s Pišma iz ; paroda. ŽUPA. 2 Župi 10/5 komiplici 19 uloga. Običtio j it nagje i nespretnih predsta ai ovaj dut kod našil prokušanih mladića, koli go Di Ta še ljačka otvo- feniost"žadivila"j =pristitiike'T Sverje islo, "kao trnjihov skladan tamburaški žbor. "G. Stijepo Kelez; invalid u glavnioj' uloži Joza" Zetića, \saneseijska" za-bo atstvont zgodno je ižazvao spošobnošti oštalili1 1 predstavljača! Petrišić Stijepo i Sambdrailo: Jakov žrtvom kršćanske duše služe se liječnikom — toli zgodnim Ivom _Žera- vicom. Kada to'ne potfiaže, onda' dov&doše vrača i odvjetnika samo za to, da ludo: zalnišljenog brata Joza rastresu i k parteti dovedu. Ivo Sambrailo- odigrao je ulogu — starca vrača — kao školovan glumac. Gle vrača ,Mocču“ kroz bradu i crne naočale sve ozbiljno ispituje, kano puž napinje se, jer on da nemože -po- griješiti; rekao bi: Eto vrača kano mača! = Iza tili dirljivih, pa smješnih dogagjaja ludo zamišljeni. Jozo dogje k pameti i zgraža se mad prevarom prijatelja Izaka. Varalicu Izaka posjetiše ne »Jozovi vilenjaci“, nego neoprostivi redaril Primjereno umjetno maskira- nje popunilo je toli uspjelu igru. Čast Postranju' sa ovakvijeli marljivih mladića ! "Kršćanski život i rad jedino je pravi temelj zdravoj prosvjeti. Dandanas ko- liki Izaki i vrači preko zlih moda, knjiga i novina va- raju mladost ,začaranim blagom“, lažu i kleveću, ovi, kano pauk muhu, opliću i djecu svojim kobnim niti: ima, pa seljački ocevi ne usligjuju še namjestiti djecu u gradove. Doba kulture; ali žalosno! — Tako momci, ustrajte kršćanski eda Jugoslavijom »Više braće skupa, e naplijed stupa I“ Bog živi! M. Iz Jugoslavije. Profesori prijete štrajkom i odstupom iz državne službe ako vlada ne ispuni njihove zahtjeve. Na poziv beogradskog profesorskog društva izjavilo se je za štrajk i istup iz službe do 800 profesora, a proti 87. Profesori su pohodili predsjednika Skupštine | Dr. Pe- leša i predali miu memorandim; koji je Peleš podnio Pašiću. Ovaj je izjavio, da se profesori motaju ustrpiti dok se njihovo pitanje riješi skupa s pini ostalih državnih činovnika. Radićevi delegati u Beogradu. Prošle subote stigli su u Beograd Dir. Krnjevići Kovačević, Radičevi delegati. Pohodili su predsjednika skupštine Dra Pe- leša:i Pašića. O utišku što ga prime u Beogradii za- visit će držanje Radića prama radikalima. Nasilja Orjunaša u Novom Sadu. Bivšeg posla- nika Pučke Stranke g. Stanka Banića dočekaše orjunaši kad je stigao u Novi Sad, te su zahtijevali neka od- mah ostavi grad. Pošao je u Kamenicu s onu stranu Dunava, gdje su ga orjunaši slijedili prisilili na od- lazak. G. Banić je radi toga uložio“ oštar protest kod ministra policije. Zabrana sudjelovanja . srednjoškolske mladeži u političkim društvima. »Narodne Novine« od 28. pr. mj. objelodanjuju okružnicu ministra prosvjete na sva ravnateljstva srednjih škola, kojom še gjacima srednjih škola zabranjuje organizovanje u "draštvitna s kakvim političkim “smjerom: ' Promocija. U srijedu 2. svibnja, na zagrebačkom sveiičilištu bio je promoviran 'na čast'doktora prava starješina »Domagoja« g. Arite Živković, prislušnik na Okružnum Sudu 'u Šibeniku, koji je: učio gimnaziju u našem gradu. Našem prijatelju i istomišljeniku srdačno čestitamo ! i Dendroftoria. * Kad smo mi sestre svršile skulu u meštrinja