NARODNA SVIJEST

 

trublje i t
»Radi časti Bi
naše domovi m
našega naroda obe
čemo se boriti proti kletvi
Od svih deset tisuća prisuinih dižu se gromki glasovi
»da, da“. Tada selesijanska glazba započe himnu proti
psovke, koju. zapjeva cijeli narod. Napokon je stari
kardinal blagoslovio svoj narod i tako završi ovaj
prosvjetni sastanak. Trebalo bi kod nas malo započeti
akcijom proti psosti.

Pisma iz naroda.

NIN. Svetkovina Gospe od Zečeva. | ove godine
u ponedjelnik prosni 7. o. mj. starodrevni naš grad
Nin sa cijelom kopnenom i otočkom okolicom, pro-
slavio je kako se pristoji blagdan Gospe od Zečeva.
— To svetkovanje potječe od davnih vremena; po
povjesničkim podacima od god. 1516. a u današnjem
obliku i načinu od g. 1674. — Već za četiri godine
robovanja lukavom prekomorcu 1919—22. nije bilo
niti naših zastava, niti ikakvog narodnog političkog

 

+ svojom: bo

 

obilježja, pače lani lakrdijaši bili doveli tugju glazbu,

iz otetoga nam Zadra, pak bilo i umjetnih vatara, što
sve palo na teret dobrog isisavanog naroda, dočim
ljetos ničesa lakrdijaškoga, sve ispalo pravo pučki,
čisto pobožno i narodno, kao čisti izljev narodne žarke
pobožnosti prama Gospi čašćenoj u njenom čudotvornom
drevnom kipu. <- Ponedjelnik prosni 7. maja osvane
mam vedar i tih kao Gospino oko, sav Nin pojavi se
urešen našim milim zastavama i kićenim sagovima.
Narod počeo što kopnom što morem vrvjeti sa svih
strana u broju do preko četiri tisuće. Od rana jutra
do 102 izredalo se u jednoč stolnoj crkvi sv. Anselma
do 14 sv. Misa; mnogo se vjernih duša pomirilo
s Bogom i sv. Sakramentima. "Na velikom ,oltaru_u
moru svijeća i cvijeća u krasno urešenoj crkvi, dupkom
punoj, stajao preblaženi Gospin kip. Ispjevana je
svečana misa u trojici. Liturgičnim pjevanjem upravljao.
je dični starina, kremenjak, glazbenik, poznati don
Mijo Čurković, župnik Dikla, uz pomoć vrlog pjevača
župnika Poljica don Ivana Nikpalja. — Pohvalno slovo
izrekao žarko, pučki, pobožno, praktički i uvjerljivo
pučki propovjednik, župnik Vira. — Po svetoj Misi
izišla i razvila se je veličanstvena i ganutljiva procesija
sa svetim kipom do Gospinog ukrcališta u dužini od
3 kilometra. Četiri župnika -— u dalmatikama — nošahu
čudotvornu priliku; narod — po dvojica — klečao
pobožno i pokajnički čekajući da mu sveta prilika
progje povrh glave. — Veličanstveni ophod stade na
dva mjesta, ispjevale se propisane molitve, onda bi
razgrabljeno Gospino cvijeće od Gospinog kamenitog
stoca. — Pri ukrcanju sv. kipa za otok Zečevo (gdje
bi ispjevana misa i obdržan govor ma čast Gospi sa
strane mp. župnika Radovina-Visočani), sav narod kao
u doba Isusovo ili sv. Ivana Krstitelja pri obalama
Jordana, sišao do. koljena u more, umivajuć oči —
pogledom na odilazeću Gospu. — Poi večer Gospin

i psosti. Daličbećavate to 24

Iz DUBROVAČKE OKOLICE. Gospodarske prilike.
Suša, povrće, buhač, žito, loza i masline, ulov srdjela.
Odavna nema kiše, pa zemlje. zasušile i stisle se ko
u sred ljeta. Radi velike suše sve nam se povrće
smelo, pa jedino, što im noćne ohladice i rose života
daju. Na mjestu, gdje su zemlje tanke, neće se ni
sjeme izvaditi, Grahija (požanj), tikvice, krumpiri sve
to čići. Teško ti je nami težacima, kad nas povrće,
ta glavna hrana izdade; Ako ie jadno težaku, nije
lijepo ni gosparu. Ralo i motika svijet hrane. I buhač

nije iznio cvijeta .u tolikome broju radi suše, pa i cvijet

je kržljav. Grehota da nam ova grana našeg gospo-
darstva zastala. I tome je rat kriv, jer je svaki težački
posao zaostao, pa nije lako, da se nadoknadi, Izgleda
da će mu cijena biti dobra, već sada plaćaju svježa
po 80 Kr. kilo, a govore da se može i bolje. Širimo
gojitbu buhača, al ne lazinam, već sagjenjem u doce
i u škripove, gdje više vremena traje. Ne veselimo se
ni žitu, jer nema busa; pa nema ni klasa, a već ga
je suša u zemlju zbila. Na lozu, Bogu hvala, možemo
se pohvaliti. Iznos je obilan, pa ne bude li koje bolesti
i dogje li do ruka, napojit ćemo i bačve, koje odavna
zasušiše. Do sada nema vigjeti nijedne bolesti, al se
ne smije na to osvrćati, red je raditi sve po tokaču.
Peronospori i lugu (pepelini) nije vjerovati, a osobito
kad nas po koja kap štrcne iz oblaka, pa sunce zagrije,
elo njima podloge, i po lišću i po grožgju. Loza ne
pita sada kišu, a mne bi ni maslini dobro došla. Na

mjesta maslina dobro pupči, a na mjesta slabo, ili,

 

