s
Pišma iz ; paroda.
ŽUPA. 2

 
    

    

Župi 10/5 komiplici

19 uloga. Običtio j it
nagje i nespretnih predsta ai ovaj dut kod našil
prokušanih mladića, koli go Di Ta še ljačka otvo-
feniost"žadivila"j =pristitiike'T Sverje islo, "kao trnjihov
skladan tamburaški žbor. "G. Stijepo Kelez; invalid u
glavnioj' uloži Joza" Zetića, \saneseijska" za-bo atstvont
zgodno je ižazvao spošobnošti oštalili1 1 predstavljača!
Petrišić Stijepo i Sambdrailo: Jakov žrtvom kršćanske
duše služe se liječnikom — toli zgodnim Ivom _Žera-
vicom. Kada to'ne potfiaže, onda' dov&doše vrača i
odvjetnika samo za to, da ludo: zalnišljenog brata Joza
rastresu i k parteti dovedu. Ivo Sambrailo- odigrao je
ulogu — starca vrača — kao školovan glumac. Gle
vrača ,Mocču“ kroz bradu i crne naočale sve ozbiljno
ispituje, kano puž napinje se, jer on da nemože -po-
griješiti; rekao bi: Eto vrača kano mača! = Iza tili
dirljivih, pa smješnih dogagjaja ludo zamišljeni. Jozo
dogje k pameti i zgraža se mad prevarom prijatelja
Izaka. Varalicu Izaka posjetiše ne »Jozovi vilenjaci“,
nego neoprostivi redaril Primjereno umjetno maskira-
nje popunilo je toli uspjelu igru. Čast Postranju' sa
ovakvijeli marljivih mladića ! "Kršćanski život i rad
jedino je pravi temelj zdravoj prosvjeti. Dandanas ko-
liki Izaki i vrači preko zlih moda, knjiga i novina va-
raju mladost ,začaranim blagom“, lažu i kleveću, ovi,
kano pauk muhu, opliću i djecu svojim kobnim niti:
ima, pa seljački ocevi ne usligjuju še namjestiti djecu
u gradove. Doba kulture; ali žalosno! — Tako momci,
ustrajte kršćanski eda Jugoslavijom »Više braće skupa,
e naplijed stupa I“ Bog živi! M.

Iz Jugoslavije.

Profesori prijete štrajkom i odstupom iz državne
službe ako vlada ne ispuni njihove zahtjeve. Na poziv
beogradskog profesorskog društva izjavilo se je za
štrajk i istup iz službe do 800 profesora, a proti 87.
Profesori su pohodili predsjednika Skupštine | Dr. Pe-
leša i predali miu memorandim; koji je Peleš podnio
Pašiću. Ovaj je izjavio, da se profesori motaju ustrpiti
dok se njihovo pitanje riješi skupa s pini ostalih
državnih činovnika.

Radićevi delegati u Beogradu. Prošle subote
stigli su u Beograd Dir. Krnjevići Kovačević, Radičevi
delegati. Pohodili su predsjednika skupštine Dra Pe-
leša:i Pašića. O utišku što ga prime u Beogradii za-
visit će držanje Radića prama radikalima.

Nasilja Orjunaša u Novom Sadu. Bivšeg posla-
nika Pučke Stranke g. Stanka Banića dočekaše orjunaši
kad je stigao u Novi Sad, te su zahtijevali neka od-
mah ostavi grad. Pošao je u Kamenicu s onu stranu
Dunava, gdje su ga orjunaši slijedili prisilili na od-
lazak. G. Banić je radi toga uložio“ oštar protest kod
ministra policije.

Zabrana sudjelovanja . srednjoškolske mladeži
u političkim društvima. »Narodne Novine« od 28.
pr. mj. objelodanjuju okružnicu ministra prosvjete na
sva ravnateljstva srednjih škola, kojom še gjacima
srednjih škola zabranjuje organizovanje u "draštvitna
s kakvim političkim “smjerom: '

Promocija. U srijedu 2. svibnja, na zagrebačkom
sveiičilištu bio je promoviran 'na čast'doktora prava
starješina »Domagoja« g. Arite Živković, prislušnik na
Okružnum Sudu 'u Šibeniku, koji je: učio gimnaziju
u našem gradu. Našem prijatelju i istomišljeniku
srdačno čestitamo !

