Str. 2.
Mješte novih tereta, neka Se pristupi gragjenju
željeznica, puteva, isušivanju “podvodnih polja, koja
srestva mogu jedino dovesti do blagostanja i napretka.
Preglavljujuć u kratko činovničko pitanje ostalo
je do sada u jednome >circulus vitiosus« vrijeme bez-
uspješno prolazi, a megjutim primiče se dari 28. juna
maime, skrajni tok, kad bi prama članu 136 Vidov-
danskog ustava, morao bit iznesen činovnički zakon.
Vlada je dugo. i predugo zavaravala ispraznim
obećanjima bijedno činovništvo, te ako i sada ne iz-
vrši uvjet, ne preostaje drugo činovnicima no da istupe
iz državne službe kao što je do sada to uradio zna-
tan dio sudija i inženiera, pak neka tada Vlada po-
punja sa analiabetima ispražnjeni činovnički kader.
= Kao skakavci kad polje opuste!
Sin g. N. Pašiča sa svojima zaragjuje“ 400.000.000 Din.
Beogr. »Dnevnik« od nazad nekoliko dana piše :
,Svakome. je poznato da je naša najveća sirotinja u
Dalmaciji, i da je toj sirotinji ostao jedino maslinov
zejtin, kojim se ona mrsila. Zejtin je bio opterećen
'sa 200 dinara od 100 kilograma izvozne carine, pa
se time sprečavalo da se izvozi, usljed čega mu je
cijena bila 18—20 din. litar i tako se sirotinja mogla
mrsiti, jer je mast bila 45 din. 1 kilogram.
Šta biva sada: Zadružna Banka, u kojoj je jedan
od glavnih akcionara Rade Pašić, pokupuje sav zejtin
po Dalmaciji, smjesti u svoje magazine i sada traži
da se oslobodi izvozne carine (Službene Novine br.
81. od 15.-1V.-1923. g.) na štetu države a u interesu
tih kapitalista-milionera ! Dakle sirotinja ima da umire
od gladi, jer je zejtin tako naglo poskupio, da ga
sirotinja ne može kupiti. :
A sada koliko je država oštećena evo fakta : Ova
je Banka u dva maha do sada izvezla 1131 bure zej-
tina, u težini od 282.750 klg., sa 200 din. od 100 iz-
vozne carine, što čini dobitak od 5,655.500 din. za
akcionare, a koliko će se još izvesti? Ovo je samo
izvezeno iz Splita, a ima da se izveze 200 vagona,
što čini 400,000.000 din. dobitka.“
Na ovo nadodaje Cetinjska »Narodna Riječ« : ,Evo
zašto u državnim kasama nema para: da se isplate
invalidske potpore, da se zbrine ratua sirotinja, da se
isplati ratna ošteta bar onima, koji su najsiromašniji,
da se pomognu siromašni zanallije i za vrijeme rata
propali trgovci, da se otvore javni radovi i zaposli bes-
poslen narod, da se pruži mogućnost dobrovoljcima
za preseljenje i tolike druge narodne i državne potrebe“!
a s“ I .
AlučaNe bli uspješno. , Markovim kapljicama“
I iz Gradske ljekarne u Zagrebu a koje
se dobivaju uz ofiginalnu cijenu u ljekarni u Gružu.
poremećena probava liječi se vrlo
Alessandro Manzoni.
(Nastavak i svršetak).
Česti i ozbiljni razgovori s O. Degolom povoljno
su uplivali na cijelu Manzonijevu: porodicu. Već 23.
svibnja 1810. Enrichetta se odreče kalvinističkih za-
bluda i svečano pristupi u krilo katoličke crkve. Pravi
kršćanski život, na koji je taj važni čin malo po malo
potaknuo i muža joj i svekrvu, bio je izvorom poro-
dične sreće. Kako je Manzoni mnogo općio s Dego-
lom, s kanonikom Tosi i s drugim svećenicima, koji
su više ili manje bili pristaše ili zagovaratelji janse-
nizima, bila se je počela širiti sumnja, da mu je i on
sklon; nu i tu je njegovo pismo, upravljeno svećeniku
“Cesari, raščistilo pojmove i dokazalo njegovo bez-
uvjetno pristajanje uz pravo i integralno katoličanstvo.
