e. U
Ma održavala a
je u subotu pod S Vel. Kralja, radi
vanjske situacije, Vijesti o napadaju fašista na Dalma-
ciju pobudili su senzaciju, ali vlada "M kneo na
svaku eventualnost i ako stoji na baži iniroljubive po-'
litike. Javlja se, da je sada. Magjarska lojalna, a Bu-
arska: miroljubiva i za provagjanje niškog sporazuma.
a zahtjev. Kralja donesena je odluka, da se, javna
sigurnost u zemlji što više učvisti. :
. Dalmacija se kida! Pokrajinski namjesnik za
Dalmaciju Dr. Stevo Metličić objavio je u službenom
»Dalm. Glasniku« (br. 53 od 4/7 1923), da je mini-
starski savjet usvojio predlog ministarstva unutrašnjih
djela i na osnovu ustava riješio, da se kotar Bokoko-
torski stavi pod upravu vel. župana Zetske oblasti,
uslijed česa se na istog velikog župana prenose svi
poslovi Pokraj. Uprave za Dalmaciju, u koliko se isti
odnose na kotar Bokokotorski. .Tako_je s danom 4.
tek. mj. Bokakotorska ocijepljena od Dalmacije i pot-
pala pod Crnu Goru. Lijepa jabuka g. Radića svojim
Bokokotorskim biračima !
Kredit za naoružanje od 300 miliona franaka
dat će Francuska našoj vladi, koja će tu svotu staviti
na raspoloženje ministru financija. U tu je svrhu ono-
madne putovao našom državom general Le Ronde.
Kredit se ima upotrebiti pod osobitim nadzorom iran-
cuskih strukovnjaka za nabavu municije i oružja, koja
se ima izvršiti u Francuskoj.
Ubojica Paskijević je prošlih dana predan od ri-
ječkog sudišta u ruke jugoslavenskih vlasti. U Zagrebu
ga je čekalo veliko mnoštvo pred zgradom policije,
kamo je doveden vezan u policijskom automobilu, te
ga obasulo pogrdnim poklicima.
. Štrajk pomoraca još traje. Jadranska plovidba
uspostavila je dvije privremene pruge Bakar-Gruž i
Bakar-Split. Salona dolazi iz Bakra u Gruž u Utorak
na 6 5. j. a putuje u 12 s. Od Dubrovačke plovidbe“
idu Lovrijenac i Petka svojim redovitim prugama.
,Gragjanski rat“ u Zagrebu. Izmegju Oijune i
Hanao često dolazi u Zagrebu do oružanih sukoba, u
kojima pucaju revolveri pa bude teže i lakše ranjenih.
Tako se je prošlih dama razvio ,gragjanski ral“_ u
miniaturi, te se nallici pucalo ko od šale, a megjutim
bilo i ranjenih. Radi toga je i uapšeno nekoliko mla-
dih ,ratnika“. Zadnje vijesti kažu, da je vlada raspu-
stila u Zagrebu i Orjunu i Hanao. Kamo srljamo?!
Istraga o atentatu na Pašića svršila je, te je
atentator Raić predan u sudske tamnice u Beogradu,
+ a dopao je*u istu ćeliju atentatora Stejića. Istraga u
- Zagrebu, koju je vodilo 6 detektiva i 1 viši beogradski
policijski činovnik, da nagju Kakv& vežu ižiiegju aten-
'tatora i hrv. automističkog pokreta imalo .je popu«ao
negativan uspjeh.
Pred aneksijom Rijeke ? Čuju se glasovi, da su
se odnošaji izmegju Italije i Jugoslavije u zadnjem _
času veoma zaoštrili. italija je poslala našoj vladi
odlučnu nolu, u kojoj traži poništenje Rapalskog ugo-
vora i šantamargaretskih konvencija, a predlaže novi“
ugovor glede Rijeke: Italija bi dobila suverenitet nad
Rijekom, a Jugoslaviji bi pripali Baroš, Delta i Kastav-
ština, te uporaba riječke željeznice sve do lučke obale.
