sro i a
naroda, odaslanstva gg. : oficira, naše junačke vojske
sa vojnom muzikom, dočim prestavnika državnih Ureda,
i ako redovito pozvani kao i svake ostale godine, preko
njene pretpostavljene vlasti nije bilo, a za koji uzrok
neznamo, jer sve je bilo odregjeno i uregjeno jednako
kako i ostalih godina. I mjesto u crkvi za njih odregjeno
zjalo je prazninom. Nakon svete Mise razvila se iz
Mihajla prama Crkvi sv. Krsta u Gružu upravo velebna
procesija uz sudjelovanje svega katoličkog Gruža. —
Raspoloženje i bogoljubnost bilo je vanredno, ali kad
je procesija stigla iz Mihajla na more pucnjava topova
počine da odjekuje brdom i dolom'u počast Presvetomu.
U luci su svi.brodovi- okićeni; kad se dijeli propisani
'blagoslov sve klečii sve se klana Bogu Čovjeku u
Presvet, Ostiji. Pobožne pjesme isprepletene vojnom
muzikom, pucnjavom topova, odjekuju gruškom lukom,
a procesija mirno i dostojanstveno pristupa u Kirst,
gdje se poslije svečanog blagoslova pjeva svečana Misa
za one, koji nijesu mogli da prisustvuju na Matici u
Mihajlu. Da je svečanost ovako lijepo ispala treba da
se zahvali u prvom redu vrlom g. Franu Brunsku
pak onda gg.: Tomu Kordiću, Stijepu Pedezeviću i
Jozu Kolumbiću, koji su se svi zauzeli, da prema
našim silama, proslavimo što dostojnije ovi naš lijepi
katolički blagdaa. A da je bio lijep, svjedoči jedan
stranac, koji se radovao našem župniku kad je vidio,
kako Gruž štuje svoje vjerske svetinje i ponosom
ispovjeda svoje katoličke uvjerenje, pak je nadodao :
,Doistu ja se radujem, da. je još u vas vjera tako
živa, pak dosta je to bilo vigjet, da se slobodno reče :
U Dubrovniku katolička vjera čvršća je od hridi pa
kojoj je grad sagragjen. Dubrovnik ostaje Dubrovnik !*
sA .
Grozno ubojstvo.
Cijeli haš inače mirni i tihi grad još stoji pod
dojmom strašnog i užasnog zločina, što se je dogodio
u Subotu po podne u 6 sati. Opće štovani i cijenjeni
žandarmerijski major g. Miloš Krnić poginuo je radi
vršenja svoje službe od hitaca žaudarske karabinke
svoga potčinjenog organa Frana Ivčića iz Novigrada
kraj Zadra.
Po informacijama što smo ih dobili do iog groz-
nog zločina došlo je baš radi malenkosti. Frano Ivčić
stanovao je u blizini žandarske kasarne u Karmenu.
Radi kavge svoje žene sa kuharicom u toj kasami
tužio je ovu općinskoj vlasti radi nereda oko pome-
mute kasarne. Gosp. major Krnić, koji je imao čitav
madzor u kasarni i u njenoj: neposrednoj blizini, po- .
odgovornost, zašto se nije njemu
potužio, nego drugoj vlasti. Ivčić se je osorno podnio
u uredu prema majoru, koji ga je kaznio na 10 dana
kućnog zatvora. Ivčić je ovih dana obavljao policijsku *
praksu na sreskom poglavarstvu, te je aspirirao na
činovničko mjesto pri tom uredu. Kaže se, daje tog
jutra napravio molbu na pokojnika, da miu. oprosti
kaznu, pa je u tu svrhu i Ivčevićeva žena dolazila 1
subotu po podne oko 5 sati k majoru, da ga moli za
* oprost. Major da je odgovorio da dogje lično Ivčić
k njemu do 6 sati pa da će s njim stvar urediti. Me:
gjutim je major zaustavio 3 najstarija žandara da
ostanu u kasarni dok dogje Ivčić, po svoj prilici, da
pred njima stvar konačno uredi. Ali do 6 sati Ivčić
nije došao, pa.je major vidjevši da ne dolazi izašao
iz kasarne. Ali kad je u 6 sati major sašao na stepe-
nice kasarne preleti majoru pušćani metak preko glave.
