i i 1 | I # str. 2. . NARODNA SVIJEST počast zasvirala, a onda koncertirala pred hotelom »Petka«. Vrhunac slavlja nastao i u suinračju, kad je (bajna gruška luka zasjala u motu divne rasvji > re< ugodan je bio momenat, kad se u 8 gali imao sažgati »dub“ na gatu pred cikvom. e banuo je :s Mljeta u laku. jacbi »Vila« s Nj. Vi ič. našom Kra- ljicom. Buran poklik: ,živjela Kraljica“ zaorio je sa obale, Svečanost je u divnom redu trajala do 9 sati, a onda je glazba još jednom pozdravila pred crkvom, a O. Pije Maroević, dom. otpozdravio s par zahvalnih i pobudnih riječi. Da je slavlje ovako divno uspjelo, zasluga je najviše (gg. ,festanjula“: Frana Brunska i Nika Falconija, koji se pokazaše neumorni, a onda i mp. O. Pija, starješine gruškog samostana. BLATO (Korčula.) Poslije izbora “i kod nas je mirniji život, zemljoradnici nijesu dobili ono, što su se nadali, a radikali su svakako zadovoljniji, jer su dobili i više nego su se nadali. Idemo da vidimo, što će nam radikali donijeti. Potreba ima mnogo naše mjesto, pa će imati prigode da iskažu zahvalnost onima, koji su im dali povjerenje. Vrijeme će pokazati, da li su prilike ili osobe zahtjevale, da se Blato pokaže radikalno. Ali, ali, Beograd je daleko! — Narod je megjutim u nevolji gladan i do grla zadužen. Težak i dalje daje svoje ulje za hranu, a ne promišlja, kako će mu biti teško, kad ne bude imao ovog ljeta da zauli zelje. Već imade dosta obitelji, koje su prodale sve svoje ulje. — Cijena ulju je sada 80 Kr. po kilo- gramu, a boljemu vinu i do 165 Kr. po stupnju. Vina imađe u mjestu još možda do 800 hekt., a još je mnogo do nove jematve, pa ko ga ima, nada se, da će ga i skuplje prodati. Prodaja šume. Ovih je dana kod nas na dnevnom redu pitanje prodaje dosta velike općinske šume u Šakanj-ratu. U toj je šumi skoro sami bor, pa se to teže prodaje. Općina pregovara sa nekom tvrtkom iz Zagreba, koja bi kupila i posjekla svedrvo deblje od 20 cm. promjera. Ta bi tvrtka isplatila Općini milijun i dvijesta hiljada kruna za drvo, a morala bi upotrebiti skoro samo Blaćane za sječbu. Time bi mnogi došli do novca, kojega inače ne bi mogli dobiti, a neophodno je potrebit za galicu i sumpor kroz kratko vrijeme. Neki opet nijesu zadovoljni s takvom prodajom, već bi željeli da općina razdijeli siromašnijim općinarima iu šumu, pa da je oni po volji sijeku i prodaju. Imade svakovrsnih uškača, koji uživaju samo u tomu, da podbadaju i uznemiruju jadan narod, pa na mjesto da ga pomažu i podižu, oni ga strovaljuju u sve veću _nevoliu. Megjutim spomenuta je tvrtka poslala svoje ljude u tu šumu i već ima par dana, da oni tamo mjere i razgledaju. Do konačne odluke još nije došlo. Glazbeno društvo do sada dobro napreduje. Ono imade i svoju lijepo uregjenu dvoranu sa pozor- micom od početka ove godine i sa zabavama i požr- tvovnošću članova, sav je trošak za tu dvoranu isplaćen. U Nedjelju 15. IV. imalo je spomenuto društvo svoje glazbeno veče, pak je ponovno po običaju bila puna dvorana posjetioca. Te večeri mnoge je primamilo, da dogju slušati našeg mladog baritona solisiu g. Želimira Šeman, koji već preko godine dana pohagja bečki konservatorij i učenik je. prof. de Horbowski Raineri u Beču. Svak je mogao lako opaziti, kako mu se je glas mnogo bolje razvio i kako je sada gospodar svoga glasa. Sigurni smo, da će on još bolje napre- dovati u školi svog izvrsnog učitelja i da ćemo imati = Tutankamenov