 

i Dendroftoria. *

Kad smo mi sestre svršile skulu u meštrinja
Milošinovica, i kad smo ponarasle djevojčice sve smo
brojile dane“ i ufe do. ri magja — “Krštova dana.
Taj dan bi nas “braća. vodila u "Gruž da vidimo tamo
lijepu festu spaljenja. Duba. Taj dan, popodne, sakup-
ljala bi se mladost“ da ide put Gruža, gdje bi već bio
riamješten i zašagi en Dib. Svak bi Soboni nosio svoju
užinicu, a ponajviš sira, jaja i kruha, pak bi tamo

 

u Gružu svak: se lijepo “pozabavio. kraji mora na žale i

tu slatko, u veselu društvu, užinao. Radost i veselje
dovršilo bi u smrknuće sa paljenjem pripravnoga
Duba, Orida bi se svak vešelo i skladno vraćao put
grada, djevojčice praćene braćom ili roditeljima, ima-
jući' pred očima oni lijepi plamteći Dub. Ovaj običaj
je bio započeo u gradu pod Repu blikom a kasnije
bude prenesen u Gruž, gdje iraje još i danas. -
Pod republikom bilo je društvo nazvano Družina.

  
 

Tu su ulazili svi mladići od 18 godišta. Društvo je

imalo svoj“ pravilnik odobren od“Repiblike. Članovi
su megju sobom birali 'svoga glavara. Od Subote Bi-
je sve do Krštova dana sakipijafa j je miladost' zelene

o grane. 'Na' jednoj 'strani“ | građ: Zvali s si '8e "Nikolet ži

 

a na drugoj Kastelani. Megju ovim nastala bi. neka
rst' igre. Jedni bi nastojali da ugrabe grane drugijem
i obrnuto; pri ovoj igri upotrebljavali bi umjetne
gnje: Tokete i ragjemate. Prvijeh“ imagja priredili bi

€ Grčka riječ. a znači svečanost, u kojoj su s nosile u (okolo
grane stabala u počast Baku“ i Cibalu. :

 
   

 

Br. 22,

 

    

 
 
  
  

SM, Bio M iili
o“, sa uzvišeni “svojom misijom ' megju
išao je najžešćeg protivnika Wo ot
POkr, Uprave, koji je posebnom okružnicom
najoštrije je :zabranio svim nastavnicima: pod »prijetnjom
nskih posljedica, da ne smiju mi: u'školi ni izvan
Škole nagovarati djecu, da pohagjaju taj ,Prosvjetni
Kino“ jer da on: ilfiškim predstavama 'ucjepljuje u srce
tiladeži ,misli i pojmove, koji s nacionalnog gledišta
nijesu ispravni“. Sigurno zato, jer su ti pojmovi s ka-
toličkog stanovišta posve ispravni "Megjutim' na zaba-
danja meke: splitske štampe došlo i nekoliko fašista,
da vide što se tu predstavlja, pa su vidjeli, gdje se
prikazuje kraljevo vjenčanje ! A_i inače se svi iilmovi
uzimlju kod patriotske institucije »Jugoslavija- Film«.
Zar ne zaslužuje ovakav postupak Školskog! Odsjeka
u Splilu, da ga se najoštrije žigoše i osudi? Nije:da-
kle bez temelja splitsko općinsko vijeće ustvrdilo, da
su gg. od Skolskog Odsjeka (bolje-Sovjeta) u Splitu
»upropastili našu pučku nastavu“ | Sramota !
,Narodna Politika“ je počela da izlazi u Za-
grebu. kao tjednik. "Glavni su joj urednici naši poznati
javni radenici Dr. Šimrak i Petar Grgeč. Što je naj-
glavnijć >N. P.« je zaista veoma vrsno uregjena kao
revija, koja može'da odgaja. Mi smo baš trebali ova-
kav list za našu inteligenciju. List uz savremene do-
gagjaje domaće i strane vijesti prati osobito vjerski,
politički i kulturni život. PRO E mjesečno 10 Din.
Naručuje se u Zagrebu, Kaptol 2
"Gradilište za katoličku O u Beogradu. Na-
stojanjem b&ogradskog katoličkog župnika Wagnera
opredijelilo je [povjerenstvo za uregjenje Beograda
vrlo lijepo mjesto kao gradilište za katoličku crkvu.
Kongres Jugoslavenskih inžinjera u Splitu.
Koncem srpnja o. g. održavat će se u Splitu kongres
inžinjera i arhitekata iz cijele Jugoslavije. Glavna će
svrha ovoga kongresa biti, da se telinički stručnjaci
iz svih naših krajeva i svih ureda upoznaju sa cijelim
našim primorjem, pa će tom zgodom učesnici kon-
gresa posjetiti naše primorje od Bakra do Kotora i
pregledati sva važnija pristaništa industrije, pri čemu
će biti održano više stručnih predavanja. Po do sada
utvrgjendm* programu posjetit 'ć& učesnici kongtesa
Sušak, Bakar, Šibenik, Split, Solin, Kaštela, Trogir,
Omiš, Zadvarje, Dubrovnik i Bokokotorsku. Prilikom
kongresa bit: će izdana stručna knjiga o Dalmaciji.

  

 

 

3 jestinije i trajnije su ode od Ai

Najbolja zaštita protiv vlage i zime

 

Diljem svijeta. :

Engleski kraljevski par pohodio je Rim, gdje
je najsvečanije dočekani." Posjetiše i Sv. Oca Papu!
- Krupp von Bohlen, poznati tvorničar (oružja,

osugjen je 'od' okupačionih vlasti na 15 god. tamnice i

pred crkvom svetoga Vlalia veliko zeleno stablo, i za
tim ,Družina“ sa svojim glavarom otišla bi da se po-
kloni Rektoru i Biskupu, a kod obojice bi ih dočekala
dobra užina. Za tim bi otišla po skulama i duman-
skim samostanima, gdje bi bila počašćena slatkišima.
Na uru noći, uz pucanje roketa, , Družina“ bi pripalila
Dub u prisutnosti cijelog gragianstva. a se je sve-
čanost riazivala Dendroforia.

Serristori i njegov šator u Dubrovniku.

Za vrijeme ustanka i rata g. 1877. talijanski po-
slanik Alfredo Serristori  putovaše preko Trsta i Du-
brovnika za Crnugotd. Of bijaše preporučen na tali-
janskog konsula u Dubrovniku g. Durando.' Ali Serri-
tori nagje u Dubrovniku samo. gospogju Durand, jer
je konsiio već bio odputovao za Crniigoru.  Gospogja
Dutand bijaše mu vilo pri ruci; ona: mu predstavi
fraričiiskog konsula g. Sainte-Marie, germanskog kon-
sula“ g. Sosthenes 'Testa, garnizonskog zapovjednika
raka Papenheim i mjesnog zapovjednika grofa
Đubsky, pa mnoge druge \tigledrie ličnosti. Muzika je
udarala na Bisaljama, a mjesec je bio u potpunom
sjaju tako, da je Serristori bio 'veličanstveno zanesen.
Petnaest muzikanata ostave svoje obične instrumente,
da preuzmu violine. Tako potpomoženi ostalim dru-
<govitna sie vanrediiom vještinom najnoviji Straus-
sov: valtzer i“ druge "komade iz: opere: Mayerbeer.

Ujutro na 25. augusta Sefristori šetao se je po gradu

sa načelnikom grada grofom Rafom Pucićem, s kojim je

 

     
 

 

i 100 milijona maraka globe.
slezi, i dru i Na Li tvornici
a i

gri sus io sm

    

   

dokazuju razu
chi putuje u Var.
eški kralj pak
uo iz.

“prvu bi tvorila

Ke i Englć
ln u dvije skupine:
s malom antantom, a drugu Engleska iii

"Atentat na sovjetsku delegaciju u rajska
U Lozanni je ubijen :Vorovski,: «predsjednik ruske de.
legacije. Atentator Conradi, bivši ruski oficir, izjavio
je da je htio osvetiti roditelje, koje su mu boljševici ubili

 
 

 

Gradske vijesti.

