Str 2.
,it se gradi, nit nadogragjuje“.
Na noticu u preprošl. broju našega lista primili smo
od jednog gragjanina odulje pismo, u kojem tumači
uzrok: ,Zašto se ne nadogradiva? Jer su dubrovački
kućevlasnici predani na milost i nemilost komunistič-
nom zakonu o rekviziciji stanova, jer niko od zvanič-
mika u ovome građu nije se do danas pobrinuo da
Vladi predstavi apsolutnu nemogućnost pametnog ula-
ganja kapitala u nadogradnje kraj nikakvog nužnog
zakonskog: jamstva kućevlasnika za njegovo elemen-
tarno pravo na dotičnu rentu od uloženog kapitala.
Postojeći zakon o rekviziciji u teoriji i praksi je glavni
krivac neaktivnosti kapitala u Dubrovniku u ovoj obla-
sti privatne spekulacije. Ako se hoće da se radnici i
zanatlije postojano zaposle, da se izazove preokret u
gragjevinarskoj stagnaciji u Dubrovniku, da se promet
stranaca poveća, treba rečenom zakonu jednom ade-
kvatnom korekturom oduzeti komunističan karakter.
Pitanje je o zgodnoj hitnoj korekturi, a_ne o ukidanju
zakona. Treba kuće kategorisati u razrede po realnoj
vrijednosti njezinih sveukupnih savremenih koniorata.
U prvi razred n. pr. neka spadaju kuće sa namješta-
jem istorijsko-umjetničke vrijednosti; u drugi razred
neka spadaju kuće sa prvoklasnim konfortima i t. d.
Ove su kategorije nužne iu interesu nužnog doličnog
osiguranja rente od uloženog kapitala i u interesu
razvoja gragjevinskog obrta i u interesu državne kase.
Ko želi imati kuću višega razreda, taj mora i više da
plaća. Za drugi razred kuća ne smije važiti zakon o
rekviziciji. t. j. treba da uživa potpunu slobodu koja
pristoji i novogradnjama. — Kategorisanje kuća, neka
bude praktičan podstrek kućevlasnicima, da rade na
nadogragjivanju u cilju da njihove kuće pregju u viši
razred. Današnja komunistična praksa zakona o re-
kviziciji, naime da je dopuštena rekvizicija kuća s pr-
voklasnim komfortom i za stanare koji nikako ne
mogu da plaćaju odnosni dolični najam je glavna
zapreka nikakovom razvoju gragjevinarskog, obrta u
Dubrovniku. Bez neophodno nužnih. jasnih praktičnih
zakonskih garancija privatnom kapitalu i u ovom po-
gledu nema i, neće biti poleta u gragjevinarskom
obrtu u Dubrovniku.“
Za prijatelje neba.
Približivamo se ljetu, kada zvjezdano nebo
me samo radi kratkoće noći, nego i: radi pomanj-
kanja vidljivosti najljepših zviježgja, gubi mnogo
od svojega čara. Evo u kratko kakav mu je izgled
sada, n mjesecu junu, oko 10 ura u večer: U visini
Kruna (Corona Borealis) :s krasnom zvijezdom “Biser
(Gemma). Njoj je na zapadu Bootes sa sjajnim Arktu-
rom, a ia istoku Herkul: Nedaleko od ovoga, prama
istoku, sjaji se divna Vega, glavna zvijezda Lire; a
još dalje (po prilici nad Bosankom) Labud ili Sjeverni
Križ sa sjajnim Denebom. Sjeverno od ovoga pravca
poredani su (od zapada prama istoku): Lav ssa Regu-
lusom, Veliki Medvjed i: Mali Medvjed s polarnom
zvijezdom. Dosta blizu 'horizonta, a 'sa sjeverne strane
neba, nalazi se u Mliječnoj Stazi ili /Kumovskoj Slami
Alessandro Manzoni.
'Nastavak.
God. 1913. bila je u Rimii objelodanjena brošura
pod naslovom '>Giovanni Busnelli : La conversione di
Alesandro :Manzoni dal carteggio:di lui, studio bio-
grafico, Roma, stabilimento _ tipogiafico Befani, 1913«
(68 stranica povećeg formata). Tu ima zanimljivih
podataka iz života i obraćenja velikog književnika,
što je kod nas — kao i sama brošura — malo poznato.
