REVAN AJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

s Str.2.

Pisma iz naroda. #
BRGAT 13/4 1923. Na ve poštenja. U listu
+Dubrovnik« od 6 aprila podnaslovom ,Brgat Gornji
o Uskrsku“, & sa NI" Nekoliko mještana“,
izašle su proti potpisanome i me e k (
ljavam to s Uledništvo da bi pridržalo sa ogled dvije
izvorne izjave, potpisane od Gornjobrgaćana. Jednu
izjavu potpisali su svi pismeni muški iznad 19 godine,
a glasi: ,Izjava Vič. D. A. Makjaniću, kojom potpisani
očituje, da nije sastavio, niti pomagao sastaviti onaj
pogrdan dopis u listu »Dubrovnik« od 6/4 1923.“ —
Drugu. izjavu potplsali su oni, koji su mogli vigjeti,
a svjedoče, da nijesam ja pred izbore pokraj ceste pri-
lijepio neki nepristojan oglas proti vladi, kako me
dopisnik drsko kleveće* — Na treću klevetu, da ne
vršim svećeničke dužnosti, pače da ja ,držim i podr-
žavam svagju izmegju dva Brgata“, — neka dopisnik,
iznese barem jedan dokaz! Poslao sam listu >»Du-
brovnik« prije poduže razjašnjenje, ali ga uredništvo
mije htjelo donijeti, valjda iz straha pred istinom. —
Naknadno sam poslao i drugo traženo pismo pa ćemo
vigjeti hoće li ga donijeti. Sa velešovanjem zahvalan
D. A. Makjanić.

* Izjave se mogu vidjeti kod Uprave lista. (Op. ur.)

RIJEKA DUBROVAČKA. »Vojnom Invalidu«. U
broju 4 »Voja. Invalida«, što izlazi u Splitu, ima zlobna
notica, kao da bija tobože uzimao za ispunjenje udo-
vičkog formulara za invalide ništa manje nego 20 din.
u naravi. Ne bi se ni obzirao na tu zlobnu ,galeot-
sku“ vijesticu, kad ista ne bi bila uperena proti ugledu
koli potpisanoga toli svećenstva uopće, jer iz samog
načina, kako je ta vijest pisana, proističe prostota i
zloba, koju treba samo sažaljevat. Nijesam nikada ni-
komu ispunio odnosnog formulara, a po tome niti
uzeo, niti uzimljem za to 20 din. Rado se zauzimljem
i pri ruci sam svoj ratnoj siročadi, udovicama i inva-
lidima, a da od njih baš po ,uaslegjenu primeru otaca
svojih“ ne tražim nikakove nagrade. — Dapače često
puta idem u Dubrovnik i do Poreskog Ureda, da ure-
dim zamršene namirnice ratnih udovica, kad nijesam
na čistu sa kojekakvim mirovinskim odlukama. Tako
sam baš jednom zgodom pošao u Dubrovnik, da ure-
dim dvije namimice i pošto sam morao naći nekoga,
koji se u stvar razumije, to sam za taj rad dotičnome,
sastavljaču dviju namirnica dao 20 din., t. j. po 10
za svaku. Dopisnik nije valjda ciljao na ovaj slučaj,
'jer ako svoj trud besplatno ulažem, ne će valjda od
mene zahtijevati i to da i eventualae troškove gospon
Plovan plaća. Proističe dakle jasno, da cijela ona no-
tica nije drugo, već prosta laž, dostojna onih, kojim
je glava i srce invalidno.
: Plovan u R. kod Dubrovnika.

