i
s
i
san a
Tjelovska procesija.u Beogradu.
(Posebni izvještaj »Narodne Svijesti«.) :
Kako u Srbiji kod pravoslavnih »Tjelovo« nije
blagdan i ne časti se onako kod nas katolika
s ovu stranu Save i Drine, a da ovaj svečani blagdan
i katolici Beograda što svečanije proslave, stoga se je
ova svečanost sa procesijom obavila u nedjelju poslije
Tjetova 3. juna 1928.
Kakovim se je vjerskim oduševljenjem proslavilo
Tjelovo u sredini od preko /120.000 pravoslavne braće,
kakovu su javnu poštu katolici Beograda, bez razlike
političkog osjećaja, iskazali živom Bogu u posvećenoj
Hostiji; kakvim su se ponosom okupili oko izvora i
centrima, života svoje katol. crkve presv. Euharistije;
u kakvom su broju predvodili i pratili Onoga, koji je
osobitim auktoritetom rekao : oJa sam put, istina i
život“, to se je najbolje vidilo iz veličanstvenog ophoda,
što se je razvio ulicama Beograda.
Iza nebnice stupao je Msgr. E. Pellegrinetti papin
Nuncij, zastupnik Kralj. Dvora, Dr. A. Korošec i ostali
slovenački narodni poslanici, zastupnici beogradske
opštine, činovnici raznih ministarstava i oficiri, Tri
fotografa fotografirali su razne djelove procesije, koje
će izaći štampane u beogradskom ilustrovanom listu.
I ova procesija, kretala se je mirno i pobožno beograd-
skim ulicama na izgled i udivljenje onih hiljada gledaoca,
koji su je S udivljenjem promatrali. — a četiri mjesta
bile su podignute umjetno-zelene sjenice sa oltarom,
u kojima se je pjevalo po jedno evangjelje na hrvatskom
jeziku i davao blagoslov. Svaki su blagoslov dvije
počasne vojničke čete pozdravile su sa gromornom
salvom (paljbom), a glazba bi iza toga odsvirala državnu
trohimnu.
Mješoviti zbor pjevačai pjevačica, koji je ispjevao
sa neočekivanim uspjehom i skoro sa potpunom pre-
ciznošću u tempu i dinamici Misu od Grubera, isto
tako i preko procesije oduševljeno je pjevao tjelovske
motete. Vojnička glazba nekom osobitom tajanstvenošću
u varijacijama tempa, svirala je ue živahne koračnice
ili bjesne ,fughe“ nego pobožnu čjelovsku pjesmu ;
a onda bi iza blagoslova i gromornog pozdrava salve,
prožeta domovinskim čuvstvima, koja su se varijantama
tempa slijevala u jednu divnu muzičku harmoniju,
odsvirala državnu trohimnu.
Pjevati i svirati Bogu i Domovini, kako se to divno
slaže sa zdravim razumom i katoličkim vjerovanjem !
Požalit je samo što ovoj svečanosti nijesu prisu-
stvovala pozvana zastupstva vlade i parlamenta. Mi ih,
katolici Beograda, ne osugjujemo zbog toga, već neka
o njima sudi naša javnost po onome, što piše beo-
gradski »Novi List< u večer od 5. juna 1923. br.372
pod naslovom »Naše muke«.
Megjutim je skupštini podneta ovakva intervencija :
,Beogragjani katoličke veroispovesti održali su juče
3. juna, tjelovsku litiju. 'U svima državama, u kojima
stav državnih vlasti nije neprijateljski prema katoličkoj
crkvi, običaj je da i državne vlasti učestvuju kod ovog
praznovanja Tjelova. I centralne vlasti ove države u
Beogradu učestvovale su svaki put do juče u ovom
praznovanju. Juče se prvi put dogodilo, da je demon-
strativno izostalo svako zastupstvo vlade i parlamenta.
Katolički svijet Beograda i čitave države komentarisaće
ovu veliku nepažnju jako nepovoljno. Pitam: da li
kraljevska vlada namjerno nije učestvovala ove godine
kod praznovanja Tjelova u Beogradu? — Narodni
poslanik, Antun Korošec“. : :
Kao što se vidi, stvar je ozbiljna. I uvaženi g.