Milošinovica, i kad smo ponarasle djevojčice sve smo brojile dane“ i ufe do. ri magja — “Krštova dana. Taj dan bi nas “braća. vodila u "Gruž da vidimo tamo lijepu festu spaljenja. Duba. Taj dan, popodne, sakup- ljala bi se mladost“ da ide put Gruža, gdje bi već bio riamješten i zašagi en Dib. Svak bi Soboni nosio svoju užinicu, a ponajviš sira, jaja i kruha, pak bi tamo u Gružu svak: se lijepo “pozabavio. kraji mora na žale i tu slatko, u veselu društvu, užinao. Radost i veselje dovršilo bi u smrknuće sa paljenjem pripravnoga Duba, Orida bi se svak vešelo i skladno vraćao put grada, djevojčice praćene braćom ili roditeljima, ima- jući' pred očima oni lijepi plamteći Dub. Ovaj običaj je bio započeo u gradu pod Repu blikom a kasnije bude prenesen u Gruž, gdje iraje još i danas. - Pod republikom bilo je društvo nazvano Družina. Tu su ulazili svi mladići od 18 godišta. Društvo je imalo svoj“ pravilnik odobren od“Repiblike. Članovi su megju sobom birali 'svoga glavara. Od Subote Bi- je sve do Krštova dana sakipijafa j je miladost' zelene o grane. 'Na' jednoj 'strani“ | građ: Zvali s si '8e "Nikolet ži a na drugoj Kastelani. Megju ovim nastala bi. neka rst' igre. Jedni bi nastojali da ugrabe grane drugijem i obrnuto; pri ovoj igri upotrebljavali bi umjetne gnje: Tokete i ragjemate. Prvijeh“ imagja priredili bi € Grčka riječ. a znači svečanost, u kojoj su s nosile u (okolo grane stabala u počast Baku“ i Cibalu. : Br. 22, SM, Bio M iili o“, sa uzvišeni “svojom misijom ' megju išao je najžešćeg protivnika Wo ot POkr, Uprave, koji je posebnom okružnicom najoštrije je :zabranio svim nastavnicima: pod »prijetnjom nskih posljedica, da ne smiju mi: u'školi ni izvan Škole nagovarati djecu, da pohagjaju taj ,Prosvjetni Kino“ jer da on: ilfiškim predstavama 'ucjepljuje u srce tiladeži ,misli i pojmove, koji s nacionalnog gledišta nijesu ispravni“. Sigurno zato, jer su ti pojmovi s ka- toličkog stanovišta posve ispravni "Megjutim' na zaba- danja meke: splitske štampe došlo i nekoliko fašista, da vide što se tu predstavlja, pa su vidjeli, gdje se prikazuje kraljevo vjenčanje ! A_i inače se svi iilmovi uzimlju kod patriotske institucije »Jugoslavija- Film«. Zar ne zaslužuje ovakav postupak Školskog! Odsjeka u Splilu, da ga se najoštrije žigoše i osudi? Nije:da- kle bez temelja splitsko općinsko vijeće ustvrdilo, da su gg. od Skolskog Odsjeka (bolje-Sovjeta) u Splitu »upropastili našu pučku nastavu“ | Sramota ! ,Narodna Politika“ je počela da izlazi u Za- grebu. kao tjednik. "Glavni su joj urednici naši poznati javni radenici Dr. Šimrak i Petar Grgeč. Što je naj- glavnijć >N. P.« je zaista veoma vrsno uregjena kao revija, koja može'da odgaja. Mi smo baš trebali ova- kav list za našu inteligenciju. List uz savremene do- gagjaje domaće i strane vijesti prati osobito vjerski, politički i kulturni život. PRO E mjesečno 10 Din. Naručuje se u Zagrebu, Kaptol 2 "Gradilište za katoličku O u Beogradu. Na- stojanjem b&ogradskog katoličkog župnika Wagnera opredijelilo je [povjerenstvo za uregjenje Beograda vrlo lijepo mjesto kao gradilište za katoličku crkvu. Kongres Jugoslavenskih inžinjera u Splitu. Koncem srpnja o. g. održavat će se u Splitu kongres inžinjera i arhitekata iz cijele Jugoslavije. Glavna će svrha ovoga kongresa biti, da se telinički stručnjaci iz svih naših krajeva i svih ureda upoznaju sa cijelim našim primorjem, pa će tom zgodom učesnici kon- gresa posjetiti naše primorje od Bakra do Kotora i pregledati sva važnija pristaništa industrije, pri čemu će biti održano više stručnih predavanja. Po do sada utvrgjendm* programu posjetit 'ć& učesnici kongtesa Sušak, Bakar, Šibenik, Split, Solin, Kaštela, Trogir, Omiš, Zadvarje, Dubrovnik i Bokokotorsku. Prilikom kongresa bit: će izdana stručna knjiga o Dalmaciji. 