Banchina bi se predala Jugoslaviji u zajam. Čuje se
pak, da Italija namjerava, u slučaju nesporazumljenja,
Rijeku posve anektirati i staviti Evropu pred gotov čin.
w. .
džitak i izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva se u
ljekarni u Gružu.
za svakog slabokrvnog i blijedičavog
a
Blaise Pascal.
“(o 300. obljetnici njegova rogjenja). + (Svršetak)
_. Mnogo. je hladnije bilo primljeno njegovo po-
_ smrtno djelo »Pensćes«, koje je samo nepotpun plan
.
. opsežne apologije kršćanstva. Pascalova je namjera
bila, da tim djelom potiče bezvjeice nia obraćenje; nu
smrt ga je zatekla prije nego je, mogao da ga i dovrši
i uredi, a kamo li izda. Našla se je u njegovoj radi-
onici sva sila većih i manjih papira i papirića svakog
oblika i veličine, na kojim su b le nabačene misli često
nepotpuno izražene i teško čitljive. Ovi' su fragmenti,
bili bez reda priijepljeni na velike arke, i.10 se zove
mautografski rukopis djela Pensćes“. Osam godina:
poslije auktorove smrti bili su ti fragmenti prvi put
izdani od njegovih jansenističkih prijatelja, nu u koječem
promijenjeni i nepotpuni. Nijesu bila auteotična ni
+ kasnija izdanja. Tek: polovinom XIX, vijeka izdade
francuski učenjak Prosper Faug6re prvo autentično i
sasvim kritično izdanje, koje je bilo prevedeno u sve
kulturne jezike, a kasnije od raznih izdavača više puta
preštampano. — Djelo je po zasluzi hvaljeno i-od
starije i od moderne kritike, iako se Pascalova metoda
razilazi od metode gotovo svih apologetičara. Dok se
naime apologije kršćanstva obično počinju. pretpostav-
kom crpljenom iz razuma, da Bog postoji, pa tek
prama.
liječenje ,Iron“-nom poradi njegovog
NARODNA “SVIJEST
— člaa
uspješ
| dan 28. Juna tg. bive
lan 136 Vidovdanskog ustava, u T
ll iznesen činovnički zakon. Ti probali
$ a je povreda ustava. Činovnički zakon |
ga vlada predlaže manikav je, tj
može z
i i
u at, ( dvoličan le ne
adovoljiti. U zabludi su dakle svi oni, koji mišle
da e. zakon riješiti činovničko pitanje. Specijalno
pako nšumjesna je slilizacija člana 4 tačka 7, koja
odregjuje da ,činovnik ne može biti nijedno lice koje'
ispovijeda načela protivna državnome urežjenju“.
Ova tačka zakona najreakcionarnija je odredba naših
zakona, i ne ima joj slične u europejskome zakono-
davstvu. Stratika koja je na vladi (t. j. večina) mogla
bi tako uvijek da-označi »protudržavnom« svaku drugu
stranku, koja se š njom ne slaže. Na ovakov način i
najčestilijem čovjeku bio bi onemogućen pristup u
državnu. službu, ako o formi vladavine misli inače
nego vlada. Prama zadnjim vijestima, nema izgleda
da će činovnički zakon bit skoro donešen. Za kukavne
činovnike da im se obezbjedi ekzistencija, kažu da
nema para, dočim. se je moglo u toku izbora potro-
šiti više od jedne miljarde !
Djevojačka škola poljodjelstva i kućanstva u
Splitu. Nova školska godina ove korisne ustanove
zapoćet će ove godine danom 1. listopada. Sa školom
je spojen internat, u kojem gojenice primaju potpunu
opskrbu, a uz veoma timjerenu cijenu, jer zavodski
prihodi služe jednako: za pokrić2 samostanskih pa i
školskih potreba. Pučanstvo Dalmacije imalo bi je svim
silama potpomagati, jer je ovo jedina djevojačka škola
u ovoj pokrajini tim više što je državna subvencija za
uzdržavanje ove privatne ustanove veoma neznatna
naprama ogromnim nježinim potrebama. Djevojke
uopće, osobito one sa sela, imale bi bez iznimke svaka,
barem za jednu godinu pohagjati ovu školu, da po-
stignu potpunu izobrazbu za samostalno vogjenje
kućnog gospodarstva, fe da postanu uzor domaćicama,
pa se njihovi roditelji ili skbnici upućuju, da se u
pogledu primanja obrate.na predstojništvo škole na
vrijeme, jer je broj ograničen.