Korošec dobro je učinio, što je iznio pred javnost
ovaj slučaj, koji jasno pokazuje, koliko je naša vlada
"vjeroispovjesti očekuju od Be
NARODNA SVIJEST ___
Inače Beogragjani pravos
\ | Beogragjana katoličke vjero-
ispovjesti, i od sviju katolika u zemlji i na strani, daoni
no vladinu nepažnju prema praznovanju Tjelova shva-
tili kao demonstraciju pravoslavlja prema katolicizmu. 8B.
postala bezobzirna.
Kriza vinogradarstva.
Po cijelomu svijetu vodi se žestoka borba: proti
alkoholu. Amerika je izdala prohibicijoni zakon, prama
kojemu je zabranjen uvoz alkohola. I evropske države
ogragjuju se izvoznim carinama, te troše mnogo novca
za protualkoholau propagandu. Što će dakle biti sa
našim vinogradarstvom ? Od onih 150.000 hl. koje
možemo da izvezemo u Čehoslovačku rieće biti ništa,
jer nam tamo konkurišu madžarska i talijanska vina,
koja su mnogo jeltinija od naših. Nastupila je teška
kriza i za nas u Dalmaciji. Naš težak ne može da
proda ni ono malo vina, što proizvagja iza kako je
filoksera uništila veći dio vinograda. S toga nije čudo,
ako se govori o velikoj bijedi, koja vlada, megju dal-
mat. seljacima. i
Poljoprivredna revija »Meja« u X. broju donosi
članak g. M. Urbanija ,Industrijalizovanje vinarstva“.
G. Urbani kuša da pokaže način riješenja ovoga pita-
nja. Vinogradarstvo neka bude i nadalje glavnim pro-
izvodom nekih naših krajeva, ali zato treba preurediti
način proizvodnje. Pisac upozoruje na postupanje
Francuza i Talijana početkom ovoga stoljeća, kada ih
je zahvatila vinska kriza. Nastojali su da priregjuju
hranive produkte sušenjem i konserviranjem grožgja.
Iz mošta kuhali su sirup, činili neku vrstu meda i
marmelade, vadili slador i t. d. Tako možemo i mi.
Tještenjem koštica od grožgja može se dobiti masno
NR
Nosite Palma NN
mmm—mmm—————— ž
: kaučuk pete š
i kaučuk potplate.
Snižena cijena!
Don _Alessandro.'
“Ne samo ltalija nego i cijeli kulturni svijet pro-
slavio-je dne 22. maja pedesetu obljetnicu smrti čovjeka,
koji je bio uzor svih kreposti, koji je preporodio knji-
ževnost, koji je nakon Danta najsjajnija pojava, s kojom
se diči talijanska kultura i književnost. Svi svjetski
dnevnici posvetili su velikome Manzoniu članke, hvalo-
“spjeve pai ovaj list nije izostao, nego se je i ako
— čedno, odužio uspomeni slavnoga Manzoni.
Megju anekdotima, što spominju Manzonija, nalazi
se i ovaj, koji bi u našim današnjim teškim ekonomskim
prilikama mogao mnogim služiti kao poticaj na dobro.
Neka gospogja dogje kod Alessandra Manzoni,
da bi on blagohotno potpisao jednu svotu u dobro-
tvorne svrhe. Netom gospogja izreče namjeru svoga
= posjeta, Don Alessandro se skoči, stavi ruku u kose
i počne trčati amo tamo kao mahnit po sobi. Gospogja
iznenagjena, prestrašena zaupita: ,Don Alessandro,
Don Alessandro, za ljubav. božiju, umirite se ! Žalim
«da sam došla u grubi čas... Tko zna! možda koja
“obiteljska niesreća!...“ Tako govoraše gospogja sva
| prestrašena i u velikoj neugodnosti. Don Alessandro
i. dalje je jednako skakao i mlatio glavom, pa napokon
uzme pero:i potpiše 9 lira. Nakon nekoliko časa kad
opočine, izusti: ,Što ćete moja dobra gospogjo!