“Sono'e voglio essere colla Chiesa“ (veli u tom pi-
smu) ,fin dove 'lo so, fit dove veggo e olire“.
Već u početku ljeta iste godine, porodica se iz
, Pariza preseli u ltaliju, te je boravila izmjenično u Mi-
anu, Leccu i Brusigliu, gdje je imala ljetnikovac. Tu
_je Enrichetta 11. rujna bila krizmana, a četiri je dana
kesnije pristupila na prvu sv. Pričest. Manzoni i majka
mu donna Giulia, koji su već prije toga par puta bili
pričešćeni, pobožno su i oduševljeno učestvovali eu-
“harističnoj gozbi baš istog dana, kada je Enrichetta
primila sv. Potvrdu. =, :
“| _Spomeniti je kanonik Tosi redovito dolazio jed-
nom na nedjelju, da poučava cijelu porodicu, pa u-
jedno i svu služinčad, u kršćanskom nauku ; a kad je
on bio imenovan biskupom Pavije (što ga jeza sreću
\odvratilo od jansčnizma), naslijedio ga je drugi 'sve-
_čenik. Pohvalai se je taj običaj dugo uzdržao u Man-
zonijevoj porodici.' Punih 37 godina kasnije priznavao
“je ondašnji neki mladi“Manzonijev kućni vjeroučitelj,
kako e teško poučavati u katekizmu auktora >Ka-
“toličke moralke«, ,koji ga je jednako pozorno slušao
*i njegove opomene slijedio kao i kući pometač i
NARODNA SVIJEŠT_
protiv psosti. “u
_Spljetsko »Novo Doba« dono
oblijepljen po zidovima grada veliki proglas upravljea
Svima rodoljubima“, a potpisan najprije od Kr. namje: >
snika g. dr..Steve Metličića, načelnika g. dr. [va Tartaglia,
komandanta mjesta g. pukovnika Milana Pavlovića, a
zatim od svih mjesnih nadleštva, društava, korporacija,
listova, poduzeća, pak. nekih najuglednijih zvaničnih,
kulturnih i političkih ličnosti.
U proglasu se veli:
,Divnim darovima i sjajnim vrlinama obdarilo je
nebo naš grad. Nego ljepotu njegova značaja kalja po
koja mana, a megju njima je najodurnija i najopće-
nitija: psovka.
Psovkom se u
,Ovih je dana
E blato bacaju najuzvišenije svetinje
i bezobzirno se vrijegjaju majnježniji osjećaji sugra-
gjana. Psovka je u živoj opreci sa vjeroispovijestima,
a ne dolikuje nimalo ni uglagjenom bezvjercu ; interesa
ne nosi nijednoj stranci, nijednom staležu, nijednom
plemenu. S
'Našem blagoglasnom jeziku radi njegove snage
i nježnosti daju prvenstvo megju slavenskim jezicima;
ali jedini je megju svim slavenskim iznakažen barbar-
skom psovkom. Da, psovka je barbarizam, otrovnica
importirana iz tugjine. Zbacili smo sa sebe jaram
tugiinskog ropstva;. uništimo još najsramotniji žig
tugjinštine i robovanja — ogavnu psovku. Narodni
ponos neka složi sve rodoljube u borbi protiv zaje-
dničke sramote !“ 4
Ovako se počelo radit u Spljetu, a trebalo bi da
se nešto poduzme i u našem gradu, koji je u staro
doba imao koercitivna sredstva, tako zvane »štipavice«
i »morice«, a sada barem da se povede za drugim
gradovima u ovoj akciji.
M 6
ni ž
Berson_ jest i ostaje najbolja vrsta. Čuva
cipele, jeftiniji je i trajniji od kože i —
Zahtjevajte .od Vašeg. postolara, da Vam
pričvrsti Betson gumene pete i gumene
ZI potplate. e
domaći kočijaš“.
