Br. 15.
Poštarina plaćena u gotovu.
i
DUBROVNIK 27. marta 1923.
V
M God. V. :
tjes
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
e g
&Bog-čovjek.
Njemu, pravom nadčovjeku, na spomen posve-
ćujemo cijelu sedmicu i po Njemu nazivamo je Velikom.
Postao je On Velik, ne jer je drugoga poništio i
pogazio, već jer se je sam ponizio, da drugoga
podigne. Ne počiva Njegova veličina na tugjoj pro-
livenoj krvi, već na Njegovoj vlastitoj, koju je prolio
i opet samo za druge. Nikada nije On izazvao suze
drugome na oko, već gdje su one poticale, On ih je
znao da otare; pa i svoje, koje Mu je izazvala sami-
lost prema drugome, On ih je otro sam svojom rukom.
Bio je uzor-ideal-nad-čovjek, a općio je sa naj-
nevoljnijima i najprezrenijima, da im ulije i probudi
vjeru u njihovo čovječje dostojanstvo, koje je već u
njima zamiralo.
Nije On tražio slave ljudske. Narod mu je spon-
tano priredio triumf na Maslinsku Nedjelju: pozdravio
Ga je kao svoga narodnog junaka, svoga dugo i
čeljno očekivanog Mesiju, a On pri svemu tome za-
držao je nadzemaljsku mirnoću i dostojanstvo. Znao
e On, da Ga narod pozdravlja kao Mesiju, ali ne
nakvog, kakav je On bio, već kakvog je narod u
vom šovinističkom nacijonalizmu želio ; i zato upre
vim silama, da slijedećih dana pouči još jednom
arod o svojoj pravoj misiji, ali zaslijepljeni narod
ije imao smisla za najuzvišeniji nauk, što ga je
judski jezik izrekao. Narod je radije slušao glas onih,
oji su tražili svoju veličinu nad pogaženim truplima
larodnih masa, i omamljen časovitim obećanjima
goističnih vogja ostavio Njega. Narodni vogje mrzili
u Njega, kao što zlo mrzi dobro a tama svjetlost,
oni uspija, 'da narod, koji je veselo kliktao pred
im : Hosana ! nakon samo nekoliko dana viče Nje:
u, najsvetijemu, najnevinijemu i najvećemu švome
obrotvoru: Na križ! A On? — Sluša, muči i žrtvuje
8am sebe za narod i umire za nj!
I tako svršava On i bio bi za uvijek i svršio,
2 je bio prosti, pa makar i nadčovjek. Mi bismo
t& se danas, nakon blizu 2000 godtna tek možda
ećali, da je On bio samo ono, što smo i mi. Ali
danas stoji pred nama kao pred onima, koji su
ivjeli pred 2000 godina. Uspomena je na Nj danas
va, kao što je bila onda Njegova vidljiva nažoč-
st ; i sudeći samo po prošlosti ona će takva do
Jeka biti. Godinte će se redati, vjekovi će zamjenji-
dti jedan drugoga, a svake će se godine kroz Veliku
edmicu dramatski prikazivati širom svijeta doživ-
i Njegovih zadnjih dana. Dogogjaji su to od naj-
te važnosti i zamašitosti za pojedine i sva ljudska
koljenjd. i
Ali nije On bio samo čovjek, pa zvali ga mii
tdčovjek, jer tada mi ne bismo imali Velike Sed-
ce. A mi je imamo, jer je On bio i još nešto biše:
a je Sin Božji — pravi Bog ! Razum bez vjere to
\pripušta, jer da mu je to apsurd, pak za to ragje
ida konkretni absurd Velike Sedmice. Razum pro-
etljen zrakom vjere gleda u Njemu nadčovjeka i
a, pa mu je shvatljivba i opravdana uzvišena Ve-
a Sedmica, kroz koju se klanja smjerno Njemu-
čovjeku : Bogu-čovjeku.
NI . N .
akon izbornog bilansa.
Izborna je kampanja svršila i donijela nam je
tate, koji su svakoga iznenadili, a mnoge razo-
i, Hrv. Pučka Stranka može biti zadovoljna rezul-
ia, što ih je postigla. U moru jakih i mnogo-
hih protivnika uzdržala je HPS. tešku i časnu
Bu. Nije ona ni za tačku uzmaknula od svoga
grama, a imade ljude, koji čvrsto vjeruju u njezine
;te su spremni za njezin program sve žrtvovati.
dje imade takovih ljudi, tamo će se uspjeh prije
asnije očitovati i u brojkama. Hrv. Pučka Stranka
e stalno zacrtan put, kojim će i dalje ići. Momen-
popularnost ili nepopularnost ne utječe na naše
mje. U hrvatskoj povijesti imademo lijepi broj pri-
3, iz kojih se uvjeravamo, kako su stranke, koje
Živale par godina najveći ugled, odjednom. posve
[Cijena Je listu 4. Din. mjesečno; za inozemstvo 80 Din. godišnje.