grob. Pred ravnih 100 godina (1822.) objelodanio je Champollion svoje genijalno djelo, u kojemu je po- dao-.ključ za čitanje hieroglifa. Kroz to vrijeme egip- tologija, je više puta, zainteresovala svijet svojim otkri- ćima. Megju najsensacijonalnija njezina otkrića spada i sadašnje otkriće Tutankamenove grobnice, što ga je _ izveo Carner troškom lorda Carnarvon. Kod Teba, na lijevom brijegu Nila, napram Luk- soru, prostire se brežuljasto kamenito tlo zvano ,do- lina kraljeva“, jer su tu faraoni, koji nijesu imali pri- gode da podižu piramide, dubli svoje grobnice iskle- sane u kamenu. Počam od g. 1815. razni su egiptolozi kao Champolion, Lepsius, Loret, Schiaparelli, Davis, na tom mjestu tražili s većim ili manjim uspjehom grobove faraona. Dok su spomenuti egiptolozi tražili _ ma taj način, da su iskopavali razne rovove amo-tamo u zemlju, to je Carner, nadglednik starina u gornjem Egiptu, na trošak spomenutoga engleškoga lorda počeo redom kopati i zemlju iznašati, Sedam se je godina kopalo- i odnijelo oko 200,000 tona zemlje, pijeska i kamenja na drugo mjesto a da se nije ništa otkrilo. Kad na 5. novembra prošle godine otkriju se stepenice, koje su vodile do sazidanih vrata na kojemu je bio pečat i ako oštećen sa imenom faraona Tutankamena. Bio je odmah pozvan lord Carnarvon i u njegovoj prisutnosti otvorila se grobnica. nalazi se uski hodnik 8 m, dug, koji svršava sa sa- zidanim vratima ma način kako su i vanjska vrata. s sašgati Odmah do_ vrata s očiti napredak, pa set čemo ošetom ustrajnošću imati do malo vremetia, ako: anji, a to svakako dobri pjevački zbor. — Te večeri još su četveroručno svirali na klaviru ouverturu »Norma« od Bellini: g.gjica učiteljica K. Brambilla i maestro A. Banfichi sa poznatom tačnošću, a ista nam je g.gjica učiteljica izvela sa djecom balet »Proljetno cvijeće«. G. Stj. Kaštropil izveo je melodoklamaciju pjesme »Stražilovo« od Crnanjskoga. I ako je pjesma futuri- stička, te teško razumljiva, kao obično sve pjesme te vrsti, to je ipak on podao pjesmi smisao sa svojom deklamacijom. Nek napreduje barem naše »glazbeno društvo« u Blatu! — Blaćanin. LUKA ŠIPANJSKA. Nesreča na moru, dvojica se utopila, tri spasila. Utorak jedrila majstralom bracijera puna drva sa Mljeta za Dubrovnik. Bracijera bila rasušena, pa činila vodu. U njoj bilo petero mladih ljudi. Dok su.jedrili, svi su stali na krmi i razgovarali se. Kad su bili iza Lakljana, jedan od njih pogje pod provu, da nešto uzme. Opazi ovaj da je silna voda u bracijeri, jer pod provom plutaše roba i drugi predmeti. Zaviče družini: ,Puni smo vode, potonut ćemo“. Mješte da bace drva sa kuvjerte zaorcaše prama obali. U okretaju voda se slije na jednu stranu, drva se s kuvijerte sruše u more, val otkrije bokaportu i nalije se bracijera morem. Mornari se prihvatiše bracijere i držahu se dok su jako ostinuli. Bilo je još ura sunca. Oni se prestrašiše, te dogovorno otpustiše se bracijere, da plivaju na obalu. Bog dade, da u to naljegne barka ribarica Ivić Palunko, čuje za pomaganje, okrene prama glasu barku i spasi trojicu izmorene, ozeble i pristra- šene, a drugu 2 nigdje ne nagjoše. Spašene povedoše u Luku i tamo ih grijahu i krijepljahu. Povratiše se opet da traže ostale, al ni traga. Utopiše se Pavo Market reč. Vlas- jeru tada spasiše ali mrivace ne nagjoše. SLANO. Haranje vukova. U brčju 12. »N. Svi: jesti« ov. g. tužilo se je iz Slanoga na haranje vukova u našoj