BESS a & = E i | i I I sti 2. kužnjak, bunika, kadulja, ruzmarin, lovorika, medvedka, slavulja, velebilje, bulka, gospina vlas, maslačak, ti- mijan, trolis gorki, list od oraha, jelenjak, pelen, ku- kuta, salep, rosopas, tatula, sirotica, lincura, metnjica, kičica, vratić, glušac, tisovina, presličica, gavez, paprat, oslad, čemerika, stežnjak, kravuljac, moka, trandavilje, veliki čičak, majkina dušica itd., itd. — Centrala, bilo privatno društvo ili drž. kancelarija, imala bi da sistematski organizuje proizvodnju i izvoz sirovog bilja njihovih preragjevina i da podstiče seljake i sa- vjetuje, gdje se divlje bilje nalazi, kako se poznaje, kada treba da se bere i kopa, kako se suši i kome ga može najbolje prodati. Ono bi trebalo da propa- gira preko novina, predavača, plakata i knjiga. Ono treba da zainteresuje škole premijom učiteljima za skupljanje djaka, popove, šefove stanica, čuvare šuma, skretničare, željezničke čuvare, finansijsku stražu. Ono bi trebalo da izdaje ilustrovane brošure i kratke po- učne objave s opisom bilja, oznakom kraja gdje raste, isticanjem doba i načina sabiranja, sušenja i čuvanja. Ono bi trebalo da osniva ugledne zadružne sušione. Da osniva udruženja za skupljanje i trgovinu sa bi- ljem, da omogućava osnivanje opitnih polja i plantaža za gajenje, kao i radionica za preradu bilja. Za ovo bi trebalo ispočetka jedna znatna državna subvencija. Ovo bi trebalo da učini ministarstvo trgovine i indu- strije, ministarstvo poljoprivrede, ministarstvo narodnog zdravlja i ministarstvo šuma i ruda. Ovako radeći stvorili bi siromašnom čovjeku jedan prihod, koji bi i njemu i državi dobro došao. Kulturne vijesti. Papa za progonjeno svećenstvo u Rusiji. Sveti je Otac zamolio englesku vladu, neka bi njezin po- slanik u Moskvi posredovao kod boljševičke vlade za katoličke crkvene dostojanstvenike, koji su pod optuž- bom, što nijesu htjeli da predadu boljševicima crkvene Rz dragocjenosti. Papa se izjavio spremnim, da će platiti \odštetu iza dotične crkvene predmete. e i o : z > |, "Društvo: katoličkih umjetnika osnovano je u i Parizu još god; 1911. od učenika visoke pariške škole “lijepih uimjetnosti i glazbenog konservatorija pod ime- nom ,Katolici lijepih umjetnosti“ (,Les catholiques les 'Beaux.Arls“) — .U Londonu pak od iste godine postoji društvo katoličkih glumaca, što ga je osnovala požrtvovna kazališna umjetnica i vatrena katolikinja Ethelred Saint Barbe, koja je bila odlikovana od sv. Stolice počasnim križem ,Pro Ecclesia et Pontefice“. Zanimanje za hrvatski koral u Francuskoj. Bernard Secret, svećenik u Cogninu (Savoja) pisao je dr. Gahsu: ,Vaše su hrvatske crkvene pjesme uistinu lijepe .... One imaju dvije karakteristike da su naime religijozne i originalne“. Spomenuti je izvodio neke od tih pjesama, pak su naišle na dobro razumijevanje. Izvodio ih je jedan od najboljih zborova u Chambćryu, glavnom gradu Savoje i sijelu nadbiskupije. Secret ih misli publicirati u kojoj od franc. glazbenih revija. — Tako eto naša glazba prelazi i preko granica da afir- miše i u tome pogledu hrvatski narod, kao narod, koji posjeduje svoje osobite kulturne vrednote. Budućnost elektrike. Unaprijed će se slati be- žične vijesti, a da se ne upotrebe teški i skupi aparati i bez uporabe pilona i