NARODNA SVIJEST trublje i t »Radi časti Bi naše domovi m našega naroda obe čemo se boriti proti kletvi Od svih deset tisuća prisuinih dižu se gromki glasovi »da, da“. Tada selesijanska glazba započe himnu proti psovke, koju. zapjeva cijeli narod. Napokon je stari kardinal blagoslovio svoj narod i tako završi ovaj prosvjetni sastanak. Trebalo bi kod nas malo započeti akcijom proti psosti. Pisma iz naroda. NIN. Svetkovina Gospe od Zečeva. | ove godine u ponedjelnik prosni 7. o. mj. starodrevni naš grad Nin sa cijelom kopnenom i otočkom okolicom, pro- slavio je kako se pristoji blagdan Gospe od Zečeva. — To svetkovanje potječe od davnih vremena; po povjesničkim podacima od god. 1516. a u današnjem obliku i načinu od g. 1674. — Već za četiri godine robovanja lukavom prekomorcu 1919—22. nije bilo niti naših zastava, niti ikakvog narodnog političkog + svojom: bo obilježja, pače lani lakrdijaši bili doveli tugju glazbu, iz otetoga nam Zadra, pak bilo i umjetnih vatara, što sve palo na teret dobrog isisavanog naroda, dočim ljetos ničesa lakrdijaškoga, sve ispalo pravo pučki, čisto pobožno i narodno, kao čisti izljev narodne žarke pobožnosti prama Gospi čašćenoj u njenom čudotvornom drevnom kipu. <- Ponedjelnik prosni 7. maja osvane mam vedar i tih kao Gospino oko, sav Nin pojavi se urešen našim milim zastavama i kićenim sagovima. Narod počeo što kopnom što morem vrvjeti sa svih strana u broju do preko četiri tisuće. Od rana jutra do 102 izredalo se u jednoč stolnoj crkvi sv. Anselma do 14 sv. Misa; mnogo se vjernih duša pomirilo s Bogom i sv. Sakramentima. "Na velikom ,oltaru_u moru svijeća i cvijeća u krasno urešenoj crkvi, dupkom punoj, stajao preblaženi Gospin kip. Ispjevana je svečana misa u trojici. Liturgičnim pjevanjem upravljao. je dični starina, kremenjak, glazbenik, poznati don Mijo Čurković, župnik Dikla, uz pomoć vrlog pjevača župnika Poljica don Ivana Nikpalja. — Pohvalno slovo izrekao žarko, pučki, pobožno, praktički i uvjerljivo pučki propovjednik, župnik Vira. — Po svetoj Misi izišla i razvila se je veličanstvena i ganutljiva procesija sa svetim kipom do Gospinog ukrcališta u dužini od 3 kilometra. Četiri župnika -— u dalmatikama — nošahu čudotvornu priliku; narod — po dvojica — klečao pobožno i pokajnički čekajući da mu sveta prilika progje povrh glave. — Veličanstveni ophod stade na dva mjesta, ispjevale se propisane molitve, onda bi razgrabljeno Gospino cvijeće od Gospinog kamenitog stoca. — Pri ukrcanju sv. kipa za otok Zečevo (gdje bi ispjevana misa i obdržan govor ma čast Gospi sa strane mp. župnika Radovina-Visočani), sav narod kao u doba Isusovo ili sv. Ivana Krstitelja pri obalama Jordana, sišao do. koljena u more, umivajuć oči — pogledom na odilazeću Gospu. — Poi večer Gospin i psosti. Daličbećavate to 24 Iz DUBROVAČKE OKOLICE. Gospodarske prilike. Suša, povrće, buhač, žito, loza i masline, ulov srdjela. Odavna nema kiše, pa zemlje. zasušile i stisle se ko u sred ljeta. Radi velike suše sve nam se povrće smelo, pa jedino, što im noćne ohladice i rose života daju. Na mjestu, gdje su zemlje tanke, neće se ni sjeme izvaditi, Grahija (požanj), tikvice, krumpiri sve to čići. Teško ti je nami težacima, kad nas povrće, ta glavna hrana izdade; Ako ie jadno težaku, nije lijepo ni gosparu. Ralo i motika svijet hrane. I buhač nije iznio cvijeta .u tolikome broju radi suše, pa i cvijet je kržljav. Grehota da nam ova grana našeg gospo- darstva zastala. I tome je rat kriv, jer je svaki težački posao zaostao, pa nije lako, da se nadoknadi, Izgleda da će mu cijena biti dobra, već sada plaćaju svježa po 80 Kr. kilo, a govore da se može i bolje. Širimo gojitbu buhača, al ne lazinam, već sagjenjem u doce i u škripove, gdje više vremena traje. Ne veselimo se ni žitu, jer nema busa; pa nema ni