okolici i pozivali vladu za pomaganje. Do danas nitko a ma baš nitko nije se maknuo, a vukovi i dalje haraju i marodu silne štete čine. Na 18. marta, kad su ljudi bili na izborima, vukovi poklaše u Podimoču, Mravinci i Dolima :preko dvadeset ovčijih i bravijih glava. Uskrsnih dana zaklali su u Trnovici M. Jeriniću mladu kobilu skotnu i mazgu. To su ogromne štete, uništenje težaka. Ivanu Radiću u Grabovom dolu vukovi otkinuše jednoj skotnoj kravi komad mesa od bedre, a drugoj kobili više vimena rastrgaše sve meso. Druge kobile obraniše se. Zatim se oglasiše u Cijerini, te u Ivana Knežice zaklano je pet ovaca; proslijediše dalje do Bjejeve i u Pera Jovića zaklali dva jarca. Odavde ih rastjeraše. Istog dana pred večer dogjoše u selo Orahovi do, te kod samih kuća pred večer uza svu viku seljana zaklaše jednu ovcu i jedno jare. Ovih se zadnjih dana nalaze u Lisačkoj i Smokovskoj okolici. Bojat se, kad ozeleni gora, da li će i čoban smjeti u goru. Uništite li narodu blago, uništit će i njega. Danas mu je mlijeko i kukuruz sva hrana. Stavljamo na srce ovo pitanje g. velikome županu u Dubrovniku, da se živo zauzme za ovo naše življenje. Nek potakne koju oboružanu hajku sa strane dalmatinskih i herce- govačkih seljaka, eda bismo otjerali naše haratelje. — Stražar ispod Neprobića. Kad su srušili i ova vrata i resvijetlili prostor elek- tričnim svijećama, divan im se je pružio pogled: sve naokolo blijesak zlata i dragog kamenja! Pozlaćeni kraljevski vozovi, postelja, prijestol sa draguljima, amo-tamo razne vaze od alabastra, kovčezi sa reljefima puni najraznovrsnije i najbogatije kraljevske robe, o židu dva kipa, koji predstavljaju faraona u svem nje- govom sjaju, sve je to napunjavalo prvu sobu, iz koje se je ulazilo u drugu punu raznih skupocjenosti kao i prva. Stvari su ležale dosta u neredu, po čemu se je moglo zaključiti, da su Iupeži nekad pohodili ovaj grob, što dokazuje i oštećen pečat na prvim i drugim vratima. Kraljevskog sarkofaga sa mumijom nije bilo nigdje vidjeti, već iza pomnjivog pregledavanja usta- movila su se treća vrata sazidana -i zapečaćena i po“ tom nalazi se treća soba u kojoj je valjda mumija. Ovu se treću sobu još nije otvorilo, jer se prije ima da uredi i stavi ma sjegurno mjesto stvari nagjene u "prvim dvjema sobama. Arheolozi proučavaju najvećom pomnjom sve stvari, prave otiske, fotografije i uregjuju pozlaćene stvari, pri čemu treba mnogo pominje, jer je lijepilo zlata popustilo i roba dosta oštećena usljed vlage, što se je. pojavila na neodgonetljiv način, Razlog, da su Egipćani toliko dragocijenosti stavljali u grob, jest njihova vjera u prekogrobni život, Vjero- vali su, da duša živi iza smrti i da joj je tim bolje što se tijelo bolje čuva; preko groba čovjek nastavi isti način života kao i na ovom svijetu i zato su mu potrebni svi predmeti, kojima se je i na zemlji služio, .pa mu ih se stavlja u grob. se, dok: se ne stedi Br. 21. Iz okolice NINA. O ptilik "" neprilikama zone prama otetom Zadru. Đoživjesmo naše vo ia, ali gubitkom inifivniin) bijelog nam Zadra, nalazimo imo, upravo na čudu. Biograd na moru naravno je iii Općine; i davna imade općinu, porezni Ured, Carinarnicu i kotarski Sud — a nadamo se u brzo, da ćemo u našem Zvonimirovom Biogradu imati i sijelo apoštolskog upravitelja naše Nadbiskupije. Ali cijela općina Nina (18 sela) i dio Novigradske, upravo gubitkom Zadra i sudbenim, poreznim i