Nosite!
zul di
> kaučuk:
pes |
s
UTAK
so died kk“
onda vode bezvjerca postepenim logičnim razlaganjem
k objavi božjoj, k božjim zapovijedima i k dokazima,
da crkva čuva i tumači i objavu i zapovijedi, Pascal
izostavlja prirodne. dokaze: božje: opstojnosti, :te_isto-
debno dokazuje istinu religije i vjeru u Boga. On se
i ovdje drži računa probabilnosti, kojim se je toliko
bavio u svojim matematičkim razlaganjima, pa u gla-
vnom kao da upravlja bezvjercima' ovo umovanje :
';li je kršćanstvo istinito, ili nije. Kao što igrač lutrije
žrtvuje malu svotu nadi golema dobitka, tako i ljudi,
koji sebi dobra žele — pa bilo. kršćanstvo istinito ili
ne — nu s daleko većom vjerojatnošću i iz daleko
viših motiva, žrtvuju, dok su na ovom svijetu, malu
žrtvu svojih strasti i varavih svjetovnih užitaka neizre-
Givoj nadi vječnog blaženstva bez. kraja.i konca. Sam
račun vjerojatnosti potiče dakle skeptičare, da. prigrle
kršćanstvo“. — Dubina pojedinih: misli i stroga logi-
«čnost zaključivanja, koja osvaja čitatelje, daje djelu
veliku važnost i privlačivost, Koja šteta, što ga nije
dovršio i uredio! i Li
Pascal se s punim pravom ubraja megiu oce
francuske proze“. On je francuskomu jeziku dao ono,
što mu je onda falilo: Žar prikazivanja, Živahnost,
gipkost i raznoličnost; a utvrdio mu je starije. odlike :
'snagu i bistrinu. Malo se;o kojemu : piscu može reći,
kao o; Pascalu, da mu je stil vjerno ogledalo duše.
-i okolici g. učit. Fortunić, o kome se tako laskavo
' Emil, Matijević Jure, Mijušković Ivo, Njirić Anka, P
. zoli Ivan, Šegović Niko, Topolnik Zvonimir. Čestitam:
On osvaja čitatelja i govori njegovoj duši. 'A sve t
“ boli, koje je trpio, još su bile ništa prama groz
ša I. križarne .
moru, U pogibli
čast BI. Gospi: m '8e spasi. Oluja|
ga donese na otok Lokrum i kad htjede, da tu crkvi
gradi, zamoli ga dubrovački senat, da to učini u gradi
a ne ma Lokrumu. I bi sagragjena crkva na čast Bi
Gospi, na mjestu, gdie je sada stolna crkva. Nu ov
prvu sruši s temelja nemio potres 1667. Sada pak|
jedan ugledni Englez traži historične podatke ob ovom|
dogogjaju, jer bi hotio da kojim spomenikom ovjeko:
vječi spomen na ovu zgodu. Na te povjesničke po.
datke mi ćemo se drugom zgodom posebno pozabaviti,
Srdačni rastanak. Kao što smo javili u prošlom!
broju našega lista, bio je na svoju molbu gosp. Lov
Welzek, dvorski savjetnik i upravitelj mjesnog finan
Ravnateljstva nakon 39 godina službe, postavljen u
trajno stanje mira. Gosp. Welzek proveo je skoroj
čitavo vrijeme svoje službe kod mjesnog Ravnatel
znao steći poštovanje i
kojima bijaše uistinu više otac no starješina, Bio je
stručnjak. u financijskoj grani, pronicav; njegovo mni.
jenje u najtežim pitanjima bijaše svegjer uvaženo od
strane pretpostavljenih. Za njegovu sposobnost i rev:
nost bijaše opetovno odlikovan od pregjašnje austr
ske vlade, a tu skoro i od naše države. Dre 3. 0. mj;
nakon srdačnog oproštaja sa svojim personalom uklo.