klasa, a već ga je suša u zemlju zbila. Na lozu, Bogu hvala, možemo se pohvaliti. Iznos je obilan, pa ne bude li koje bolesti i dogje li do ruka, napojit ćemo i bačve, koje odavna zasušiše. Do sada nema vigjeti nijedne bolesti, al se ne smije na to osvrćati, red je raditi sve po tokaču. Peronospori i lugu (pepelini) nije vjerovati, a osobito kad nas po koja kap štrcne iz oblaka, pa sunce zagrije, elo njima podloge, i po lišću i po grožgju. Loza ne pita sada kišu, a mne bi ni maslini dobro došla. Na mjesta maslina dobro pupči, a na mjesta slabo, ili, pei jest i ostaje najbolja vrsta. Čuva cipele, jeftiniji je i trajniji od kože. — Zahtjevajte od Vašeg postolara, da Vam pričvrsti Berson gumene pete i gumene i potplate. 3: Alessandro Manzoni. Nastavak. Glavno mu je djelo bez sumnje historički roman >I promessi sposi«, započet u Travnju 1821., a dovršen, kako smo već spomenuli, 17. Rujna 1823. Najvažnija dva izdanja: prvo, u tri sveske, u godinama 1825.— e. pod naslovom »I promessi sposi«,. sloria milanese del secolo XVII, scoperta e rifatta. da Alessandro Manzoni« i sedamdeset i sedmo, u godinama 1840. — 1842., posve preragjeno od samog auktora, očišćeno od mnogih lombardizama i galicizama, te izdano u 54 sveska s ilustracijama glasovitog slikara Francesco Gonin, : kojega je Manzoni nazivao »traduttore ammirabile«. Koliko je ovo epohalno djelo kroz prvi vijek svojega opstanka doživjelo izdanja, nije lako nabrojiti ; a poznato :je, da je bilo prevedeno u sve kulturne jezike, pa i u naš. Suvišno je iznašati sadržaj ovog romana, jer je i preveć pozaat: Seljački mladenci Renzo i Lucia ne mogu da 'se vjenčaju, jer njihov župnik, malodušan plašl ivec, prestrašen od prijetnja drzovita mogućnika, neće da ih vjenča. Nakon dugih i raznovrsnih zaprijeka . i patnja, oholi drznik, umire. od kuge, a isti župnik riješen straha, obavlja vjenčanje. : Mauzoni je želio, da ovim romanom prikaže . nevoljne i nesregjene prilike .u lraliji pod tugjinskim jarmom, pa je čitavu radnju ograničio na tri godine ,((1628.—1631.) španjolskog gospodstva u Lombardiji, kroz koje su rat za nasljedstvo, glad i kuga bili stvorili . s jedne strane drzovitu tiraniju samovolje i bezdušnosti, 3 sas druge strane uzvišene primjere kreposti i sumo- . prijegora. Dubokom je intuicijom - pravog umjetnika i temeljitim poznavanjem moralnih. i socijalnih prilika onoga doba i u onim predjelima uprav savršeno ocrtao energije: zla, koje vodi do razvralne opačine, i dobra, koje stvara heroje kreposti; divno je prikazao zle posljedice kriva zvanja, praznovjeija i preradsuda, a uzveličao triumfe prave vjere i nepokvarena srca. — Glavne je ličnosti radnje opkolio čitavim svijetom sporednih lica (Agnese, Perpetua, Azzeccagarbugli, Fra Galdino, Griso, la monaca di Monza, Don Ferrante, : Donna Prassede i t. d.), u kojima. se savršeno ispoljava vanjština, ćud, harakter, običaji i kultura najrazličitijih društvenih slojeva. .Poslovičan je pak njegov Don "Abbondio, plašljivi sebičnjak, koji ne želi drugomu zla, ' a radi za tugje dobro samo zato, jer s njim. može da osigura svoje; koji u srcu mrzi zlikovce, lopove i :silnike, a nema moralne snage da im se suprostavi ; koji je u času pogibli slabići puzavac, a kada pogibao mine, dobroćudan i uslužan;. tip, koji odgovara ne samo onome vremenu, nego svim vremenima-; koji je, kako se je lijepo izrazio Arturo Graf, jasniji. i istinitiji od same jasnoće i istine. Nedostiživo su ovo djelo još u prvim godinama njegova opstanka svestrano proučavali i hvalili veliki . književnici, učenjaci i kritičari, kao Leopardi, Cesari, \Pieri, Giordani, Niccolini, Mazzini, pa i Gothe, i \|Chateaubriand, i Walter Scott, koji, .kad su mu rekli, da se je Manzoni u nj ugledao, odmah_ je. dobacio : nAko je to tako nda u »I _promessi