TRSTENO. Blagoslov zvona. Na Uskrsni pone-
djenik, dne 2. ov. mj., naša je lijepa crikva Sv. Mihajla
"doživjela neobičnu svečanost, a s njome i cijelo Trsteno.
Taj je naime dan naš župnik vič. Don Danko Lepeš
svečanim načinom blagoslovio novo zvono nabavljeno
kod tvrdke Cukrov — Split, požrtvovnim doprinosima
Trstenjana. Bilo je ganutljivo vigjeti crkvu dupkom
punu svijeta, oltar Sv. Mihajla svečano okićen, a pred
oltarom na prostrtom stolu vijencem okićeno zvono.
Puk je osobitom pozornošću i ganućem prisustvovao
svečanom obredu i s toga razloga, što se je cijeli
blagoslov ovršio hrvatski, pa je puk mogao s razu-
mijevanjem- pratiti uzvišene riječi. Nakon blagoslova
slijedila je svečana sv. Misa s odnosnom prigodnom
propovijedi, koja se narodu duboko usadila u dušu.
U istoj crkvi bijaše i popodnevna služba Božja. Tako
se eto ispunila vruća želja naroda, da na svojoj crkvi
Sv. Mihajla vidi opet zvono i čuje njegov miloglasni
zvuk, koji će opet dočekivati Presv. Sakramenat na
Tijelovo i sv. Moći na Vidovdan. Duša cijelog pothvata
za nabavu ovog zvona bijaše crkovinar Antun Miljas,
komu ovom. prigodom cijelo selo zahvaljuje. Uopće
Trstenjani ljube ovu crkvu i diče se s njezinom gla-
sovitom divnom slikom Sv. Mihajla, remek-djelom
slavnog Ticijana. Tako je ovo, s Božiom pomoću, peto
zvono, što smo dobavili nakon prestanka rata. Samo,

braćo, složno naprijed za naše domaće svetinje

IZJ lavij
z Jugoslavije.

Radić uzmiće i prihvaća program i taktiku
Pučke Stranke. Još prije nego što su srpski radikali
pokazali spremnost za sporazum sa Hrvatima i Slo-
vencima, g. Stjepan Radić odlučio se je da promijeni
svoju dosadašnju politiku, odričući se i svojeg pred-
izbornog programa i svoje predizborne taktike. —
Za nas je bilo od početka jasno i mi smo uvijek
tvrdili da se g. Radić, ako hoće da ostvari svoju ne-
utralau hrvatsku republiku, mora da sprema na revo-
iuciju i na rat sa Srbima — ili ako to neće, onda
mora da se odreče hrvatske samostalne, neutralne
republike i da prihvati program i parlamentarnu borbu

 

Pučke Stranke. — Ono što smo mi predvigjeli i pro-

ricali to se je eto sada i dogodilo: Stjepan Radić
napustio je svoju pasivnu politiku, što je tjerao kroz
četiri godine, odrekao se je zahtjeva na samostalnu
hrvatsku neutralnu republiku i potražio je, uz pomoć
Slovenaca i Muslimana, sporazum 'sa Srbima, na po-
dlozi autonomističkog programa slovenske i Hrvatske
Pučke Stranke.

NARODNA. SVIJEST

 Autonomistički blok Hrvata Slovenaca i Mu-
slimana\ Na poticaj i poziv g. Stjepana Radića sastali
su se tw nekidan u Zagrebu predstavnici Slovenske
Pučke Stranke i Jugoslavenske muslimanske ongani+
zacije te su se načelno sporazumili o zajedničkom
vogjenju revizionističke politike i osnovali zajednički
blok, na temelju slijedečih načela i megjusobnih uta-
načenja: 1.) Hrvatska republikanska seljačka stranka
(Radić), Slovenska pučka stranka (Korošec) i Jugosl.
muslimanska organizacija (Spaho) sklapaju parlamen-
tarni blok, koji ima zadaću da skupa sa radikalima
stupi u vladu, koja bi imala da provede reviziju ustava
na podlozi. autonomističkog programa. 2.) Ni jedna
od spomenutih stranaka ne smije da na svoju ruku
stupi u vladu; 3.) Odmah ima da se obustavi prova-
gjanje centralističkih odredaba razdiobe države na
oblasti i nova vlada odmah treba da prepusti pokra-'
jinsku upravu u Hrvatskoj i Dalmaciji Radiću, u
Sloveniji d.ru Korošecu, a u Bosni d.ru Spahi. 4.) Glede
taktike u parlamentu od prigode do prigode spora-
zumno će se odrediti smjernice. — Radić je izjavio
da lično neće iči u Beograd, jer da se boji da bi ga
Srbi ubili, ali:on će poslati u parlamenat svoje zastup-
nike sve ili u većem ili manjem broju, prama prili-
kama i kako se dogovori sa Korošecom i Spahom.
Radić je na koncu izjavio, da on ne traži ocijepljenje.
nego sporazum sa Beogradom i da on ne traži repu-
bliku, nego poštenu i ravnopravnu upravu. On je
zadovoljan, da na čelo države i vojske ostane kralj
Aleksandar, ali za Hrvatsku traži bana, kojega će
birali hrvatski sabor.