Bio je to hitac iz Ivčićeve karabinke ispaljen sa pro-
zora njegove kuće. Major se začugjeno obazre i po-
spješi da proslijedi put. Kad za nim izleti bez jakete
Ivčić sa karabinkom vičući: ,Ako te nije pogodio prvi,
hoće drugi i treći“ ispati za-njim drugi, a kad je vidio
da major još trči i treći hitac, koji majora uhvati u
legja i izagje na prsa. Major se sruši pod svodom tik
do Bandureve ulice.: Ubojica se nije tim zadovoljio već
je preletio k onesviješćenom majoru, zadade mu kun-
dakom dva nemila udarca po glavi, te:se vrati kući.
Na pucnjavu iistrčaše neke žene: iz obližnjih kuća,
a pri zadnjem .hicu naljegao je u ulicu i Dr. Marić,
poglavarsiveni liječnik, iiz daleka gledao grozni prizor.
Iz kasarne doletješe žandari, prisiliše Ivčića da se preda,
što je on mirno i učinio. Vijest se raširi munjevitom
brzinom gradom, te Komandant Mesta potpukovnik
gosp. Miroslav Piletić i brojno gragjanstvo, ganuto
do suza, hrlilo je na lice mjesta, a megju prvima
je stigao vojni katol. dušobrižnik Dn. Jero Kovačević
i dao pokojniku zadnje odriješenje i pomazanje. Major
je za kratko vrijeme izdahnuo a poslije kad je sudbena
komisija učinila svoju, prenesen je u mitvačnicu
vojne bolnice. a :
Ko. da opiše neopisivu-bol grozno ucvijeljene su-
pruge pokojnikove g.gje Nane rogi. Bronzan!_ Tek u
večer mogla je da vidi svog milog supruga, koji je
ostavlja udovu sa dvoje dječice | :
(Grozan zločin pobudio je strašan dojam na sva-
koga, a još više na one, koji nijesu - mogli vjerovati,
da ga je počinio čovjek, koji je izgledao miran i tih.
Sada 'se doznaje da je bio strastveno naprasit čovjek,
grozan kad bi ga 'spopala srdžba, koja ga je dovela
do ovake strašne osvete. Ivčiću je 43 g., a uslijed ovog
groznog zločina upropastio je i sebe i svoju obitelj:
Ženu sa troje muške dječice.
Sprovod... ši
+. Kako je pokojni major Krnić bio uvažena i cije-
mjena ličnost i kako je Dubrovnik iskazao duboko
osjećani pijetet prama pokojniku dokazuje veličanstveni
\sprovod, koji mu je priregjen jučer po podne.
< U odregjeni sat sakupi se pred katedralom “četa
vojske sa vojnom muzikom da dočeka veličanstven
sprovod, koji se uputio iz vojne bolnice, Mrtvo tijelo
zvao je lvčića na
NARODNA SVIJEST
nosili su gg. oficiri. S'lno mnoštvo naroda čekalo je
sprovod.i pravilo mu špalir. U stolnoj crkvi sprovod
je dočekao presvij. dijec. biskup, te žrtvi svog zvanja
udijelio svečano odriješenje uz podvorbu gg. kanonika
pošto su gradski dilelanti čuvstveno ispjevali >Oslo-
bodi me«... Poslije svečanog opijela u katedrali raz-
vio se baš impozantan sprovod: žandarm sa križem
pa brojni vijenci, vojna muzika, polu četa vojske, po-
kojnikov konj u crnini vogjen od 2 žandarma, oficir sa
dekoracijom, franjevci, dominikanci, svielovno svećen-
stvo, obiteljski vijenac, mrtvačka kola sa lijesom, svojta,
vlasti i korporacije, gragjanstvo, drtiga pola čete, odio
žandarmerije i općinski redari s komesarom. Sprovod
je dostojanstveno prolazio Stradunom, koji je čitav bio
ispunjen povorkom i svijetom a i dućani su bili za-
tvoreni iz počasti prama pokojniku. Mnogo se je oko
zasuzilo promatrajući toliki pijetet. Veliko. mnoštvo
naroda isprati sprovod sve do obiteljske grobnice
na opć. grobišlu sv. Križa, Nad otvorenim grobom,
poslije konačnog obreda oprostiše se u ime dubrov.
garnizona g. kapetan liija Marković sočnim govorom,
a oprostiše se dirljivo takogier g. poručnik lija Sto-
janac u ime kolega žand. oficira, g. Ivan Jindra u ime
oproštaja podložnika za svojim starječinom i g. Pero
Klaić iz Popovića u Konavlima u ime svojte i prija-
telja. Uz posljednji pozdrav četne salve i svirku vojne
glazbe, mrtvo tijelo spušteno je na vječno počivalište.
Ucvijelienoj udovi i ostaloj svojti ovo opće saučešće
gragjanstva nek bude melem ljutoj rani, što im srce
okrvari, a od Boga utjeha i razabranje !
Gradske vijesti.
Ispravi! Zadnji broj našeg lista pogrešno je
numeriran i datiran. Valja da ima Br. 24. a nednevak
99. maja. Kako smo radi oglasa i obilnog gradiva u
zadnji čas morali nadodati i prilog, to je korektura
učinjena u brzini, pak su nam s€ izmakle i neke druge
pogreške, što molimo da se ispravi.
Pastirski pohod. Jutros je krenuo presvij. dije-
cez. biskup Dr. Josip Marčelić dubrovačkim parobro-
dom put Veleluke, da obavi kanonski pohod po
otoku Korčuli.
Tjelovska svečanost obavljena je baš dostojanstveno.
Cio katolički Dubrovnik iskitio se vas dan svečanosti
zaslavama i sagovima osobito dvama glavnim ulicama;
kuda je prolazila procesija. U katedrali je mješoviti
zbor pod upravom g. M.a prof, Lederera izveo cijelu
misu Gounoda, a iza epistole pobožni »Hvali Sion
Spasitelja«. Preko offertoriuma je g.ca Bucich svojim
jakim školovanim sopranom dotjerano izvagijala motet
od L. Rosquesa : »Ecce panis angelorum«. Poslije sv.
Mise nanizala se baš veličanstvena procesija. — Takogjer
i na Pilama u Nedjelju u jutro obaviše parokijani sv.
Andrije uistinu impozantnu procesiju, kojoj je sudje-
lovao takogjer veliki broj Pilara. Popodne tog dana
obavljena je jednakim sjajem i velikim učešćem tje-
lovska procesija od crkve OO: Dominikanaca.
+ Dr. Stijepo Skurla, liječnik, upravitelj držav-
nog oporavilišta na Lokrumu, rodom iz Kune na po-
iuotoku Pelješcu, preminuo je u Četvrtak u mjesnoj
bolnici nakon oduljeg bolovanja u 30 godini života.
Za pokojnikom su izdane tri osmrtnice i jedan epitafij,
u Petak mu je bio priregjen sprovod a oprostili su se
četiri govornika : Dr. Puljizević u ime kolega, Dr. Po-
ljanić u ime oporavilišta Lokrum, Dr. Leontić u ime
jugosl. omladine i g. Bjelovučić u ime Pelješćana.
Mrtvi ostaci preneseni su u Nedjelju u rodnu mu
Kunu. Počivao u miru! Uglednoj i teško ucvijeljenoj
obitelji i naše saučešće ! :
: Naš dramatičar g. Ivo Vojnović na poziv dru-
štva »Cvijeta Zuzorić« čitao je dne 21. pr. -mjeseca_u
Beogradu peti čin svoje još neigrane tragedije »Carice
snova« i Il. dio svoje Dubrovačke Triologije - »Suton«.
Drugo redovito porotno zasjedanje. kod mjes-
nog okružnog suda svršilo je u Ponedjeljak 28. pr.
mi. Pod upravom dvorskog savjetnika N. Coste i uz
sudjelovanje zemaljskih savje'nika E. :Nutrizio i M.