“U času, kad bi čovjek hotio imati milijona, da pomože
-otačbini i ubogima, a nalazi se u oskudici, valja da
izgubi glavu“. — L. B. 8.
*U Italiji kod boljih slojeva uvriježio se je bio naziv ,Don“
(mjesto gospodin) za muške, a za ženske ,Donna“ (mjesto gospogja.)
Cempres.
Čempres je svegi zeleno, rezinosno' stablo, koje
se često kod nas. susreta, a obično resi grobišta:
Crne silhounete Mihajlovih čempresa, tihijeh čunora
mirtne narodne vlasti“.*
_ Putujući sa sjevera čempresi se stoprv opažaju
u blizini Trijenta. Godine 1908. motrila sam kolosalni
čempres ii romantičnom perivoju dei Conti Giusti u
Veroni. Po prikopčanom natpisu razabire se, da je to
najstariji i najveći eksemplar u Europi. Nešto malo
približivao se je tomu kolosu čemipres kod seoske
crkve u selu Platu (Dubrovačkoj Župi), ali na žalost,
seljani su ga — nezna se uprav zbog kojeg uzroka
.— posjekli.
: No najveći i najstariji čempres na cijelom svijetu
jest onaj, te se nalazi u malenom selu kod Oksaec u
Meksiku. Ovaj čempres sa svojom sjenom pokriva .
groblje u Santa Maria del Tule. Obseg ovog kolosa
iznaša 38 metara a U promjeru ima 6 metara. Glasoviti
prirodoslovac Humbolt, koji je drvo vidio godine 1803.
pročijenio je njegovu starost na 5000 do 6000 godina.
I noviji učenjaci došli su na temelju. moderuili
promatranja do sličnih zaključaka. Nazad 120 godina
urezao je Humbolt u koru drveta mali natpis, koji se
još i danas može pročitati, premda je kora na okolo
sasvim zarasla. U dubrovačkoj okolici ima prilično
dosta čempresa. Lijepa je Čempresata u Gružu oko
Gjorgjićeve ville — ,čempresi, čempresi,
čempresi ! Eno uputili su se kraj ponosne, opustjele
Gjorgjićeve ville u neki sjetni tajnoviti ophod, pak
eno ih gdje se penju, slaze, zaustavljaju, dogovaraju
sve to umorniji sve to raztreseniji“. Vii
i U Rijeci Dubrovačkoj ima divni skup čempresa
nazva oi dačalne : »Čempresata u Rijeci«.,
. Seljaci praktično upotrebljavaju čemprese praveći
ia a EE
12 Ivo Vojnović : »Dubrovačka trilogija«. :
3
strakte, te ne treba da
: alatom i strojevima... A naš težak treba da se. ostavi
*bna deputacija otputovala u Švicarsku, da ga dovede:
svud na okolo:
Br. 27
ulje, kao što su činili u “Njemačkoj. Keijskim prera-
gjivanjem vina možemo da proizvagjamo razne ek-
i ih uvažamo iz država, koje
ne proizvode više vina nego mi. 'Vinske krize možemo
se riješiti samo osnivanjem jake vinokemijske indu-
strije“. Naše konobe treba da se preurede u tome |
smislu, pak neće biti potreba, da naš težak napusti .
vinogradarstvo. U državi treba da se vodi malo bolja
agrara politika. Vlada mora da omogući izobrazbu
našega težaka i dade priliku, da se opskrbi potrebitim
mei
one: ,Pleti kotac ko i otac“ i da se dade “poučiti, jer
inače neće nikada. iz nevolje. Treba da se ugleda u.
slovenskoga težaka, koji danas vodi svoje gospodarstvo /
potpuno u modernome smislu, pomoću strojeva i raz-
nih uputa, pak zato i bere obilne plodove. B.
Jedna 20. obljetnica.
Na 11. lipnja navršilo se punih dvadeset godina,
otkako je ubijen srpski kralj Aleksandar Obrenović
i Kraljica Draga. Taj je kralj bio sin kralja Milana i.
kraljice Natalije, koji su živjeli u velikoj svagii.l kralji.
ca Natalija i kralj Milan morali su bježati iz Srbije,
pa je tako zavladao njihov sin Aleksandar: Kralj Alek-:
sandar Obrenović oženio se Dragom, koja je bila u
službi njegove matere, a to su mu svi jako zamjerali.