Alfonsa III. d' Este, koji se je nazvao Giambattisti talijanska književnost. Kao čovjek, bio e uzor| domovinom, a iz srca se veselio. nad njezinim di slavio pedesecu obljetnicu njegove smrti. log m narod s srgjela i šnjura (papuli siromašne rea pa se jeiza trgovinu no nasal Nadat se je, da će i ovaj mrak (murva), koji j je vea zgodan za solenje srgjela za domaću porabu, podni se dobro, jer već vojge i po mjesečini napipaju koju mujaču, a bašamari (barnja) vide se po m; kao dugi pasovi modravine, Žaliti je, da je narod iz svoje ribarske alate, a tz današnje skupoće konj konopca nije lako, da uabavi novo. Barke i vesla | poskupjelo; njima .se cijene ne udara, al ribi | Bože daj da bude ulova, pa će biti po Ona sama sebi cijenu daje. i ČILIPI. Procjena i oduzimanje konja. Ovih, dana dobili vijest u Močićima svi, a u Čilipima sa dvojica, koji posjeduju konje bivše austrijske voj koje su u prevratu primili od Odbora Narodnog Vij da će na 2. VI. o. g. doći naročita komisija u s da procijeni konje, pa da ih posjednici mogu p procjeni otkupiti, ili će im pak biti oduzeto. Naraj je, da su se mnogi seljaci, koji posjeduju one koi veoma nobojali i ozlojedili i s razlogom, jer procji i oduzimanje tako jednostavno nebi imalo da bil bar ne sad nakon pet godina ! — Upozorujemo sti koliko odnosnu komisiju toliko i starija nadleštva| ove činjenice: Konji bivše austrijske armije to. su| konji seljaka, kojima su ih austrijske vlasti sl rekvirirale, i to uz procijenjenu odštetu, koja je | i kamo bila ispod faktične cijene za koju je sef kasnije bio kupio i kasnije mogao da kupi. — U previ je odbor Nar. Vijeća motio seljake, da pridrže koj jer su od gladi i žegje mnogi i mnogi izginuli. Tj su pridržali konje većinom ljudi, kojima su živoli bile prije ispod cijene silom rekvirirane, Oni sy na taj način legalno odštetili za štetu rekvizicij nanešenu, te bi največma mogli sada da budu pozi da isplate samo onu svotu, za koju su u ratu ko dali, a nipošto da izbroje ogromnu svotu, kolik sada konji zapadali. Glede pak onih posjednika kot kojima u ratu nijesu bili rekvirirani, neka se uvi da bi i ti konji bili izginuli, te državi od njih ; bilo nikakve koristi, kad ih ovi ljudi nebi bili pridii i spasili. U nijednom slučaju nije pravo, da se ki procijene po sadašnjim cijenama. i Tečaj iz nar. veziva. Na Duhove držala ji Pučkom Domu g.gjiga Katy Korotaj, učiteljica narodi veziva pri Nar. Ž. Zadruzi u Dubrovniku, predavi o ljepoti našeg narodnog veziva; a na 22. tek. otv je tečaj, koji pohagjaju tridesetak do Bilo nd djevojčicama na korist, a vrijednoj učiteljici i zasluž Nar. Ž. Zadruzi na čast. 1 1x poremećena probava liječi se! Želučane boli uspješno ,Markovim kapljica! iz Gradske“ ljekarne u Zagrebu ali se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Grul nadazrijevali historičke“ ličnosti, kao n. p.u Innomit Bernardina Visconti; u Monaca di Monza Virgil de Leyva; u obraćenomu Fra Cristoforu obraćel Modena i t. d. A i u naše doba proučavanja i i živanja slavnog Manzonijevog djela nijesu još goti niti mu se je cijena umanjila, jer ga mnogi stavi o.bok Dantovoj »Divina Commedia« i Ariosto »Odlaudo: Furioso«. | Bez sumnje je, poslije Danta, Manzoni najsjaj pojava, kojom može da se diči talijanska kultu kreposti; čedan i priprost u življenju i općenju ; I i nepretjeran u vršenju zahtjeva one vjere, do ko bio došao umovanjem i čuvstvom ; gragi; nin odi rodoljublja, koji je tugovao nad 'raskomadanom svaj njenjem. Kao književnik, preporodio je književni sveo romanticizam u pravu kolotečinu ; doprinij| mnogo usavršavanju dramatske umjetnosti ; dag života patožnom. zena obraslog novom i jeniti na sva \vremena i na e u s toga neumrlo. Pravom je dakle Italija i cijeli kulturni svij cije su obavljene u samom Milann / na k