Odlazak Nj. V. Kraljice slijedio je, kako smo
već najavili u Četvrtak na Spasov-dan 10. o. mj. Ve
ranim jutrom grad je osvanuo u svečanom ruhu. Jol
prije 9 sati sav prostor pred Dvorom bio je pun svij
jeta a školska djeca sa zastavicama i kitama cvijeć
pravila su špalir. Kad je Ni. Vel, izašlo iz dvora na
stalo je urnebesno klicanje : Živjela naša Kraljica |
Auti su preko Straduna vozili polagano a sa prozori
i s jedne i s druge strane padala je prava kiša cvijeća,

"Na Pilama bilo je sakupljeno takogjer veliko mnoštvy

svijeta, Cijslim putem do Gruža narod je izlazio da jol
jednom vidi i pozdravi svoju Kraljicu. Cijela pak duga
i prostrana gruška obala bila je puna svijeta, a bezbroj
lagja i čamaca plovilo je po gruškoj luci, da otprali
bijelog »Karagjorgju«, koji je bio sav iskićen živin
cvijećem. Kad su dojurili dvorski auti klicanju ni kraji
ni konca. Sa ratnih lagja u Gružu zagruvaše topovi
a sa obale mužari. Na parobrodu je opć. upravitelj
Dr. Nonweiller izrazio radost cijelog gragjanstva, št
su Njihova Veličanstva počastile naš grad, a u isli
vrijeme i žalost, što je Njihov boravak bio kratak
Na te riječi naša Kraljica položi ruku na srce i tro,
nuto reče: Budite uvjereni, da je i meni to žao !, |
Usred burnog oduševljenja i neprestanog klicanji
bijela lagja »Karagjorgja« stade odmicati od kraja, d;
zaplovi sihjim morem našeg Jadrana. Dugo je i dug
narod aklamirao i mahao rupcima, a lagje i čami
posipali cvijećem i put po moru Kraljici svojoj i pri
tili je još daleko iz gruške luke. Kad je lagje nesta
s vidika narod se stao razilaziti sretan i Ne štoj
doživio ove historične' dane. —
'Kraljica se zaustavila na Korčuli, gdje je bila Se
čano i zanosno dočekana. Kraljice su sa pratnjom p:
gledale znamenitosti grada, a onda proslijedile za Spli
Wveče je pak Split u moru svijetla i uz mneopisii
oduševljenje pričekao svečano svoju Kraljicu. Opis tq
dočeka doriose potanko splitske novine, koje izlaze|
svečanom ruhu. Iste večeri Kraljice su sa pratnjo
prošle cijelom obalom, gdje ih je narod oduševljen
pozdravljao. U noći je bila serenada na moru, a prt
lagjom narod je igrao kolo. U Petak u jutro oko \
sati Kraljice su se izvezle autima na Marjan, na pi
vratku posjetile su stolnu crkvu, pak su se odvezle!
srednju tehničku školu, gdje je posebni odbor na čeli
sa Dn. Jurom Biankini predao Kraljici vjenčani di
cijele Dalmacije, što ga je Dalmacija zamislila još pr
godom Kraljičina vjenčanja. Taj dar predstavlja 160 čit

putovao od Trsta do Dubrovnika. Pregledao je gu
i upala mu je u oko vanredna čistoća grada, pa ra

novrsne narodne nošnje; najbolje mu se dopadij
'konavoka, a sve zajedno podade mu dojam lijep
maškarate u karnevalu. K večeru primi telegram :

Cetinja od g. Duranda, da smije slobodno doći u Crnt
goru, ali ako želi dalje, da vidi bitku kod Nikšić
da mora u Dubrovniku nabaviti šator, budući ta

na visokoj ravnici po noći veoma hladno (u vrije

kad je u Splitu od insolacije umrlo pet vojnika, a|
Dubrovniku tri, megju kojim jedan kapetan topništvi
koga su baš to po podne ukopali). Ovo neugodi
iznenadi Serristori-a, pa stane da obilazi sve prodi
manifaktura, ali na žalost ne mogaše da nagje traži
nog šatora, pa bijaše na veliku čudu, što da ra
Na svu sreću, neko mu reče, da se pokuša obrali
na nekog stranca, tapecijera, koji bijaše tako nel
izradio za ruskog konsula. On se dade odvesti (

-tapecijera, ali ovaj dobri čovjek upita za kad mu!
služi. Kad mu Serristori reče: za sutra, jer put

Lloydovim parobrodom za Kotor, odgovori mu la|
cijet, da to nije moguće, jer da se za takovu radn
hoće četiri dana. Serristori vas u muci stane ga ml
liti i priklinjati, pa su dvije zlatne riječi pedal
:rezistenciju tapecijerovu i ovaj se odluči za prekonoći
radnju. Tapicijer se stavi odma na posao sa podvosi
čenim brojem šveljica, tako da preko noći bude izrazi

historični šator, pod kojim je .dne 31. augusta pr

obsjednutim Nikšićem Serristori slatko spavao. .!

 

a