3 jestinije i trajnije su ode od Ai Najbolja zaštita protiv vlage i zime Diljem svijeta. : Engleski kraljevski par pohodio je Rim, gdje je najsvečanije dočekani." Posjetiše i Sv. Oca Papu! - Krupp von Bohlen, poznati tvorničar (oružja, osugjen je 'od' okupačionih vlasti na 15 god. tamnice i pred crkvom svetoga Vlalia veliko zeleno stablo, i za tim ,Družina“ sa svojim glavarom otišla bi da se po- kloni Rektoru i Biskupu, a kod obojice bi ih dočekala dobra užina. Za tim bi otišla po skulama i duman- skim samostanima, gdje bi bila počašćena slatkišima. Na uru noći, uz pucanje roketa, , Družina“ bi pripalila Dub u prisutnosti cijelog gragianstva. a se je sve- čanost riazivala Dendroforia. Serristori i njegov šator u Dubrovniku. Za vrijeme ustanka i rata g. 1877. talijanski po- slanik Alfredo Serristori putovaše preko Trsta i Du- brovnika za Crnugotd. Of bijaše preporučen na tali- janskog konsula u Dubrovniku g. Durando.' Ali Serri- tori nagje u Dubrovniku samo. gospogju Durand, jer je konsiio već bio odputovao za Crniigoru. Gospogja Dutand bijaše mu vilo pri ruci; ona: mu predstavi fraričiiskog konsula g. Sainte-Marie, germanskog kon- sula“ g. Sosthenes 'Testa, garnizonskog zapovjednika raka Papenheim i mjesnog zapovjednika grofa Đubsky, pa mnoge druge \tigledrie ličnosti. Muzika je udarala na Bisaljama, a mjesec je bio u potpunom sjaju tako, da je Serristori bio 'veličanstveno zanesen. Petnaest muzikanata ostave svoje obične instrumente, da preuzmu violine. Tako potpomoženi ostalim dru- <govitna sie vanrediiom vještinom najnoviji Straus- sov: valtzer i“ druge "komade iz: opere: Mayerbeer. Ujutro na 25. augusta Sefristori šetao se je po gradu sa načelnikom grada grofom Rafom Pucićem, s kojim je i 100 milijona maraka globe. slezi, i dru i Na Li tvornici a i gri sus io sm dokazuju razu chi putuje u Var. eški kralj pak uo iz. “prvu bi tvorila Ke i Englć ln u dvije skupine: s malom antantom, a drugu Engleska iii "Atentat na sovjetsku delegaciju u rajska U Lozanni je ubijen :Vorovski,: «predsjednik ruske de. legacije. Atentator Conradi, bivši ruski oficir, izjavio je da je htio osvetiti roditelje, koje su mu boljševici ubili Gradske vijesti. Odlazak Nj. V. Kraljice slijedio je, kako smo već najavili u Četvrtak na Spasov-dan 10. o. mj. Ve ranim jutrom grad je osvanuo u svečanom ruhu. Jol prije 9 sati sav prostor pred Dvorom bio je pun svij jeta a školska djeca sa zastavicama i kitama cvijeć pravila su špalir. Kad je Ni. Vel, izašlo iz dvora na stalo je urnebesno klicanje : Živjela naša Kraljica | Auti su preko Straduna vozili polagano a sa prozori i s jedne i s druge strane padala je prava kiša cvijeća, "Na Pilama bilo je sakupljeno takogjer veliko mnoštvy svijeta, Cijslim putem do Gruža narod je izlazio da jol jednom vidi i pozdravi svoju Kraljicu. Cijela pak duga