske razlike ne osjećaju
tako jako u našem narodnom životu. To znači, da bi
se mnogo olakšalo i učvršćenje našeg narodnog jedin-
stva. Kalendarsko pitanje postalo je sticajem prilika
vjersko i političko pijanje. Zato, što je novi kalendar
uveo u život rimski papa Gregorije kao vjerski po-
: glavar, nije ga mogla primiti pravoslavna crkva, tim
manje, što on to nije učinio po prethodnom sporazumu
sa pravoslavnim patrijarsima. Podržavanjem starog ka-
lendara u pravoslavnoj crkvi, u svoje vrijeme jače se
održavala i vjerska razlika. Danas je pitanje kalendara