Kastrapeli bijahu dovršene slijedeće kaznene rasprave:
Na 22/5 rasprava radi zločina kragje proti Mandi-Laiis,
koja je bila osugjena na 8 mjeseca teške tamnice. —
Na 23/5 bijahu držane dvije rasprave i to jedna proti
Edmundu .Schwarzkopf radi: zločina kragje;
proti: Aladaru Mihanoviću radi zločina pronevjerenja:
Oba optuženika bijahu osugjena na jednu godinu teške
tamnice. Na 24/5 držala se je rasprava proti bivšim
redarima Ivanu Čoliču Martinovića i Niku Budman
radi zločina kragje od kojih je prvi bio ošsugjeri na 8
mjeseci teške tamnice, dočim je drugi bio riješen. —
Ova je rasprava pobudila opći interes, jer su optuže-
nici imali da odgovaraju zato, što bi u društvu, kao
redari, bili
strancu Adolfu Hochmanu zlatnih predmeta i novača. —
Na 26. bila je zadnja kaznena rasprava ptoti Jakovu
Markoviću Blagojevu iz Prosijenog Dola Cuce i. Mitru
Markoviću pok. Jakova iz Cuca, za koju je, raspravu
bio delegiran ovaj okruzni sud mješte onogu Kotoru.
Optuženi su imali da odgovaraju što bi bili dne 25/8
1922. u Ljutoj, u društvu više razbojnih drugova;
oboružani ubojitim oružjem, vojničkim karabinama,
uredom tvornom i prijetnjom učinili silu Milošu Kr
šulji pok. Vicka i njegovoj ženi Jovaski, da osvoje
njihovu pomičnu stvar, pri čemu je razbojstvo, podu-
zeto silovitim položenjem ruku, bilo izvršeno time,
što su im oduzeli novaca i drugih“ predmeta i iste
4vorno :zlostavill. Suviše su tuženi za neovlaštenu noš-
nju oružja, tako da bi. u slučaju krivineimali biti osu-
gieni teškom tamnicom do smrti. Obojica su bili riješeni.
. samostan franjevački na Otoku te romantične Orebi
a druga
u noći od 27. na 28.februara t. g. odnijeli |
Br. 25.
Javna sablazan na. Tijelovo, Primamo sa strane. |
gragjanstva: Ne znamo kako da drugčije nazovemo |
nego javnom sablazni, ono čemu sino bili očevici na /
blagdan Tijelova. Na vratima gradskim sa strane Pila |
radilo se kao na prosti rabotni dan. Svak ko je ulazio |
u grad ili izlazio čudom se čudio, kako se u katoličkom
Dubrovniku na jedan od najvećih katoličkih blagdana
onako javno radi. Sav grad u zastavama i sagovima, |
a pred vratima gradskim javna radnja. Još smo se
većma čudili, kad smo saznali, da je tako bilo radni- /
cima naregjeno. Ne znamo točno od koga je ta naredba |
potekla, no bilo od koga prosvjedujemo proti lome i
nedopuštamo, da' se vrijegjaju vjerski osjećaji. Tek na |
prosvjed gragjanstva, općina je oko 10 sati zaustavila |
daljnju radnju, ali se nažalost ista stvar ponovila u |
nedjelju u jutro. Zašto se u proste dane ne radi koji
sat više ili zašto se ne uzme više radnika, ako je /
prešno, a ne raditi u svetačne dane? V. i
U Društvu ,Stanak sv. Viaha“, Dne 3. o. mj. |
na sastanku ovog našeg karitativnog društva izborom |
su popunjena dva upražnjena mjesta članova upravnog i
odbora, koji je sada sastavljen od ovih članova: |
predsjednika: Dr. Josipa Posedela, podpredsjednika : |
Josipa Rešetara, tajnika-blagajnika: Miha Sez-a. —
Poduprimo svim silama i brojnim pristupom u člansto |
ovo plemenito naše društvo, . osnovano g. 1898. na |
korist i matetijalnu i moralnu bijednog siromaha ! :
»Vila Velebita“ odjedrila je iz Gruža u Petak
1. o. mj. na 6 sati po podae sa 46 pitomaca i sa tri
profesora naše Pomorske Akademije na naučno puto
vanje. Idu najprije put Mletaka, a onda će obići cijelo
Jadransko more. Nakon mjesec dana vraćaju se ope
svojim kućama. Od profesora sudjeluju izletu upravi
telj Riboli, prof. Kobasica i prof. Nakić.
