i

 

 

i
1

|

I

 

 

#

str. 2.

. NARODNA SVIJEST

 

počast zasvirala, a onda koncertirala pred hotelom
»Petka«. Vrhunac slavlja nastao i u suinračju, kad je
(bajna gruška luka zasjala u motu divne rasvji > re<
ugodan je bio momenat, kad se u 8 gali imao sažgati
»dub“ na gatu pred cikvom. e banuo je
:s Mljeta u laku. jacbi »Vila« s Nj. Vi ič. našom Kra-
ljicom. Buran poklik: ,živjela Kraljica“ zaorio je sa
obale, Svečanost je u divnom redu trajala do 9 sati,
a onda je glazba još jednom pozdravila pred crkvom,
a O. Pije Maroević, dom. otpozdravio s par zahvalnih
i pobudnih riječi. Da je slavlje ovako divno uspjelo,
zasluga je najviše (gg. ,festanjula“: Frana Brunska i
Nika Falconija, koji se pokazaše neumorni, a onda i mp.
O. Pija, starješine gruškog samostana.

BLATO (Korčula.) Poslije izbora “i kod nas je
mirniji život, zemljoradnici nijesu dobili ono, što su
se nadali, a radikali su svakako zadovoljniji, jer su
dobili i više nego su se nadali. Idemo da vidimo, što
će nam radikali donijeti. Potreba ima mnogo naše
mjesto, pa će imati prigode da iskažu zahvalnost onima,
koji su im dali povjerenje. Vrijeme će pokazati, da li
su prilike ili osobe zahtjevale, da se Blato pokaže
radikalno. Ali, ali, Beograd je daleko! — Narod je
megjutim u nevolji gladan i do grla zadužen. Težak
i dalje daje svoje ulje za hranu, a ne promišlja, kako
će mu biti teško, kad ne bude imao ovog ljeta da
zauli zelje. Već imade dosta obitelji, koje su prodale
sve svoje ulje. — Cijena ulju je sada 80 Kr. po kilo-
gramu, a boljemu vinu i do 165 Kr. po stupnju.
Vina imađe u mjestu još možda do 800 hekt., a još
je mnogo do nove jematve, pa ko ga ima, nada se,
da će ga i skuplje prodati.

Prodaja šume. Ovih je dana kod nas na dnevnom
redu pitanje prodaje dosta velike općinske šume u
Šakanj-ratu. U toj je šumi skoro sami bor, pa se to
teže prodaje. Općina pregovara sa nekom tvrtkom iz
Zagreba, koja bi kupila i posjekla svedrvo deblje od
20 cm. promjera. Ta bi tvrtka isplatila Općini milijun
i dvijesta hiljada kruna za drvo, a morala bi upotrebiti
skoro samo Blaćane za sječbu. Time bi mnogi došli do
novca, kojega inače ne bi mogli dobiti, a neophodno
je potrebit za galicu i sumpor kroz kratko vrijeme.
Neki opet nijesu zadovoljni s takvom prodajom, već
bi željeli da općina razdijeli siromašnijim općinarima
iu šumu, pa da je oni po volji sijeku i prodaju.
Imade svakovrsnih uškača, koji uživaju samo u tomu,
da podbadaju i uznemiruju jadan narod, pa na mjesto
da ga pomažu i podižu, oni ga strovaljuju u sve veću

_nevoliu. Megjutim spomenuta je tvrtka poslala svoje
ljude u tu šumu i već ima par dana, da oni tamo
mjere i razgledaju. Do konačne odluke još nije došlo.

Glazbeno društvo do sada dobro napreduje.
Ono imade i svoju lijepo uregjenu dvoranu sa pozor-
micom od početka ove godine i sa zabavama i požr-
tvovnošću članova, sav je trošak za tu dvoranu isplaćen.
U Nedjelju 15. IV. imalo je spomenuto društvo svoje
glazbeno veče, pak je ponovno po običaju bila puna
dvorana posjetioca. Te večeri mnoge je primamilo, da
dogju slušati našeg mladog baritona solisiu g. Želimira
Šeman, koji već preko godine dana pohagja bečki
konservatorij i učenik je. prof. de Horbowski Raineri
u Beču. Svak je mogao lako opaziti, kako mu se je
glas mnogo bolje razvio i kako je sada gospodar
svoga glasa. Sigurni smo, da će on još bolje napre-
dovati u školi svog izvrsnog učitelja i da ćemo imati

= Tutankamenov grob.