nio se je tiho sa svoga mjesta, ostavljajuć za sobom|
najbolju uspomenu. Želimo gosparu Lovru,.da u d
brome zdravlju uživa na mnogo ljeta zasluženi mi
Profesorski izlet. Sa profesorskog sastanka, koji
se prošle sedmice obdržavao u Sarajevu, stiglo je jučet
u naš grad oko 150 profesora iz cijele naše države. Kod
nas ostadoše jedan dan pa danas proslijediše za Kot
' Naučne eskursije. U: prošli četvrtak pohodili
naš grad učit. kandidati i kandidatice preparandija iz
Osijeka predvogjeni od direktora zavoda g. K. Staja
čića i g. profi. S. Majnarića. Predvodio ih je po gra:
napitnici izraziše, da je na čast i njemu. i učiteljstvu,
— Prošle sedmice puhodiše naš gradi učenice više dje
škole u Požegi, predvogjene od svojih učiteljica č. Se
stara Milosrdnica, — U Nedjelju dodjoše k nama si
svog sleta u Sarajevu muški i ženski odio skauta i
Tuzle njih do 100 na broju. Idu na Hvar, gdje
na bližnjem otočiću pod šatorima proći mjesec dan
Prva matura i tigov. akad. u Dubrovniku. P
kazalo se 22 kandidata, megju njima 4 privatista.
progjoše s odlikom: Berdović Milka, Berdović Nevenk
Bubalo Ksenija, Pravica Milan, Sarjanović Ivo i Sol
Josip; 8 je dozvoljen popravni ispit iz jednog pre
meta, a svi ostali (13 na broju) proglašeni su zreli
Baburica_Frano, Berberović Uroš, Criiković Josip, Dč
žulović Ćito, Dučić Anka, Hope 'Branko, Krizmanii
Svečanost Gospe od Karmena. U Ndjelju 19. o. m
na 6 s. po p. svečana večernja. Ponedjenik, dan svečano.
sli, u 6 s. u jutro sv. misa, zatim druge tihe, na 9 s. pjev&
na sv. Misa. Po podne u 6 s. govor, zatim blagoslo
Ako želite nekome. napraviti veselje tada gi
počastite sa = ,KI-NE-MA-BA“ ! RE a
: Stanje burze 9/7. 1923. Am. dol. 382-377:40,
Engl. funta 1749-1744:80; Franc. ir. 22:20-21:80; Ta
lira 16:12-16:16; Čhsl. kr. 11-72-1175. g ž
: Zašto je KI-NE-MA-BA osvojio čitavi svijet ?.
Zato, što je najzgodniji dar za djecu i za odras
li
On je posjedovao i zgodno upotrebio sve uslov
velikog: stiliste: učenjačku strogost, pjesničku mašli
proćućen osjećaj, bujnu dithovitost i isktenu_ uvjerljivo
vrline nijesu mu nikada služile da sebe istakne, neg!
samo da uspješnije privuče čitatelje k onomu, o čeml
je bio duboko uvjeren. da: je dobro i istinito. > “
: Pascal je u svojemu kratkomu životu bio prali
mučenik. Neprestanim tjelesnim bolima bio se je pr
družio i jaki nemir njegove (duše, kojemu je traži
lijeka u evangjelju. Za još veću njegovu kad
jansenisti $lRu na svoj način tumačili evangjeoski
utjehu. Takć žaj nesretni čovjek nije našao onaj mil
koji je Krist obećao svojim sljedbenicima. U evangjelj
je susretao samo grozote prijetnja i kazana, a ni
“osjećao - slasti obećanja i nagrada. Njegova mašti
smućena jansenističkom strogošću, nije sa svih straf
drugo vidjela, nego pakljene muke. Nije bilo dana |
njegovom kasnijem životu, kada njegova duša ni
bila mučena od neizrecive tjeskobe. Žestoke tjelest
duševnim patnjama, koje su ga trgale. Nu Bog je veli
pa mu je to sigurno, obzirom na njegovu »Dona fidei
i neodoljivu čežaju za pravom istinom, zlatiim slovi
upisao u vječnu knjigu zasluga. :
4 = NE
e
Prvorazr edna kafana Dubravka“ na Brsaljama (Pile
Drlevno koncerat umjetničke orhestre Ljudevita Oskara Kuzelke
\
|
BI