Izlazi svakog 'utornika.
- Pojedini broj 1 Din.
propale. Takva razočaranja naša stranka neće doži-
vjeti. U nas imađe vjere u ideju i volje za rad i to
je najbolje jamstvo za naše buduće uspjehe.
Ali najveći rezultat ovih izbora jest dokaz, da
opstoji hrvatsko pitanje, hrvatsko-srpski spor. Nikola
Pašić i Stjepan Radić dva su ekstrema, oko kojih se
grupisala na jednoj strani većina Srba, a na drugoj
strani većina Hrvata. Ovo je pak grupisanje baš po-
sljedica vidovdanskog ustava. Neki su naivni sanjari
vjerovali, da nas centralistički vidovdanski ustav uje-
dinjuje, premda je svakomu pozornijemu motriocu
moralo biti jasno, da nas taj ustav razdvaja. Centra-
listička misao shvaćena je opravdano megju Hrvatima
kao veliko-srpska državna misao. Javila se je stoga
megju radićevcima misao o neutralnoj republici, koja
je krivnjom centralista zauzimala sve više terena.
Na jednu nepopustljivost odgovaralo se je drugom
nepopustljivošću. i posljedice svega toga očitovale su
se najjače u ovim izborima: stvorila su se dva tabora
jedan proti drugomu u borbenom stavu, spremna da
iz svoga držanja povuku i posljednje konsekvencije.
Što su donosioci vidovdanskog centralističkog
ustava započeli, (o se sada dovršilo. Hrvatsko-srpski
spor dospio je do vrhunca zaoštrenosti. Kako će se
taj spor dalje razvijati, to ovisi u prvom redu o Nikoli
Pašiću i Stjepanu Radiću.
Ta dva čovjeka drže u svojim rukama sudbinu
našega naroda. i o
Kako je iziavio jedan od vogja HPS. Dr. Šimrak,
Radić je pobijedio sa svojom demagogijom, ali sada
dolazi i za njega vrijeme političke odgovornosti. Sada
barem ne može kazati, da_mu »popovi« bilo u čemu
smetaju, da su oni jedini uzrokom, što nije došlo do
republike i do ispunjenja svega onoga, što se obe-
ćavalo pred izbore. Mi ćemo sada budno paziti, što
će, raditi g. Stjepan Radić. Lako je bilo u »Slobodnom
Domu« pisati članke, a mnogo će teže biti raditi i
graditi. Ko je dobio gotovo sve hrvatske glasove sa
sedamdeset i više zastupnika, taj mora odgovarati
odsada za vogjenje hrvatske politike.
Stojan Protić o zadnjim izborima.
U »Radikalu« piše g. S. Protić članak pod natpisom:
»Pašić, Radić, Korošec“, gdje veli megju ostalim :
»Pašić je pobijedio u srpskom dijelu našega na-
rođa, pošto je u boj izveo sve što je mogao i pošto
je upotrebio sva herojska srestva, ne izuzimajući ni
ličnost Kraljevu, čiju je sliku Balkan istakao nad onim
ikonostasom, u kome je g. Pašić s članovima svoga
kabineta briljirao i koji je g. Svetolik Savić »0 svom
trošku“ štampao i besplatno širom zemlje razdao !
Poraz demokrata, koji su od 90 poslanika spali
na 51, mijenja samo megjusobni odnos izmegju radi-
kala i demokrata kao branilaca Vidovdanskog Ustava,
ali ne i njihovu zajedničku snagu prema revizioni-
stima. Naprotiv ta njihova zajednička snaga je osla-
bljena i time, što je baš grupa Pribićevićeva izašla
iz izbora slabija, i time što je g. Davidović istakao
kao postulate za svoj budući politički rad, i spo-
razum s Hrvatima j Slovencima, i punu, širu sa2-
moupravu, i velike i ,financijski snažne“ oblasti.
I sama brojna snaga radikala i demokrata, uzetih za-
jedno (kao branilaca politike Vidovdanskog ustava),
— znatno je manja.
Ovome nasuprot martovski su izbori dali 70
Radićevaca, uz dva tri druge boje revizionistički na-
strojene Hrvate... One priče i gatke, kako je čvrsta
ruka i nepopustljivost prema Radiću njegove i hrvatske
redove pokolebala, otišle su sve u vjetar... Pašić.
Pribićevićeva politika Vidovd. Ustava jey dakle, zbila
i pojačala redove g. Radića i njegovih sljedbenika.