 

pei jest i ostaje najbolja vrsta. Čuva
cipele, jeftiniji je i trajniji od kože. —
Zahtjevajte od Vašeg postolara, da Vam
pričvrsti Berson gumene pete i gumene
i potplate. 3:

 

Alessandro Manzoni.

Nastavak.

Glavno mu je djelo bez sumnje historički roman
>I promessi sposi«, započet u Travnju 1821., a dovršen,
kako smo već spomenuli, 17. Rujna 1823. Najvažnija

dva izdanja: prvo, u tri sveske, u godinama 1825.—
e. pod naslovom »I promessi sposi«,. sloria milanese
del secolo XVII, scoperta e rifatta. da Alessandro
Manzoni« i sedamdeset i sedmo, u godinama 1840. —
1842., posve preragjeno od samog auktora, očišćeno
od mnogih lombardizama i galicizama, te izdano u 54
sveska s ilustracijama glasovitog slikara Francesco Gonin,

: kojega je Manzoni nazivao »traduttore ammirabile«.
Koliko je ovo epohalno djelo kroz prvi vijek svojega
opstanka doživjelo izdanja, nije lako nabrojiti ; a poznato
:je, da je bilo prevedeno u sve kulturne jezike, pa i u naš.

Suvišno je iznašati sadržaj ovog romana, jer je
i preveć pozaat: Seljački mladenci Renzo i Lucia ne
mogu da 'se vjenčaju, jer njihov župnik, malodušan
plašl ivec, prestrašen od prijetnja drzovita mogućnika,

neće da ih vjenča. Nakon dugih i raznovrsnih zaprijeka
. i patnja, oholi drznik, umire. od kuge, a isti župnik
riješen straha, obavlja vjenčanje.

: Mauzoni je želio, da ovim romanom prikaže

. nevoljne i nesregjene prilike .u lraliji pod tugjinskim

 jarmom, pa je čitavu radnju ograničio na tri godine
,((1628.—1631.) španjolskog gospodstva u Lombardiji,

kroz koje su rat za nasljedstvo, glad i kuga bili stvorili

. s jedne strane drzovitu tiraniju samovolje i bezdušnosti,

3

sas druge strane uzvišene primjere kreposti i sumo- .

prijegora. Dubokom je intuicijom - pravog umjetnika i
temeljitim poznavanjem moralnih. i socijalnih prilika
onoga doba i u onim predjelima uprav savršeno ocrtao
energije: zla, koje vodi do razvralne opačine, i dobra,
koje stvara heroje kreposti; divno je prikazao zle
posljedice kriva zvanja, praznovjeija i preradsuda, a
uzveličao triumfe prave vjere i nepokvarena srca. —
Glavne je ličnosti radnje opkolio čitavim svijetom
sporednih lica (Agnese, Perpetua, Azzeccagarbugli,

Fra Galdino, Griso, la monaca di Monza, Don Ferrante, :

Donna Prassede i t. d.), u kojima. se savršeno ispoljava

vanjština, ćud, harakter, običaji i kultura najrazličitijih

društvenih slojeva. .Poslovičan je pak njegov Don

"Abbondio, plašljivi sebičnjak, koji ne želi drugomu zla, '

a radi za tugje dobro samo zato, jer s njim. može da

osigura svoje; koji u srcu mrzi zlikovce, lopove i
:silnike, a nema moralne snage da im se suprostavi ;

koji je u času pogibli slabići puzavac, a kada pogibao
mine, dobroćudan i uslužan;. tip, koji odgovara ne
samo onome vremenu, nego svim vremenima-; koji je,

kako se je lijepo izrazio Arturo Graf, jasniji. i istinitiji
od same jasnoće i istine.

Nedostiživo su ovo djelo još u prvim godinama

njegova opstanka svestrano proučavali i hvalili veliki .

književnici, učenjaci i kritičari, kao Leopardi, Cesari,

\Pieri, Giordani, Niccolini, Mazzini, pa i Gothe, i
\|Chateaubriand, i Walter Scott, koji, .kad su mu rekli,

da se je Manzoni u nj ugledao, odmah_ je. dobacio :
nAko je to tako nda u »I _promessi

  

 

Alfonsa III. d' Este, koji se je nazvao Giambattisti

talijanska književnost. Kao čovjek, bio e uzor|

domovinom, a iz srca se veselio. nad njezinim di

slavio pedesecu obljetnicu njegove smrti.