K tome je on jako nasilno vladao, držao se Austrije
protiv Rusije i mrzio. radikalnu stranku. Radi toga
je postao omražen, pa su ga oficiri u noći 11. lipnja.
1903. u kraljevskom dvoru u Beogradu ubili. Onda
je došao na vladu radikal Stojan Protić kao ministar
unutrašnjih djela. U je to doba Petar Karadjorgjević
živio u Švicarskoj. Već 4 dana :kasnije, 15 lipnja iza-
brao ga je srpski sabor za novoga kralja, pa je pose.
u Srbiju. Kralj Petar je putovao kroz Austriju i Ma
džarsku u Srbiju. U Beču su ga dočekali i Srbi i
Hrvati i Slovenci i Bugari, pa su mu klicali: »Živio
jugoslavenski kralj !« :Dne 24. lipnja stigao je kralj
Petar u Beograd u najvećem slavlju. Tada je obavljena
i njegova krunidba. Odonda je prošlo eto ravnih dva
deset godina.
Kulturne vijesti. o
Pojam časti. Dandanas prevladavaju u modernoj
svijetu pomućeni pojmovi o časti i o sramoti. Aki
jači ošamari slabijega, to se danas drži kao da ji
ošamarenome dignuta čast, dok je zapravo onaj jači
okaljao svoju čast. Osovna tačka pojma časti mora da]
-bude:u spoznaji, da nam nitko na svijetu .ne moči
časti oteti, osim ako je mi sami izgubimo prostačkim
svojim djelovanjem. Moja čast ne zavisi od toga, št
ja trpim i podnosim, već od toga što ja radim. =;
Kanonizacija Pija X, U Rimu je započeo procil
proglašenje svetim Pija X. (1903-1914). Pokojni je Papi
za života činio više čudesa, ali je najstrože branio:
njima: govotiti.- Jednom zgodom, netko ga je nazv
svetim radi čudesa, papa će mu smiješeći se; Nijesa
ja »santo« (sve), ja sam samo »sarto« (krojač). Sati
je prezime Pija X. Nakon smrti nastavila su se tako
gjer zbivati razna čudesa po njegovu zagovoru.
Srednje škole u Francuskoj. Sa 1. oktobra im
'da stupi u krepost već potpisani zakon, kojim se uri
gjuju srednje škole u Fraucuskoj. Po dovršenoj pil
školi može dijete da stupi u obrttiu školu, u učiteljsl
preparandij ili pak u gimnaziju. Pravih realka je ni
“stalo, jer svak ko želi na sveučilište, mora kroz-giti
naziju u kojoj je latinski obvezatno za svili kroz |
4 niža razreda, isto vrijedi i za grčki -počam od 3.1
Koncem 4. razr. polaže se mala matura, te onda mol
svak da izabere. ili humanistički odio sa obvezatni
latinskim a slobodnim grčkim, ili realni odio bez
tinskoga, grčkoga, ali uz materinski sa kojim drugi
obvezatnim modernim jezikom. Cijela ta srednja šk
(gimnazija) traje 7 godina. o
Crkvena hijerarhija broji po službenim podacil
od počeika ove godine: 14 patrijarhata, 216 nadi
kupija, 947 biskupija, 609 naslov. biskupija, 27 opa!
'Sadanji novi papa Pijo XI. ustanovio je 10 nov
skupija, 3 apost. delegacije, 15 apst. vikarijata, 94
prefektura i 1 opatiju. ipo 0001
'Evropejizacija Rusije. Ruska je vlada već da
uvela zapadni kalendar, sada se pak čine pripravćj
se pometne i stari ruski metarski i utezni siste
uveđe decimalii. Sovjeti namjeravaju takogjer li
zamijeniti latinicom. | ON SKON OT
die loa PA
kućno sredstvo, :proti bo
bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u
.u_ želucu i .poremečen