Kratak im je pregled ovaj: : iz
Jedva je:-300. pisama, : koja. se- bave njegovim
privatnim životom. Od toga je sam Manzoni napisao
mešto više od jedne trećine; ostalo su drugi pisali
njemu. Tu se malo što nalazi o svjetskim dogagjajima
io književnim i kulturnim prilikama onoga doba; ali
nam sve skupa pruža dosta jasnu sliku njegova zastra-
njenja i obraćenja: Već .na školskim klupama jedan
pokvareni drug..bio. je počeo da kvari i njega i nekoliko
drugih saučenika.; a taj je destruktivni rad bio olakoćen
porodičnim prilikama i razgovorima kućnih prijatelja.
Majka mu, Giulia: Beccaria, rastavši se Zakonito radi
uzajamne nesnošljivosti sa svoj:m suprugom (23. Veljače
1797.),. živjela je .u. divljem .braku. s. prijateljem, Carlo
Imbonati,; koji-je umr'o_u Parizu. god. 1805., dvije
\godine prije smrli književnikovog oca. Teško .ožalošćena
njegovom smrću, htjela je da se posveti njezi bolesnika,
| od čega je. odvrati sin Alessandro, dvadesetgodišnji
mladić,, koji. je .u Parizu već bio. zapao. u. društvo
bezvjeraca:-i + raspuštenjaka. ,U kratko je vrijeme bio
:posve. izgubio. vjeru. Majčino neraspoloženje prama
svojem supri
: rugu i konačna rastava 8.njim porodiše i
u sinu. priličnu hladnoću prama ocu, što se je najbolje
ispoljilo prilikom očeve smrti god. 1807., kad su majka
i sin bili došli iz Pariza u Genovu, gdije je Alessandro,
_NARODNA SVIJEST.
Kasiopeja (za naše krajeve cirkumpolarno zviježgje), a
još dalje, zakriven od gora,
Na južnoj strani neba upadaju. u oči i najneupućeni-
jemu promatraču tri sjajne luči. Ono su, od zapada
prama istoku, planet Satura, stajačica Spica i planet:
Jupiter. Još dalje prama istoku, a prilično nisko, opa-
žamo Skorpijona sa sjajnim Antaresom. Mjesec je već
sada u ono doba (10 ura u večer) nevidljiv, a šetat će
se po južnoj strani neba kroz zadnje deset večeri mje-
seca juna; na 20. o. mj., uoči prve četvrli bit će u
10 ura blizu-da zapade, a na 30., -dva..dana--poslije
uštapa, tek će izlaziti. Sastajat će se u konjukciju so-
vim planetima: na 12. o. mj. s Venerom i s Merku-
rom; na 16. s Marsom; na 22. sa Salurnom, a na 24.
s Jupitrom. Od planeta nema sada nijednoga, koji bi
bio vidljiv kroz čitavu noć. Jupiter i Saturn, kako smo
već spomeauli, u večer su na zapadnom nebu, a isto
tako i Mars, koji se sve to većma gubi u zrakama
Sunca na zapadu. Merkur i Venera jutarnje su zvi-
jezde, te izlaze po prilici 1 sat prije sunca; ali su kod
nas slabo vidljivi, jer je istočni horizonat zakriven od
Srgja i okolnih brda. Na 21. ov. mj. u 5 ura poslije
podne Merkur i Venera su u blizini (konjunkciji), i to
Merkur je 2% 38! južnije od Venere. Na 23. ov. mj.
dosiže Merkur svoju: najveću zapadnu elongaciju (uda-
ljenost od Sunca od 22% 331.
gumene pete i gumene potplate
POJEFTINILE SU!
Pisma iz naroda.
TROGIR. 600. godišnjica smrti bi. Augustina
Kažotića. 3. kolovoza o. g. navršuje se 600. godišnjica
smrti bl. Augustina Kažotića, Trogiranina, biskupa
zagrebačkog i lucerinskog. BI. Augustin Kažotić rodio
se oko g. 1253. a umro je 3. VIII. 1323. bio je domi-
nikanac, neko vrijeme upravljao je samostanom sv.