antena. Bit će jednostavna transmisija i primanje bežičnih vijesti. U buduće letjet će areoplani bez ikakvih motora, jer će sa zemlje do- (bivati potrebitu energiju, zato će se i sa zemlje upra- vljati ovim zračnim pticama. Transmisija električnih sila moći će se slati sa svakog mjesta i u najudalje- nije krajeve zemlje, mora ili zraka, zato neće trebati posebnih električnih centrala. Usljed ovih izuma, kako pišu amerikanske novine, g. Nikola Tesla obećaje, da će moći djelovati, da kiša pada kada hoće. Golemi Zeppelin za Ameriku. Na Bodenskom se jezeru u velikim tvornicama Zeppelina gradi jedan veliki Zeppelin po narudžbi američke vlade. Taj Zeppelin imade još ovoga ljeta da leti iz Berlina u Chicago i bit će najveći zrakoplov ovoga tipa, koji je do sada bio izgragjen. Početkom mjeseca lipnja Zeppelin od- vesti će: se u Berlin, te će od tuda odletiti put Chi- . caga. Taj let izvršit će se bez ikakovog pristajanja na tlo. Teški položaj ruskih izbjeglica i katolička dobrotvornost. Izvanredno teški položaj ruskih izbje- glica, od kojih neki bez obzira na svoju energiju, taleninost i molbe, ne mogu ipak do sada dobiti bo- ravak i rad — doveo je do misli, obratiti se sa mol- bom do reprezentanta katoličke Crkve o radničkoj pripomoći. Rusi uvijek pamte to, što su stvorili sv. Oci Benedikt XV. i Pijo XI. prama ruskome narodu. »Ruskulta«. NARODNA SVIJEST Iz Jugoslavije. Evakuacija treće zone konačno je izvršena u Nedjelju 11. o. mj. Zadnje je ispražnjeno Preko na otoku Ugljanu pred Zadrom. Narod je oduševljeno dočekivao našu vojsku i naše vlasti. Sva su mjesta bila svečano iskićena trobojnicama. U selu Murvici nedaleko Zadra bila je parada. 'Tu su se pozdravile naše vlasti sa talijanskima prije njihova odlaska. Tu se je bilo sleglo mnoštvo naroda, koji je radosno klicao kralju, vojsci i našoj državi. Tako se je i ovaj dio našeg naroda oslobodio nakon tri i po godine talijanske okupacije. Izjave ministra Ninčića. Ministar Ninčić je izjavio da vodi prema Italiji veoma pomirljivu politiku i on je kani nastaviti. Nada se, da će i naša javnost odo- briti ovaj njegov politički pravac. Evakuacija Sušaka i treće zone izvršena je tačno na vrijeme, kako je bilo predvigjeno ugovorom. Naša se javnost bunila, što nije izvršena evakuacija Baroša i Delte. ltalija na to po ugovoru nije bila obvezatna, jčr. ugovor to jasno ne odregjuje, pošto se imaju najprije odrediti granice izmegju naše i riječke države, Ninčić se nada, da će konferencija u Opatiji uroditi potpunim uspjehom. Svakako on želi, da postigne s Italijom poipuni spo- razum. — Glede politike prema Čehoslovačkoj i Ru- munjskoj izjavio je Ninčić, da su naši odnosi prema tim državama u posve savezničkom duhu. Veličanstvena manifestacija jugosl. orlovskog Saveza. Od 4—11. t. mj. višio se je u Ljubljani or- lovski tjedan. Jugosl. orlovski savez priredio je evo već drugi put svoj gimnastični tjedan, gdje je cijeloj javnosti pružio prigodu, da s& pouči o radu i sudi o vrijednosti Orla. Veličanstveni nastup dne 11. t. mj. u »Unionu« prisilio je mnoge i mnoge, da su ozbiljno stali da misle o toj veoma važnoj organizaciji. Prisu- tnost uajugledniijh ličnosti u Ljubljani, kao pokr. na- miesnika, konzula čehosl. i austr. republike; zatim biskupa Jeglića, dr. Korošca i rektora univerze bez sumnje je korigirala mnijenja više od jednoga indi- vidua. Vigjelo se je naime, na kojoj je podlozi osno- van rad jugosl. orla, kojemu se toliko spočitava sa strane protivnika katoličkih načela. Jugosloslovenski Orao afirmirao je svoju vjeru i čvrsto pouzdanje u moć katoličkog nauka; pokazao je, kako mi je sveta ljubav prama svojemu narodu, za čije dobro odgaja“ u svojim vrstama hrabre borce sa čilom dušom i zdra- vim tijelom. Nastupilo je i nekoliko Orlova iz Za- greba, koji su došli pod vodstvom g.gje Bedeković i dr. Čepulića. Pojava hrvatskih orlova izazvala je u prepunoj dvorani najsrdačnije oduševljenje, koje se je izrazilo burnim pozdravima-i pljeskanjem. Ta kako i ne bi, kada su Slovenci i Hrvati braća po načelima i interesima; zato je koliko jednima, toliko drugima da nastupaju skupno, gdjegod i kadgod je to moguće. Mi samo želimo, da se orlovska ideja raširi po svim našim zemljama ! Prijave za naknadu štete i rekvizicije učinjene od strane talijanskih trupa za vrijeme: okupacije na teritorijama, koje su 1. maja 1922. još bile pod itali- janskom okupacijom, imaju se podnijeti našim ili italijanskim vlastima u roku od 45 dana poslije eva- kuacije tih teritorija, t. zv. Ill. zone, koja je bila izvr- šena od 3. do 11. marta ove godine i to : 3/3. 1923. Biograd, Pakoštane, Gorica i Novigrad, 4/3. 1923. Pa- šman i Sali, 5/3. 1923.- Božava, Soline, Molat, i Silba, 10/3. :1923. Sukošan, Smilčić, Posedarje, Ražanac i Nin, 11/3. 1923. Zemunik, Polešnik, Murvica, Diklo, te otoci Ugljan i Iž. Lica, kojima ne bi bilo priznato italijansko državljanstvo, mogu zatražiti naše. U Sarajevu zatvorene su škole radi šarlaha i tifusa već od nekoliko dana i učenici su nižih razreda pušteni kući do Uskrsa. Poplave. Uslijed silnih kiša po mnogim mjesti- ma naše domovine slijedile su jake poplave, koje će opet ljetini nanijeti velike štete. — Prema vijestima iz Veleša rijeka Vardar. je poplavila grad te je voda na ulicama narasla od dva do tri metra. Jedan parni mlin je potpuno uništen. Šteta se cijeni na minimum 8 milijuna dinara. — Ministarstvu unutarnjih djela javljaju iz Vojvodine, da su se tamo uslijed djelovanja vode počele rušiti mnoge kuće. U samom Novom Sadu srušeno je 6 kuća. Dok u Novom Sadu nije. bilo žrtava, bilo ih je u Senti, Subotici, Somboru i Bečkereku, jer je tamo rušenje bilo mnogo žešće. Materijalne štete su ogromne. — Javlja se, da su "Dunav i Sava počele takogjer rasti, te se voda digla već nekoliko metara nad normalom. — Kod Slavon- | skoga Broda poplavljen je jedan dio pruge. Rijeka Begej provalila je nasipe na rumunjskom teritoriju. | te je tako opasnost na našoj strani uminula. - Br. 14. Smrt kraljice Milene. Stigle su vijesti, da je, Antibesu umrla bivša crnogorska kraljica Milena, maj talijanske kraljice a baba našeg kralja Aleksandra. Tiiča ordena. Beogradska kancelarija ordena javlji da je vlada od prevrata do danas — dakle kroz četi godine — porazdijelila ni više ni manje već jeda milion ordena. .Ovi se ordeni prave u Švicarskoj plaćaju francima. Novi ministar ne da novih kredita zi nabavu dalnjih miliona ordena, jer se uvjerio, da s se ti ordeni u mnogo slučajeva dijelili i takovim licim koja ih nijesu zaslužila, a bila su protežirana. 