Treći je rezultat taj, da je g. Korošec dobio u
Sloveniji 22 mandata, dok prema promijenjenom, sma-
broju poslanika, nije mogao očekivati
mandata. Sve su ostale stranke onamo
izgubile. Ovaj Koroščev veliki uspjeh u Sloveniji je
g. Pašić 0 i
stvaranj
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A. Fie.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —-
Vlasništvo = Odhora
Narodne Svijesti.
Rukopisi se ne vraćaju
tovskih izbora u Sloveniji pod vogjstvom g. Župa-
nića — jednoga skroz nepolitičkog čovjeka |!
Opšti rezultat je izborni, prema tome, ovaj:
Pašić je, možda, lično dobio, ali je politički
izgubio. Radikalna stranka je isto tako izgubila, ako
ostane ma vidovđanskoj politici... Pravi pobjednici
na martovskim izborima su gg.: Radić i Korošec...“
Dr. Korošec o situaciji poslije izbora.
U »Slovencu« napisao je sam dr. Korošec članak,
iz kojega prenosimo ove stavke :
»Nađda, da ćemo se vremenou priviknuti na srp-
sku upravu, potpuno je uzaludna. Loša uprava ne
može uspavati, nego je snažno pokretalo, da smo mi
Slovenci i Hrvati sve svijesniji svoje narodne indivi-
dualnosti. Nitko takogjer nema nađe, da će se centralna
uprava, koje su izvršioci isključivo Srbi, popraviti.
Čini nam se, da za to nema ni dovoljno dobre volje.
Barem ne možemo sebi protumačiti žaljenja vrijednih
izjava dvojice državnika, dra Vesnića i dra Markovića.
Prvi je bunjevačkim poslanicima, kad su zahtijevali,
da se uklone neke upravne pogrješke, srdito odgovo-
rio, neka se vrate pod Mađžarsku, ako nisu zadovoljni,
a dr. Marković je slovenskim gospodarskim krugovima
povodom pretpriprava za pregovore s Austrijom ozlo-
voljen savjetovao, da se vrate u austrijsku državu.
Takve izjave zaista ne pokazuju mnogo državničkeguvi-
gjavnosti i mudrosti, a još manje dobre volje.“
»Sadanji su izbori doveli ustavnu krizu do vrhunca.
Na jednoj strani stojimo mi Slovenci i Hrvati sa zah-
tjevem da živimo kao slobodna braća skupa, a na
drugoj strani stoje Srbi, koji nas sputavaju verigama
centralizma te nam ne dopušt ju.da slobodno diš;
Ustavna je kriza na vrhunći KA A k
doći državna kriza, čega mas Bog čuvao“.
»Pašić je izjavio u svojemu beogradskom izbor-
nom govoru, da ovi izbori imaju pokazati, hoćemo li
reviziju ustava ili ne. Mi smo Slovenci i Hivati odgo-
vorili odlučno: Hoćemo! Na Srbima je, da iz toga
izvedu posljedice !“
Kulturne vijesti.
Napredak katoličkih škola u Engleskoj. U
ovoj zemlji, gdje je katolička vjera silom i oružjem
gotovo bila uništena, pokazuje se u zadnje vrijeme
lijep napredak kod katolika. Osobito mnogo koriste
proširenju vjere katoličke škole. Premda katolika ima
tek 5 po sto, ipak podižu mnoge katoličke škole, jer
znadu, da će pravi vjerski odgoj u školi uroditi do-
brim plodom po napredak vjere.
Broj katoličkih narodnih zastupnika u Engleskoj
kod zadnjih izbora porastao je od 13 na 20. Ovo je
do sada najveći broj, koji su katolici postigli kod iz-
bora. Od tih se sedmorica nalaze u radničkoj stranci,
što je najboljim dokazom, kako radništvo u Engleškoj
poklanja svoje povjerenje ljudima vjere i poštenja.
Čehoslovačka i Vatikan. »Lyđove Noviny« ja-
vljaju, da će ministar Šramek o Uskrsu poći u Rim,
da sazna za stanovište Vatikana u pojedinim pitanji-
ma, koja stoje u vezi s regulacijom odnosa izmegju
crkve i države. č
Poziv na vjersko sjedinjenje. Lord Halifax,
anglikanac, koji je sada u 84. godini života, izdao
je brošuru pod naslovom: »A call to renion« - »Poziv
na sjedinjene«. U toj knjigi zagovara misao, da se
anglikanska crkva opet sjedini sa sv. apošt. Stolicom
ida prizna prvenstvo rimskoga Pape, glavara katoličke
crkve. Ovaj poziv lorda , Halifaxa pobudio je opću
pozornost, jer je starac lord veoma uplivna osoba u
anglikanskim krugovima. :
Otkriven Abrahamov grad. Američka arheološka
misija otkrila je ruševine grada Ura u Kaldeji, koji se
spominje u sv. pismiu još u doba Abrahamovo. Ista
komisija našla je u M
\otkriveni su