po majčinu savjetu, imao da zaprosi ruku neke odlične
djevojke, koju je bio upoznao par godina prije. Putovanje
je bilo uzaludno, jer se je djevojka već bila udala;
ali sam mjesec; -dana iza dolaska u Genovu, kad je
Manzoni uživao blizinu: proljeća i predstave. u kazalištu
»del Falcone«, stigne. mu 20. Ožujka iznenada vijest,
da mu je otac na smrti i da želi da ga vidi. Kako se
je tu vladao, piše on sam; deset dana kasnije, svojemu
prijatelju, irancuskomu kritičaru i historičaru. Claude
Fauriel, francuskim. jezikom, (što : prenosimo u doslo-
vnom prijevodu): ,, Olputovah odmah; moja me je dobra
majka pratila; ali mi na. dolasku rekoše, da ne mogu
da imam utjehu da vidim svojega oca; jer je onaj
dan, u kojemu su me bili obavijestili o njegovoj bolesti,
bio zadnji dan njegova života. Budući da nijesam bio
prevalio: ovaj put. nego .samo s namjerom da vidim
Oca, ne.zaustavih se nego tri dana. u, Brusuglio, jednu
milju daleko od Milana, te otputovasmo natrag u
Turin... Ni moja majka ni ja ne ugjosm> u Miigs::
ona nije za to imala nikakva“ razloga; 'a niješam“ga
-imao ni ja 'sam4: Ovakova : hladnoća“ prama mrtvome
ocu, i:to-samo par dana poslije njegove smrti, bolno
djeluje; ali_joj_se, ne treba čuditi, kad se uzme u obzir
jaki majčin upliv na sina. : iS
U oi iste godine
opet iz"
U ito vrijeme spada: njegovo < vjenčanje s Enrtichettom
(1807.) povrati 'se Manzoni
Blondel, šestnaestgodišnjom djevojkom angjeoskoga
života, stantske . (kalvinističke) vjere. Vjenčani
je obre izvršen 6. Veljače 1808. u kući Blondel
fod protestantskog pastora, a da za to nije znao nijedan
katolički svećenik; prama tome, nije'za katoličku crkvi
bilo valjano, :Nego,, kako ije: Alessandrova, majka baš
ada i pl: osla alentiood sana po savietusliječnika,
SUDA, S Mlad: u Travnju; opet. u, Pariz
NJOM Me. u, ,Travnju; ,opet.,u, F
Kočijaš sa sjajnom Capella.
“A korisnije proslavite. Po odredbi episkopata taj će se
u kalvinizmu ; ali je brak ipak bio nevaljan, jer niji
ariza u domovinu; da uredi poslove baštinstva. bi
« (1810.) bio uzakonjen pred:
Br. 26
Dominika u Trogiru. Njegovi “nastojanjem sagradila
je njegova sestra Bitkula današnju Crkvu. sv. Dominika '
u Trogiru. pio je glasoviti propovjednik i državnik.
Pobijao je kao vrsni propovjednik nauku Bogomila u
Bosni i nauke Saracena u ltaliji. G. 1304. postade
biskupom u Zagrebu. litaljao se radon u biskupiji,
propovjedanjem i svetim življenjem. Za njegova bisku- /
povanja gradila se je stolna crkva u Zagrebu. Bio je
na raznim crkvenim sinodima kao papinski pouzdanik.
Budući da je došao u sukob s kraljem Karlom Robertom, *
zamoli papu Ivana XXII. da ga riješi biskupske stolice.“
u Zagrebu. Na to je bio imenovan biskupom u Luceri
u. Italiji, te se i.tamo isticao svojim pastirskim radom “
i mnogim krepostima. Radi čudesa, koje je sam izvršio
i koja su se poslije njegove smrti dogodila njegovim
zagovorom, te radi sveta života, bio je proglašen bla-
ženim. Trogir, rodni grad bl. Augustina Kažotića,
sprema se da dostojno proslavi 600, godišnjicu smrti
svog velikog sina. Prema milodarima, što se sakupe,
učinit će se koji trajni spomen na ovu svečanost.
Do koji dan bit će tiskan životopis bl. Aug. Kažotića.
U gradu Trogiru sabrano je do sada 2432 Din. Izvana
pridoniješe slijedeći : Lubin Don Ivan, K. Stari 100 D.,
Jerolim Petrić, zlatar, Šibenik 100 D., Vicko Fulgosi,
ravnatelj sjemeništa, Split 100 D., G. A. Milissich,
Split 500 D., Pavo Zelalija, struč. podoficir I. klase,
Šibenik 60 D., Blaž Petrović, Sinj 25 D. i
ČILIPI. Trovanje naroda. Na Tjelovo je u Čili-
pima dernek, pak došlo po običaju i nekoliko proda- /
vača slatkarija iz Ercegnovoga, Cavtata i Dubrovnika,
te su prodavali ,paste“ po5 kr. komad. Sam je jedan
prodao 1500 komada ,pasta“. Bogom prosta bila. im
velika zarada, da su ,paste“ bile kod svih prodavača
zdrave; ali ,krema“ bila je kod prodavača iz Erceg-.