 

 
       
  

  

log m narod s
srgjela i šnjura (papuli
siromašne rea pa se jeiza trgovinu no nasal
Nadat se je, da će i ovaj mrak (murva), koji j je vea
zgodan za solenje srgjela za domaću porabu, podni
se dobro, jer već vojge i po mjesečini napipaju
koju mujaču, a bašamari (barnja) vide se po m;
kao dugi pasovi modravine, Žaliti je, da je narod iz
svoje ribarske alate, a tz današnje skupoće konj
konopca nije lako, da uabavi novo. Barke i vesla |
poskupjelo; njima .se cijene ne udara, al ribi |
Bože daj da bude ulova, pa će biti po
Ona sama sebi cijenu daje. i

ČILIPI. Procjena i oduzimanje konja. Ovih,
dana dobili vijest u Močićima svi, a u Čilipima sa
dvojica, koji posjeduju konje bivše austrijske voj
koje su u prevratu primili od Odbora Narodnog Vij
da će na 2. VI. o. g. doći naročita komisija u s
da procijeni konje, pa da ih posjednici mogu p
procjeni otkupiti, ili će im pak biti oduzeto. Naraj
je, da su se mnogi seljaci, koji posjeduju one koi
veoma nobojali i ozlojedili i s razlogom, jer procji
i oduzimanje tako jednostavno nebi imalo da bil
bar ne sad nakon pet godina ! — Upozorujemo sti
koliko odnosnu komisiju toliko i starija nadleštva|
ove činjenice: Konji bivše austrijske armije to. su|
konji seljaka, kojima su ih austrijske vlasti sl
rekvirirale, i to uz procijenjenu odštetu, koja je |
i kamo bila ispod faktične cijene za koju je sef
kasnije bio kupio i kasnije mogao da kupi. — U previ
je odbor Nar. Vijeća motio seljake, da pridrže koj
jer su od gladi i žegje mnogi i mnogi izginuli. Tj
su pridržali konje većinom ljudi, kojima su živoli
bile prije ispod cijene silom rekvirirane, Oni sy
na taj način legalno odštetili za štetu rekvizicij
nanešenu, te bi največma mogli sada da budu pozi
da isplate samo onu svotu, za koju su u ratu ko
dali, a nipošto da izbroje ogromnu svotu, kolik
sada konji zapadali. Glede pak onih posjednika kot
kojima u ratu nijesu bili rekvirirani, neka se uvi
da bi i ti konji bili izginuli, te državi od njih ;
bilo nikakve koristi, kad ih ovi ljudi nebi bili pridii
i spasili. U nijednom slučaju nije pravo, da se ki
procijene po sadašnjim cijenama. i

Tečaj iz nar. veziva. Na Duhove držala ji
Pučkom Domu g.gjiga Katy Korotaj, učiteljica narodi
veziva pri Nar. Ž. Zadruzi u Dubrovniku, predavi
o ljepoti našeg narodnog veziva; a na 22. tek. otv
je tečaj, koji pohagjaju tridesetak do Bilo nd
djevojčicama na korist, a vrijednoj učiteljici i zasluž
Nar. Ž. Zadruzi na čast. 1

 
  

   
    
   
  
   
   
   
  
  
   
  
   
   
  
  
  
  
   
  
   
      
    
  
  
 
  
 
 
     
 
   
  
 
  
 
  
    
 
  
     
  
  
  
  
  
    
 
  
  
  
   
  
  
   
   
  
  
     
 

 

 

1x poremećena probava liječi se!
Želučane boli uspješno ,Markovim kapljica!

iz Gradske“ ljekarne u Zagrebu ali
se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Grul

nadazrijevali historičke“ ličnosti, kao n. p.u Innomit
Bernardina Visconti; u Monaca di Monza Virgil
de Leyva; u obraćenomu Fra Cristoforu obraćel

Modena i t. d. A i u naše doba proučavanja i i
živanja slavnog Manzonijevog djela nijesu još goti
niti mu se je cijena umanjila, jer ga mnogi stavi
o.bok Dantovoj »Divina Commedia« i Ariosto
»Odlaudo: Furioso«. |

Bez sumnje je, poslije Danta, Manzoni najsjaj
pojava, kojom može da se diči talijanska kultu

kreposti; čedan i priprost u življenju i općenju ; I
i nepretjeran u vršenju zahtjeva one vjere, do ko
bio došao umovanjem i čuvstvom ; gragi; nin odi
rodoljublja, koji je tugovao nad 'raskomadanom svaj

njenjem. Kao književnik, preporodio je književni
sveo romanticizam u pravu kolotečinu ; doprinij|
mnogo usavršavanju dramatske umjetnosti ; dag
života patožnom. zena obraslog novom

    
 
 
  
  
 
  
  
  
 

  

i jeniti na sva \vremena i na e u
s toga neumrlo.

Pravom je dakle Italija i cijeli kulturni svij

cije su obavljene u samom Milann / na
k