Enrichettino je obraćenje neugodno djelovalo na
njezine roditelje; osobito na majku. (Otac je s-vreme-
nom bio popustio, te se je činilo da će i on preći na
katoličanstvo. Smrt ga je zatekla prije, ali ne ipak
odveć rano. Majka je pak neprestano predbacivala
notpadaištvo“ i strogo je korila. Kušnje, koje je ona
mlada i u svakom pogledu uzorna žena kroz više go-
dina ustrajno izdržala u borbi izmegju uvjerenja i si-
novske ljubavi, neopisive su, te_ treba tumačiti osobitim
darom Providnosti, što im nije podlegla. :
Manzonijevo obraćenje nije bilo samo na imenu,
nego i djelotvorno. Da i ne spominjemo rijegov pri-
vatni život preporogjen u kršćanskom smislu, megju
više drugih, dva javna čina spomena su vrijedna. Dok
mu je živjela majka, puštao je, iz obzira prama ' njoj,
da smrtni ostaci njezina »prijatelja« Imboiiati, koje je
= ona bila prenijela iz Pariza u ltaliju, počivaju u na- -
ročitoj grobnici sagragjenoj u porodičnom vrtu u Bru-
suglio; nu, kad je ona g. 1841. umrla, "dade ih pre-
nijeti u mjesno groblje, a s one naročite grobnice
izbrisali sve natpise i pretvoriti je u kokošinjak. Da
pak nekako popravi spomenutu pokudnu "hladnoću
prama mrtvom ocu i oduži se uspomeni njegova imena,
nadjene sinu, koji mn se je kao drugo dijete bio ro-
dio g. 1813., očevo ime Pietro. A radio je i kao apo-
stol svojih vjerskih načela, "upućujući na pravu stazu
"bezvjerac Trechi umr'o kao uvjeren katolik.
* Manzoni je, poput Darta, j
tiu bio je posve protivan rastavi“ politike“
iako lje nerado taspravljao o rijihovom 'potrebitom od-
nošaju. Odobrio je
“ujedinjene Itatije'i
razdijeljena ; paček je pr
* gjanstvo “Rima. Dakako, da to nije bilo: dovoljno“
dašnjim bezvjerskim rodoljubima, koji bi htjeli; da'se
a
“isu mu i preteški: bili: udarci: prerana suirt angjeosk
Kulturne vijesti.
“ Priprave za opći crkveni sa r. Državni tajnik
kardinal Gasparti upravio je bii pivi tavoc svijeta |
okružnicu, u kojoj ističe želju Sve oga Oca, da opći |
crkveni sabor Vatikanski, koji je bio prekinut g. 1870. |
nastavi svoj rad. Državno tajništvo oziva biskupe,
da izraze u tom pogledu svoje mišljenje. Svi odgovori, |
koji-su.-do sada. stigli Svetoj Stollci, . odobravaju . za-
misao Svetoga Oca. Crkveni bi se sabor sastao na
svu priliku koncem godine 1925. Tu bi bilo do 2.000;
biskupa iz cijelogasvijeta, a svaki bi imao sa sobom
tajnika i jednog bogoslovskog savjetnika. Tako se računa |
na 6.000 učesnika. 1
51. hodočašće u svetu zemlju. Pod vodstvom
rektora katoličkog sveučilišta u Parizu, biskupa Bau: |
drillarta, poći će dne 17. kolovoza 31. francusko na.|
rodno hodočašće u. Svetu Zemlju. Tom prigodom po- |
svetit će biskup Bandrillart novu prekrasnu crkvu u |
Nazaretu, posvećenu Isusu-dječaku. Hodočašće će poći|
preko, Napulja, Malte, Atene, Carigrada, Smirne, Roda
pa dalje automobilima Sirijom, Galilejom, Samarijom'
i Judejom. Vraćaju se hodočasnici preko Egipta. Ho-;
dočašće će trajati preko šest nedjelja. i
Zašto se katolicizam ne može širiti po Rusiji?