novoga pokvarena i:zbog toga je kod mnogih odra-
slih, a kod djece pogotovo, nastupilo. poremećenje u
želudcu, bljuvanje i glavobol, što je potrajalo. kod
nekih do iri dana. Koliko su se roditelji prestrašili i“
koliko je tim štete bilo i suvišna troška za liječenje, |
nije nuždno ovdje isticati, Žalimo da nas na selu zbog
pomanjkanja tržnog povjerenika i zbog, propusta nad-
zora sa strane općine, dolaze da truju za naš. novac“
u naše mjesto. To općina ne smije u buduće da
dozvoli. Ako ništa, ima svoga redara u Cavtatu, pa
neka ga, koliko je moguće, izvoli uputiti u elemen-.
tarnu higijenu osobito glede voća i slatkarije u ljetno
doba, pa nek ga: pošalje :na svaki : konavoski dernek,
da pregleda da li je zdravo ili pokvareno ili sumnjive
kvalitete ono, što se prodava. — Jedan za mnoge.
KATOLICI! /
Odazovite se i ove godine želji sv. Oca Pape i
SERENA ENIO
našeg episkopata, da' BK i i
DAN KATOLIČKE ŠTAMPE
što ga 29. lipnja priregjuje Pijevo društvo; što ljepše
dan u svim. crkvama držati govori o dobroj štampi i'
kupiti. milostinja. Ne oglušite se tome pozivu, već
'poradite svim silama :za što veći uspjeh. :
> Ne zaboravite: > a
da je štampa danas najjača sila u svijetu,
da svako pismeno čeljade danas čita novine,
da bezvjerci troše -silne milijune. novaca za :protukato-
ličku štampu, 3 i a
da kotoličke novine ne poznaju takovih vrela, već žive
jedino od pretplate i potpore dobrih katolika.
Braćo, darujte što obilnije katoličku štampu, i |
molite za što veći njezin uspjeh !' EK
- Središnji odbor ,,Pijevog društva“.
Ovaj povratak u Pariz bio je odlučan u njegovu
životu. Porodična sreća: uz kreposnu drugaricu, te|
porod prve kćeri Gjulije i njezino krštenje po katoličkom
obredu glavom na Bužić 1808. uz kumovanje vjernog |
prijatelja Fauricla, to je sve utiralo put kasnijemu
obraćenju. U času, kad je pri upisivanju kćerke u
matice: krštenih :morao:da izjavi, je li rogjena iz valjanog
ili nevaljanog (nezakonitog) braka, bio je.u neprilici
jer je već osjećao, da .je svojim vjenčanjem, prekršić
Crkvene zakone... Bazi Hol ele
Sreća je bila za mlade supruge, što su u Pariz)
prijateljevali s udovom Anom Geymiiller: iz Bazela
rogjenom protestantkinjom, koja se.je baš uono dob:
bila. obratila na; katoličanstvo, ;i-što. su se kod nj
upoznali s učenim, i ako jansenizmom zaraženim
katoličkim svećetiikom Eustakijem Degola, koji je ti
obraćenicu bio pouči) u katoličkim istinama i primi
njezino: obraćerje: 'Matizoni je u više navrata povjeravao|
tom svećeniku duševni nemir, koji mu se je »pretvarao!|
u grizojušje« radi nevaljanosti njegova braka..Strogo|
uzevši, nije se tu radilo o razlici konfesije, jer je!
Etirichetta bila krštena u katoličkoj" crkvi, a odgojena)
službeno: bilo naznačeno ni mjesto gdje;se je sklopio
e li pri tome bilo svjedoka, niti je katolička cr
1a_0 ičemu obaviještena. Po savjetu revnoga Degole,
uputi Manzoni u jeseni god, 1809. sv. Stolici u Rim
molbu za uzakonjenje braka -po zahtjevima katolički
crkve. «Odgovor je, potpisan. od kardinala Di“ Pietro,|
a latinskim jezikom sastavljen;: stigquo. već;u. Stude-
nomu, te je brak već 15.,, Veljače slij |
; župnikom
«(,&glise de 1a' Madeleine“) u Parizu i pred
ali — kako'je to spapinska odluka zahtijevala
crkve, u kući grofa Marescalchi, te sasvim ;privati
bez ikakve vanjske svečanosti. :