,Prospaltella. Ne dirajte !“ Tako se čita na nekim.
inurvama putem od Gruža. Malo ko, da razumije, što
je to. Neki misle, da nije kakovo otrovno voće il
mladi navrtak ili što trećega. Da tu zagonetku riješimo
našim čitaoc:ma, obratili smo se na učitelja poljodjelstva:
gosp. Mladinova, koji je dao one natpise izvjesiti i
primili smo ovo razjašnjenje : Najveći neptijatelj murava |
je bijeli murvin ušenac — (Diaspis peutagona), kojeg;
moramo tamaniti, ako želimo uživati hladovinu, iskoristit
plod, a lišće osigurati bubicama (svilenoj bubi) ka
jedinu hranu. Murvin ušenac ima svog prirodnog
neprijatelja, a zove se osa majeznica — (Prospaltella |
Berlesei), — koju je profesor A. Berlese iz Firence |
prvi unio u Evropu. Ova osa duga je skoro 3/4 mili
metra. U ožujku ili travnju počne osa da oblijeće okol
ušenca na murvi, probuši mu štit i kožu, pak utisn
svoje jajašce. Tako se osa ugnijezdi u živo tijelo ušenc
— (prije nego se razvije prva generacija ušenca), —
te ga usmrti, hraneći se njegovim mesom. Pošto se
osa više i brže umnaža nego ušenac, u stanju je da
ušenac potpuno uništi kroz 2—3 godine. — Poljopri-
vredno Odjeljenje Pokr. Uprave u Splitu poslalo je.
nekoliko komada grana murve, na kojima ima ušenac i
sa jajašcima ose. Da se osigura dalje umnažan
Prospaltelle, pričvršćeni su na odregjenom broju stabala!
murava primljeni komadi grana. Sa označenih stabala
odrezati će se iduće godine potrebiti broj grana, na
kojima će bili dovoljno Prospaltelle i tako nastaviti
akcijom tamanjenja ušenca. — To je razlog, zašto s
pisom. Radi što većeg proširenja ove korisne ose,
preporučam da nitko ne
želi potanje obavijesti, neka se izravno obrati na učitel
poljodjelstva g. Tomislava Mladinov.
; ć i
Naučni izlet poduzela je mjesna Trgovačka Aka!
demija. Preko 40 učenika i učenica sa svojim direktoroq
i nekoliko profesora otišli prošli Utorak Dubrovačkitt
parobrodom do Korčule. Pregledali su sve znameni
tosti grada i okolice: najstariju grčku naseobinu |
Lumbardi, glasovite kamenolome na otočiću Vrniku
Od Općine i gragjanstva grada Korčule bili su veo
susretljivo dočekani. :
Otvor nove pekarne za kruk. Naš sugragjani!
g. Ivo Petrušić, trgovac kruhom, uredio je ulici Ranji
ninoj veoma lijepe prostorije za vlastitu pekaru kruha
U Subotu po podne u prisutnosti lijepog broja n
govih prijatelja obavio je «dotični gradski župni up:
vitelj svečani, blagosiov pekarne, ua što je domači!
u svojoj kući počastio goste. Radujemo se naše!
prijatelju gosparu Ivu, da je napokon svladao s
brojne poteškoće, koje su mu neumjesno stajale
putu, te postigao žugjeni cilj, jer znamo da je novi
radnja na opću korist našega grada. Nek je u sretan čaš
Strašna suša! Eto skoro dva mjeseca dana,
nije ;pala ni kap kiše. Svuda je već pala obilna i blag
kiša; .u Hercegovini je kišilo dva dana Duhova, a kd
nas se spravljalo toliko puta, ali nije prihvatilo. R
vrće sve umišteno i našem se težaku crna piše. U!
sve nedaće htjela se je još i oval : BO
.. Šport. U Nedjelju držala sse je revanš nogo
utakmica u. Mostaru izmegju Š. K. »Jug« i »Vel
koja je svršila neodlučno 1:1. »Velež« se je istaknu
sutovošću tako, da momčad »Juga« nije mogla niš
više polučiti. :Corderi:5: 1 za »Jug«. iva A
nabavu ljekova Gradske
lie tiše poteh karne u. Zagrebu, jer se
dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gru
plaćati skupu g