Pred ravnih 100 godina (1822.) objelodanio je
Champollion svoje genijalno djelo, u kojemu je po-
dao-.ključ za čitanje hieroglifa. Kroz to vrijeme egip-
tologija, je više puta, zainteresovala svijet svojim otkri-
ćima. Megju najsensacijonalnija njezina otkrića spada
i sadašnje otkriće Tutankamenove grobnice, što ga je

  
    

_ izveo Carner troškom lorda Carnarvon.

Kod Teba, na lijevom brijegu Nila, napram Luk-
soru, prostire se brežuljasto kamenito tlo zvano ,do-
lina kraljeva“, jer su tu faraoni, koji nijesu imali pri-
gode da podižu piramide, dubli svoje grobnice iskle-
sane u kamenu. Počam od g. 1815. razni su egiptolozi
kao Champolion, Lepsius, Loret, Schiaparelli, Davis,
na tom mjestu tražili s većim ili manjim uspjehom
grobove faraona. Dok su spomenuti egiptolozi tražili

_ ma taj način, da su iskopavali razne rovove amo-tamo

u zemlju, to je Carner, nadglednik starina u gornjem
Egiptu, na trošak spomenutoga engleškoga lorda počeo
redom kopati i zemlju iznašati, Sedam se je godina
kopalo- i odnijelo oko 200,000 tona zemlje, pijeska i
kamenja na drugo mjesto a da se nije ništa otkrilo.
Kad na 5. novembra prošle godine otkriju se stepenice,
koje su vodile do sazidanih vrata na kojemu je bio
pečat i ako oštećen sa imenom faraona Tutankamena.
Bio je odmah pozvan lord Carnarvon i u njegovoj
prisutnosti otvorila se grobnica.
nalazi se uski hodnik 8 m, dug, koji svršava sa sa-
zidanim vratima ma način kako su i vanjska vrata.

s

sašgati

Odmah do_ vrata

     

s

očiti napredak, pa set čemo
ošetom ustrajnošću imati do malo vremetia, ako:
anji, a to svakako dobri pjevački zbor. — Te večeri
još su četveroručno svirali na klaviru ouverturu »Norma«
od Bellini: g.gjica učiteljica K. Brambilla i maestro
A. Banfichi sa poznatom tačnošću, a ista nam je g.gjica
učiteljica izvela sa djecom balet »Proljetno cvijeće«.
G. Stj. Kaštropil izveo je melodoklamaciju pjesme
»Stražilovo« od Crnanjskoga. I ako je pjesma futuri-
stička, te teško razumljiva, kao obično sve pjesme te
vrsti, to je ipak on podao pjesmi smisao sa svojom
deklamacijom. Nek napreduje barem naše »glazbeno
društvo« u Blatu! — Blaćanin.

LUKA ŠIPANJSKA. Nesreča na moru, dvojica
se utopila, tri spasila. Utorak jedrila majstralom bracijera
puna drva sa Mljeta za Dubrovnik. Bracijera bila rasušena,
pa činila vodu. U njoj bilo petero mladih ljudi. Dok
su.jedrili, svi su stali na krmi i razgovarali se. Kad su
bili iza Lakljana, jedan od njih pogje pod provu, da
nešto uzme. Opazi ovaj da je silna voda u bracijeri,
jer pod provom plutaše roba i drugi predmeti. Zaviče
družini: ,Puni smo vode, potonut ćemo“. Mješte da
bace drva sa kuvjerte zaorcaše prama obali. U okretaju
voda se slije na jednu stranu, drva se s kuvijerte
sruše u more, val otkrije bokaportu i nalije se bracijera
morem. Mornari se prihvatiše bracijere i držahu se
dok su jako ostinuli. Bilo je još ura sunca. Oni se
prestrašiše, te dogovorno otpustiše se bracijere, da
plivaju na obalu. Bog dade, da u to naljegne barka
ribarica Ivić Palunko, čuje za pomaganje, okrene prama

glasu barku i spasi trojicu izmorene, ozeble i pristra-

šene, a drugu 2 nigdje ne nagjoše. Spašene povedoše u
Luku i tamo ih grijahu i krijepljahu. Povratiše se opet da
traže ostale, al ni traga. Utopiše se Pavo Market reč. Vlas-

jeru tada spasiše ali mrivace ne nagjoše.