4 Sretna Jugoslavijo, u svemu li si obilata! Nasukao se jugoslavenski parobrod »Vojvodia vlasništvo parobrodarskog društva u Boci Kotorsko nasukao se kod Gdanskog, netom je isplovio iz lu da otplovi put Kotora. Posada je spašena. ,Argus“, jedna nova uslanova u Beograd; U Beogradu je osnovan Univerzalni informacioni bi; »Argus«, koji je u svoja odjelenja. skoncentrisao cjeli kupnu iaformativnu službu. Interesautao je ime ovog preduzeća. Argus ie prije svega, po mitologiji bio prir Argosa, sin Agenerov. Imao je stolinu očiju rastureni, po cijelom tijelu, od kojih su pedeset bili otvoreni ču i kad je spavao. Po njemu je i postala izreka : Ima Argusove oči“, što se kaže za onoga, ko je veori oprezan i kome ne može ništa da izmakne iz vidi Argus je, za tim, bilo i ime Ulisovog psa, koji | jedini poznao ovoga, kada se poslije dvadeset goditi vratio u Itaku, -— Argus je, najzad i jedna vrsta; grupe fazana, lijepa ptica sa duplom krunom na gla\ repom kao ogromna lepeza, perja naše trobojke pli vog, bijelog i crvenog. — Pored. čisto informativi strane, koja zadovoljava potpuno sve današaje potrebi ovo preduzeće ima: i odjelenje za pregled štampi preko koga svaki gragjanin ove zemlje može najbri biti izvješteu, ako je u: nekom listu dovedena u f tanje njegova čast, ili se od njega traži izvjesno izi šnjenje preko javnosti. Ova će ustanova dobro di mnogima, pošto je po sve nemoguće a to bi bil veoma skupo da o tome vodi računa svaki pojedini jer ko može pratiti oko 500 listova, koliko ih izla u našoj zemlji. — Temperamenat je našega narol u opšte polemičan, bilo fizički, bilo preko javno; Ovaj drugi je riačin dozvoljeniji pa se stoga najvi i praktikuje. Ali, kad jednoga čovjeka njegov proli nik napadne preko javnosti, i to često u nekom lisl koji ovaj i ne čita ili ga ne može ni da dobavi, i je veoma čest slučaj u unutrašnjosti, napadnutoga dužnost, da na taj napad istim putem reagira, jerl zahtjevaju i njegov društveni položaj i njegova g gjanska čast. — Da bi, pak mogao pravilno reagir; te da on opet od svoje strane nebi otišao u dru krajnost, bezuslovno je nužno, da tekst napada ii u svojim rukama. — U današnjim nesregjenim pri kama ovo preduzeće zadovoljiće tu potrebu časlit punoj mjeri. ! Prihod od drž. trošarine. Prema službe podacima min. fin. prihodi od drž. troš. u mjesecu \ ljači bili su slijedeći : U Srbiji i Crnoj Gori 66,092.617 dim.; Hrvatskoj i Slavoniji 98,612.526.03 dinara ; sui i Hercegovini 25,267.800.31 dinara; Sloveli 39,840.239.19 dinara; Vojvodini 72,792.881.07 dinat Dalmaciji 23,248.398.91 din.; Ukupno je bilo prih& 325.854.462.57 dinara. Budžetom . je predvigje 283,722.250 din. a utjerano je 42,132.212 dinara vi Mećave u Lici. Zadnjih dana tolike su snijel mećave zavladale u Lici, da je na mnogim mjesti promet posve prekinut. Snijega je toliko napada da starci jedva pamte, kad je pao zadnji put ovi veliki snijeg. Jugoslaviji neće ponestati činovnika. Na ogradskom sveučilištu ima 7000. studenata, na zag& bačkom oko 5000, a kad bi još ovome pribrojili & dente sa sveučilišta u Ljubljani, Subotici i Skopi dobili bi brojku koja ulijeva povjerenje, da naše novničko pleme izginuti neće“. 3 p [ GUMENE PETE . | (GUMENE POTPLATE jeftinije | trajnije su nego od kožel Najbolja zaštita protiv vlage i zimel