političkim pripojenjem dalekom Benkovcu, jest grozno zapostavljena: neka su sela udaljeda od Benkovca do blizu 65 kilometara ! Znademo, tješimo se, da je ove ovo samo privremeno, da su poteškoće odnosno na prikladne zgrade, puteve, komunikacije silne, ali žalimo, što Nin, naravsko središte cijele kopnene najsjevernije Dalmacije, u lijepom položaju, sa brojnim okolnim odlomcima: sada lišen malarije ; bivši biskupski, kraljevski i županski grad, nije doživio ono, što mu jedno naročito odlično naše povjerenstvo početkom 1921. u Zadru bilo stavilo u izgled: t. j. kotarsko sudište, političko izloženstvo,i porezni ured. Znademo, da je svaki početak težak, da su najviše zaprijeke bile odnosno na zgrade i stanove činovnika ; ali barem jedan kotarski sud morao se ustanoviti, inače našemu narodu naopako do Benkovca! Da Biograd i Nin postanu ona središta, sto su nama bila u staro doba, lako ćemo zaboravit Zadar, taj čisto činovnički grad. Za sada svakako nam je teško! Da je otrag više deset ljeta bilo sloge megju nama Hrvatima i Srbima, općina Zadarska po IIl. i I. tijelu, bila bi pala f * u naše šake, i ne bi se bilo doživjelo gubitak Zadra i njegovo ludovanje. Nacijonalna hrvatska svijest Zadra ovih zadnjih godina uplivom škola bila se počela krasno buditi, razvijati i otimati mah, ali zbog Općine i raznih glumaca izgubili smo Zadar barem za sada. . Pri koncu opažamo, da se općini Nina hoće osnovnih telin i Marin Nodilo, oba imladića iz Babinopolja. Braci- ' škola: u Ninu 1 poljodjelska škola, hoće se neophodno i dubljenje luke Nina, dan danas nepristupačne i plitkim lagjicama, hoće se pošumljenje naših goleti, hoće se dobrih cesta i barem automobilski spoj sa Zemunikom i Benkovcem i t. d, Bože uskori i daj nam to doživjeli! — Ž. & Ćć. A trajnije & nego od kože! Zaštita protiv vlage u i zime! U ,dolini kraljeva“ ima dosta faraonskih grobnica već poznatih, ali nijedna nije u tako bogatom stanju i nagjena kao Tutankamenova, jer su sve većinom bile oplijenjene od lupeža. Tako je bila.i Tutankamenova, | ali izgleda da zlikovci nijesu vele odnijeli i poslije | bila je ova grobnica opet zatvorena, pa jer se je iznad | nje 200 god. kašnje podignula grobnica Ramsesa VI. sasma joj se bio zameo trag. Glede samog Tutanka- | mena (Tut-Anhk-Amon = živa slika boga) poznavaoci egipatske povijesti uče: On je bio, zadnji potomak 18. dinastije, vladao je 2—4 godine i to izmegju | 1350-1358 g. prije Krista; kad je umro bilo mu je oko 18 g. Ovo potvrgjuju i kipovi u grobnici, koji prikazuju faraona sasma u mladoj dobi. Jer se faraoni nijesu pouzdavali u pijetet svojih nasljednika to se je | svaki od njih za života sam pobrinuo za svoj grob. | Nasljednici imali su po mogućnosti zamesti trag groba, i ili kod piramida ulaz i skrovište mumije, da ih osi- | guraju od oplijenjena. Duhu faraona prikazivale su se i i žrtve, ali to je bilo podalje na podnožju brijega u | malenom hramu, kakvog je svaki faraon za sebe po- 1 dignuo. Ovaj kult faraona sastojao je u tom, da je | svećenik na stalne dane čitao slavospjeve u čast do- i tičnog faraona sa epizodama iz njegova života ik tomu i prikazivahu se i žrtvovaku razni darovi, jestvine i pića; redovito gorjela je i kakva svijeća i to neprestano. Od ovakovih hramova damas još postoje u Tebama samo tri, naime: Seta I, Ramsesa Il. i 1Il. — Kako. novine javljaju, prošlih je dana preminuo lord Carnarvon otrovan od ujeda mule. = GO