SLANO. Haranje vukova. U brčju 12. »N. Svi:
jesti« ov. g. tužilo se je iz Slanoga na haranje vukova
u našoj okolici i pozivali vladu za pomaganje. Do danas
nitko a ma baš nitko nije se maknuo, a vukovi i dalje
haraju i marodu silne štete čine. Na 18. marta, kad
su ljudi bili na izborima, vukovi poklaše u Podimoču,
Mravinci i Dolima :preko dvadeset ovčijih i bravijih
glava. Uskrsnih dana zaklali su u Trnovici M. Jeriniću
mladu kobilu skotnu i mazgu. To su ogromne štete,
uništenje težaka. Ivanu Radiću u Grabovom dolu vukovi
otkinuše jednoj skotnoj kravi komad mesa od bedre,
a drugoj kobili više vimena rastrgaše sve meso. Druge
kobile obraniše se. Zatim se oglasiše u Cijerini, te u
Ivana Knežice zaklano je pet ovaca; proslijediše dalje

do Bjejeve i u Pera Jovića zaklali dva jarca. Odavde

ih rastjeraše. Istog dana pred večer dogjoše u selo
Orahovi do, te kod samih kuća pred večer uza svu
viku seljana zaklaše jednu ovcu i jedno jare. Ovih se
zadnjih dana nalaze u Lisačkoj i Smokovskoj okolici.
Bojat se, kad ozeleni gora, da li će i čoban smjeti u
goru. Uništite li narodu blago, uništit će i njega.
Danas mu je mlijeko i kukuruz sva hrana. Stavljamo
na srce ovo pitanje g. velikome županu u Dubrovniku,
da se živo zauzme za ovo naše življenje. Nek potakne
koju oboružanu hajku sa strane dalmatinskih i herce-
govačkih seljaka, eda bismo otjerali naše haratelje. —
Stražar ispod Neprobića.

Kad su srušili i ova vrata i resvijetlili prostor elek-
tričnim svijećama, divan im se je pružio pogled: sve
naokolo blijesak zlata i dragog kamenja! Pozlaćeni
kraljevski vozovi, postelja, prijestol sa draguljima,
amo-tamo razne vaze od alabastra, kovčezi sa reljefima
puni najraznovrsnije i najbogatije kraljevske robe, o
židu dva kipa, koji predstavljaju faraona u svem nje-
govom sjaju, sve je to napunjavalo prvu sobu, iz koje
se je ulazilo u drugu punu raznih skupocjenosti kao
i prva. Stvari su ležale dosta u neredu, po čemu se
je moglo zaključiti, da su Iupeži nekad pohodili ovaj
grob, što dokazuje i oštećen pečat na prvim i drugim
vratima. Kraljevskog sarkofaga sa mumijom nije bilo
nigdje vidjeti, već iza pomnjivog pregledavanja usta-

 movila su se treća vrata sazidana -i zapečaćena i po“

tom nalazi se treća soba u kojoj je valjda mumija.
Ovu se treću sobu još nije otvorilo, jer se prije ima
da uredi i stavi ma sjegurno mjesto stvari nagjene u

"prvim dvjema sobama. Arheolozi proučavaju najvećom

pomnjom sve stvari, prave otiske, fotografije i uregjuju
pozlaćene stvari, pri čemu treba mnogo pominje, jer je
lijepilo zlata popustilo i roba dosta oštećena usljed
vlage, što se je. pojavila na neodgonetljiv način,
Razlog, da su Egipćani toliko dragocijenosti stavljali
u grob, jest njihova vjera u prekogrobni život, Vjero-
vali su, da duša živi iza smrti i da joj je tim bolje
što se tijelo bolje čuva; preko groba čovjek nastavi
isti način života kao i na ovom svijetu i zato su mu
potrebni svi predmeti, kojima se je i na zemlji služio,

.pa mu ih se stavlja u grob.

 

se, dok: se ne stedi

  

Br. 21.
Iz okolice NINA. O ptilik "" neprilikama
zone prama otetom Zadru. Đoživjesmo naše

    

 

vo ia, ali gubitkom
inifivniin) bijelog nam Zadra, nalazimo

imo, upravo na čudu. Biograd na
moru naravno je iii Općine; i davna imade
općinu, porezni Ured, Carinarnicu i kotarski Sud —
a nadamo se u brzo, da ćemo u našem Zvonimirovom
Biogradu imati i sijelo apoštolskog upravitelja naše
Nadbiskupije. Ali cijela općina Nina (18 sela) i dio
Novigradske, upravo gubitkom Zadra i sudbenim,
poreznim i političkim pripojenjem dalekom Benkovcu,
jest grozno zapostavljena: neka su sela udaljeda od
Benkovca do blizu 65 kilometara ! Znademo, tješimo
se, da je ove ovo samo privremeno, da su poteškoće
odnosno na prikladne zgrade, puteve, komunikacije
silne, ali žalimo, što Nin, naravsko središte cijele
kopnene najsjevernije Dalmacije, u lijepom položaju,
sa brojnim okolnim odlomcima: sada lišen malarije ;
bivši biskupski, kraljevski i županski grad, nije doživio
ono, što mu jedno naročito odlično naše povjerenstvo
početkom 1921. u Zadru bilo stavilo u izgled: t. j.
kotarsko sudište, političko izloženstvo,i porezni ured.
Znademo, da je svaki početak težak, da su najviše
zaprijeke bile odnosno na zgrade i stanove činovnika ;
ali barem jedan kotarski sud morao se ustanoviti,
inače našemu narodu naopako do Benkovca! Da Biograd
i Nin postanu ona središta, sto su nama bila u staro
doba, lako ćemo zaboravit Zadar, taj čisto činovnički
grad. Za sada svakako nam je teško! Da je otrag
više deset ljeta bilo sloge megju nama Hrvatima i
Srbima, općina Zadarska po IIl. i I. tijelu, bila bi pala

 

 

f

* u naše šake, i ne bi se bilo doživjelo gubitak Zadra

i njegovo ludovanje. Nacijonalna hrvatska svijest Zadra
ovih zadnjih godina uplivom škola bila se počela
krasno buditi, razvijati i otimati mah, ali zbog Općine
i raznih glumaca izgubili smo Zadar barem za sada.

. Pri koncu opažamo, da se općini Nina hoće osnovnih
telin i Marin Nodilo, oba imladića iz Babinopolja. Braci- '

škola: u Ninu 1 poljodjelska škola, hoće se neophodno
i dubljenje luke Nina, dan danas nepristupačne i
plitkim lagjicama, hoće se pošumljenje naših goleti,
hoće se dobrih cesta i barem automobilski spoj sa
Zemunikom i Benkovcem i t. d, Bože uskori i daj
nam to doživjeli! — Ž. & Ćć.

 

 

A trajnije
& nego od kože!
Zaštita
protiv vlage
u i zime!

 

 

 

 

 

U ,dolini kraljeva“ ima dosta faraonskih grobnica
već poznatih, ali nijedna nije u tako bogatom stanju i
nagjena kao Tutankamenova, jer su sve većinom bile
oplijenjene od lupeža. Tako je bila.i Tutankamenova, |
ali izgleda da zlikovci nijesu vele odnijeli i poslije |
bila je ova grobnica opet zatvorena, pa jer se je iznad |
nje 200 god. kašnje podignula grobnica Ramsesa VI.
sasma joj se bio zameo trag. Glede samog Tutanka- |
mena (Tut-Anhk-Amon = živa slika boga) poznavaoci
egipatske povijesti uče: On je bio, zadnji potomak
18. dinastije, vladao je 2—4 godine i to izmegju |
1350-1358 g. prije Krista; kad je umro bilo mu je
oko 18 g. Ovo potvrgjuju i kipovi u grobnici, koji
prikazuju faraona sasma u mladoj dobi. Jer se faraoni
nijesu pouzdavali u pijetet svojih nasljednika to se je |
svaki od njih za života sam pobrinuo za svoj grob. |
Nasljednici imali su po mogućnosti zamesti trag groba, i
ili kod piramida ulaz i skrovište mumije, da ih osi- |
guraju od oplijenjena. Duhu faraona prikazivale su se i
i žrtve, ali to je bilo podalje na podnožju brijega u |
malenom hramu, kakvog je svaki faraon za sebe po- 1
dignuo. Ovaj kult faraona sastojao je u tom, da je |
svećenik na stalne dane čitao slavospjeve u čast do- i
tičnog faraona sa epizodama iz njegova života ik tomu i
prikazivahu se i žrtvovaku razni darovi, jestvine i pića;
redovito gorjela je i kakva svijeća i to neprestano.
Od ovakovih hramova damas još postoje u Tebama
samo tri, naime: Seta I, Ramsesa Il. i 1Il. — Kako.
novine javljaju, prošlih je dana preminuo lord Carnarvon
otrovan od ujeda mule. = GO