Pregovori za sporazum izmegju Zagreba i
Beograda. Za utorak 10. o. mj. g. Stjepan Radić po-
slao je u Beograd svoje odaslanike nar. zastupnike
dra Krnjevića i d.ra Mačeka, da posjete vogje radi-
kalne stranke gg.: Pašića i Jovanovića i da im pruže
ruke za sporazum u pravcu utanačenja  hrvatsko-
slovensko-muslimanskoga bloka. Ministri Pašić i Lj.
Jovanović održali su oduže konferencije sa odaslani-
cima Radića i revizionističkog bloka te je prama izja-
vama jednih i drugih izmegju njih ustanovljeno da na
obe strane postoji dobra volja za sporazum. O> ovim
su razgovorima ministri Pašić i Jovanović odmah
izvijestili kralja i svoj klub te je rezultat svoga toga
bio, .da su sutradan radikali otposlali u Zagreb svoje
odaslanike ministra na r. Marka Giuričića i poslanika
d.ra_ Janjića, sa zadaćom da potanko ispitaju predloge
Radića i autonomističkog bloka za sporazum te da o
tom izvijeste na sjednici radikalskog kluba 14.0. mj.,
gdje se ima da donese sa strane radikala u pitanju
odluka. Razgovori su vogjeni s dobrim uspjehom, te
su pomenuti radikalski delegati skupa sa delegatima
federalističkog bloka izdali zajednički komunikej, u
komu javljaju, da je nagjena platforma za nastavak
pregovora za sporazum na temelju promjene režima,
što će ga provesti homogena radikalska vlada na auto-
nomističkoj podlozi.

Prva sjednica Narodne Skupštine. Kako je bilo
odregjeno, sastali su se novoizabrani narodni poslanici
jučer na prvu sjednicu Skupštine, koja se je očekivala
uz veliki interes publike. U skupštinu su došli svi iza-
brani radikali, demokrati, zemljoradnici, muslimani,
Nijemci, Bunjevci, svi izvanstranački poslanici i veći
dio Slovenaca. Za privremenog predsjednika izabran
je radikal Dr. Ljubo Peleš, koji je pročitao akt pred-
sjedništva vlade, kojim je podnijela. ostavku. Jer Skup-
ština ne može zasijedati, dok se ne obrazuje nova
vlada, odložene su sjednice "Skupštine sve do obrazo-
vanja .nove vlade. :

Radić osujetio sporazum ? U Nedjelju je Radić
“održao veliku skupštinu svojih izbornika na Boron-
gajskom pašnjaku 'kraj Zagreba. Pred masom od 30.000
ljudi, Radić ije opet “napao vladu starim svojim fra-
zama. Na te vijesti radikali su vijećali i riješili, da se
dalje ne može pregovarati sa Radićem jer da su nje-
gove izjave na zagrebačkom zboru pokazale da ne
može biti sporazuma. Počekat ćemo, da vidimo!

 

ETE:
PLATE

ije su nego od ko!
e Ae zloj

 

 

Br. 18.

Nacionalni radnici. Posebni parlamentarni odbor
riješava molbe za priznanje godina službe nacionalnim
radnicima. Do sada su izmegju ostalili priznate godine
službe kao macionalnim radnicima i prvacima Hrv.
Pučke Stranke g. Stjepanu Bariću vrijeme od 1. rujna
1911. do 28. listopada 1920, ukupno 9 godina, 1)
mjesec i 27 dana; g. Jauku Šimraku za tad na jugosl. |
nacionalnom. pravcu megju omladinom. vrijeme od 1.;,
studenoga 1908. do 28. studenog 1920., ukupno: 12
godina. — Gosp. Jurju Biankini priznato je u godine)
službe 50 godina od 1871—1921. a ujedno mu ješ
priznata i pensija od 10.000 Din. na godinu. [

Nove hiljadudinarke. i
Banka pustila u promet novu novčanicu od 1000 Din.
Kada se pusti u promet dovoljan broj novih novčanicaj,
povuće se dosadanje iz prometa. Crteži i
šarama sastavljeni su od četiri boje: crvene, plaveji
žute i mrke. U polovini novčanice nalazi se ikona sv,
Gjurgia na konju koji svladava ažđaju.

Što je Centralizam? Čitamo u mariborskojg
»Straži« o jednom prostom slovenačkom seljaku, koji
na upit: što je centralizam? — odgovori ovako,
Centralizam je krava, koja ima rogove i vazda lačni,
gubicu u Sloveniji i Hrvatskoj, a vime u Beogradu

pluterreklam“ u novim prostorijama. Središi
njica poznatog oglasnog zavoda. ,luterreklam“ d. d
(združene tvrtke 1. Blockner, oglasnog odjela Medju

Mosse) nalazi se od sada u Palmotićevoj ulici bro
18. Zagreb. - jeno
vodjenih - poslovnica u Ilici i u Jurjevskoj ulici, po
većati će se znatno radna sposobnost ,Interreklama
te će se njegova prokušana djelatnost na polju rekla
me moći još savišenije razvijati. :

Jadranska Straža“. Izašao je 4. broj ovog ilu
strovanog glasila centralnog udruženja, koje izlazi |
u Splitu. Sadržaj je bogat i zanimiv. i

Stanje burze 16/4. 1923. Američki dol. 393-388
Engl. funta 1840 1824; Franc. ir. 26:40-26:20; Tal. li
1964:19:56; Čehosl. kr. 11.76-1172; 100 Njem. ma
1:88-1:84; 100 Austs. kruna 0:56.-0.55.

 
   
  
  
    
  
  
 
  
   
 
 
   
  
   
    
   
   
 
  
   
    
 
 

Diljem svijeta.

Poankareov govor. Predsjednik irancuske repu
blike održao je zadajih dana zaačajan g)vor o odad
šaju vlađe sa činovništvom. Istakato je kako nastaji
žalosne posljedice, kad se politika hoće da miješa
sudstvo, ili kad se dogje dotle, da unapregjenje čini
vnika zavisi o ličnostima uplivnim u parlamecti
Nazvao je da su to bili najgori dani iranc. povjesti
A kako je kod nas?

U Engleskom parlamentu došlo je prošlih dat
do burnih prizora izmegju predsjednika i radnički
zastupnika kod rasprave o proračunu za armadu
mornaricu,

Orijentalna konierenca zapoćet će u Lozij
opet na 23. aprila.

Italija. Vjenčanje talijanske princese Jolande sa gri
fom Calvi, obavilo. se je 9/3. u prisutnosti ini
— Talijanski kralj je na zahtjev Mussolinija istup
iz framasonske lože. italij
stranke držao se je 12. o. mj. u Turinu u prepun)
kazalištu Scribe, a bilo je prisutno preko 60 poslanit

Gradske vijesti.

Kraljičin dolazak. Njez. Vel. kraljica Matl
dolazi idući Četvrtak preko Bakra posebnim paroli
dom Jadranske Plovidbe ,Karagjorgje“ (prije »
grad“). Sat dolaska nije još tačno odregjen. I aky
dolazak strogo incognito, te neće biti svečanog služi
nog dočeka, to se ipak cjelokupno naše gragjans
pripravlja, da dade oduška spontanim mahnifesti
jama i da što svečanije iskiti cijeli grad. Jedan!
gragjanstva dočekat će Nj. Veličanstvo na oba
Gružu, drugi na Pilama, a onda pred Dvorom
đe je putem obasipati cvijećem. Sa Njez. Veličansti
dolazi skupai Njena Majka, Njez. Vel. Kraljica |
munjska Marija i Njez. Visost Princesa llena, |
mlagja sestra naše Kraljice. Prati ih dvorska di
generalica Hadžić i historičar Tihomir Gjorgjevii
tako će naš grad imati sreću da pozdravi svoju a
Kraljicu. Općina je još prošle sedmice najavila |

 

gjanstvu taj veseli dogogjej: Potanji program obli
će gragjanstvu posebni odbor. Koliko će Kraljica of
u našem gradu, još nije tačno odregjeno, ali _se|
kuje, da će svakako doći po, njih i Nj. Vel.
Aleksandar, čim mu to državni poslovi dopuste.
ljevski će par posjetiti Spljel i druga mjesta.
Kraljeva garda. Jedan odio kraljeve garde stigi
u naš grad u Petak po podne. Pričekala ih je voj. mu
i mnoštvo. svijeta te već drže stražu pred Dvorom
Pir. U Nedjelju po podnewvjeričao se je u La
g. Mato: Munelić sa g.com.:Franicom Gapursi. To
zgodom bio-i svečani otvor:riove lijepe: vile g:
tića i Lapadu.: Veselim mladencima i naše česti
“+ Odio ratne moraarice. Prigodom :boravki
Vel. Kraljice: «u Dubrovniku +bit će. usidreni u:
luci 'brodovi ratne: mornarice: jachta »Vila«,
»Dubravka« i motor »Bokelj«.