i prostrana gruška obala bila je puna svijeta, a bezbroj lagja i čamaca plovilo je po gruškoj luci, da otprali bijelog »Karagjorgju«, koji je bio sav iskićen živin cvijećem. Kad su dojurili dvorski auti klicanju ni kraji ni konca. Sa ratnih lagja u Gružu zagruvaše topovi a sa obale mužari. Na parobrodu je opć. upravitelj Dr. Nonweiller izrazio radost cijelog gragjanstva, št su Njihova Veličanstva počastile naš grad, a u isli vrijeme i žalost, što je Njihov boravak bio kratak Na te riječi naša Kraljica položi ruku na srce i tro, nuto reče: Budite uvjereni, da je i meni to žao !, | Usred burnog oduševljenja i neprestanog klicanji bijela lagja »Karagjorgja« stade odmicati od kraja, d; zaplovi sihjim morem našeg Jadrana. Dugo je i dug narod aklamirao i mahao rupcima, a lagje i čami posipali cvijećem i put po moru Kraljici svojoj i pri tili je još daleko iz gruške luke. Kad je lagje nesta s vidika narod se stao razilaziti sretan i Ne štoj doživio ove historične' dane. — 'Kraljica se zaustavila na Korčuli, gdje je bila Se čano i zanosno dočekana. Kraljice su sa pratnjom p: gledale znamenitosti grada, a onda proslijedile za Spli Wveče je pak Split u moru svijetla i uz mneopisii oduševljenje pričekao svečano svoju Kraljicu. Opis tq dočeka doriose potanko splitske novine, koje izlaze| svečanom ruhu. Iste večeri Kraljice su sa pratnjo prošle cijelom obalom, gdje ih je narod oduševljen pozdravljao. U noći je bila serenada na moru, a prt lagjom narod je igrao kolo. U Petak u jutro oko \ sati Kraljice su se izvezle autima na Marjan, na pi vratku posjetile su stolnu crkvu, pak su se odvezle! srednju tehničku školu, gdje je posebni odbor na čeli sa Dn. Jurom Biankini predao Kraljici vjenčani di cijele Dalmacije, što ga je Dalmacija zamislila još pr godom Kraljičina vjenčanja. Taj dar predstavlja 160 čit putovao od Trsta do Dubrovnika. Pregledao je gu i upala mu je u oko vanredna čistoća grada, pa ra novrsne narodne nošnje; najbolje mu se dopadij 'konavoka, a sve zajedno podade mu dojam lijep maškarate u karnevalu. K večeru primi telegram : Cetinja od g. Duranda, da smije slobodno doći u Crnt goru, ali ako želi dalje, da vidi bitku kod Nikšić da mora u Dubrovniku nabaviti šator, budući ta na visokoj ravnici po noći veoma hladno (u vrije kad je u Splitu od insolacije umrlo pet vojnika, a| Dubrovniku tri, megju kojim jedan kapetan topništvi koga su baš to po podne ukopali). Ovo neugodi iznenadi Serristori-a, pa stane da obilazi sve prodi manifaktura, ali na žalost ne mogaše da nagje traži nog šatora, pa bijaše na veliku čudu, što da ra Na svu sreću, neko mu reče, da se pokuša obrali na nekog stranca, tapecijera, koji bijaše tako nel izradio za ruskog konsula. On se dade odvesti ( -tapecijera, ali ovaj dobri čovjek upita za kad mu! služi. Kad mu Serristori reče: za sutra, jer put Lloydovim parobrodom za Kotor, odgovori mu la| cijet, da to nije moguće, jer da se za takovu radn hoće četiri dana. Serristori vas u muci stane ga ml liti i priklinjati, pa su dvije zlatne riječi pedal :rezistenciju tapecijerovu i ovaj se odluči za prekonoći radnju. Tapicijer se stavi odma na posao sa podvosi čenim brojem šveljica, tako da preko noći bude izrazi historični šator, pod kojim je .dne 31. augusta pr obsjednutim Nikšićem Serristori slatko spavao. .! a