S crkvenim odnosima. u Rusiji najviše se bave ame.|
rički listovi, te su u zadnje doba konstatovali uztok,
zašto se katolicizam ne može raširiti po Rusiji, Oni['
pišu : glavna zapreka je ta, što se onamo identifikuje |
Poljak i katolik. Poljaci su silno omraženi zbog he-|
gemonističke politike ne samo kod Rusa boljševika,
nego kod Ukrajinaca u Galiciji i kod Bjelorusa, pa je
baš zbog toga razumljivo, da su katolicima zatvorena
vrata u Rusiji. Poliska hegemonistčka politika je naj-
veća zapreka širenju katolicizma i zbliženju: pravoslavne
i rimsko-katol. crkve. Radi navedenog uzroka Rim
neće slati u Rusiju poljske svećenike .nego svećenike
drugih narodnosti.
= Lurdska hodočašća. Već odavoa nije vidjelo
Gospino svetište u Lurdu toliko hodočasnika kaoštoj
ove godine. Svake sedmice stižu onamo nepregledne|
hiljade pobožnih vjernika iz. svih zemalja. Iz same
Francuske priregiuju pojedine biskupije svoja hodo-
čašća. Dne 17. kolovoza upriličuje se opće francusko
hodočašće. Već je do sada osiguranih 16 posebuil |
vlakova. Iz samoga Pariza kreću toga dana u Lurd tri
posebna vlaka. M
Dramatsko prikazivanje Spasiteljeve Muke
Grazu. Ovog se je proljeća u više navrata i kroz više
sedmica prikazivala golgotska tragedija pod naslovom
,Das Versčhnungsopher auf Golgatha“ u refektorij
minoritskog samostana ,Mariahili“. u Grazu. Pjesnik
je Th. Fenger razdijelio radnju u 6 činova. i dvijt
slike. Svaka je predstava trajala_0ko 4'/2 sata. Uspjeli
je bio povoljari, a posjet brojan. E 4
Još jedna 300. obljetnica. Prošlog utornika, 19.
ov. mj., proslavila se je u Francuskoj 300.: obljetnic
rogjenja glasovitoga francuskoga -matematičara,. fizičari
i filozofa Blaise Pascal-a. Na ovu ćemo st proslavi U
kao i na Pascalov znanstveni i književni rad, osvrnu!
u jednom od narednih brojeva našeg lista. i
85-godišnji starac boris mlagjarijom u milanskim barik:
dama i da pjeva hivalospjeve osvojenju papinskog Rim
Nu veliki je književnik i pjesnik ljubio jedinstvo Itali
kao i njezino katoličanstvo. Na pogled stranaca, koji
su u njoj: gospodovali, i rodoljuba, : koji su se bunil]
proti njihovoj tiraniji, uzdizao: se je visoko nad: jedn
i druge, te kao katolik i Talijan zalitijevao: je jedinsti
svoje domovine bez mržnje proti. strancima i pogubi
bratske nesloge svojih:sunarodnjaka. Ma kako ko sij
dio o Manzonijevomu poličkomu : mišljenju, mora dij
prizna, da je on bio i dobar katolik i dobar rodolj )
i Sve je nesreće, pa: i najteže, koje su iga kr
dugi život bile zatekle, podnosio uprav kršćanski. Tell
mu supruge Enričhette (god: 1833., nakon 25 god: idedl
nog bračnog života) i dobre mu kćeri Gijulije: (gotl
1834.), kao i nenadoknadivi gubici skoro svih “sinovi
od kojih je najstatiji (Pietro): 'umr'o ?bašiući zadnjemi
sutonu očeva: života ; onu sve je to podnio :Jobovo!
ustrpljivošću i 'bezuvjetnom : odanošću u volju božj
: Pred sami Uskrs 1873., bivši već prekoračio 4
godinu života, vesela lica:reče u 'kragu svojih tijesni
|prijatelja ove riječi: ,Rallegčatevi con me, 'eheoggii
indegnissima. creatura, ho fatto. la: Pasqua“: (bio
maime onog jutra pristupio ma, uskrsnu :sv. Pričes
Mjesec dana kasnije preseli se u blaženii vječnost oviji*
st j ih načela ćujuć "čovjek, koji je 0 sebi ostavio svetu uspometiu dubolj
prijatelje Fauriela i Trechia, šurjaka Bloriđela i mnoge |
druge. Njegovom je zaslugom, a uz božju pomoć,
aki
| Neki Manzonijevi'
od morala, 'k: