Poštarina plaćena u gotovu.
Br. 32., DUBROVNIK 24., jula 1923. God. V.
Gijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo .100. Din. godišnje. : Izlazi svako Utornika. = Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijenika. — Odgovorni
+ . PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IDE g vi urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
»
Temelj odgoja.
(Poruka gg. učiteljima na ovogod. kongresu u Ljubljani)
U prvoj polovici augusta o, g. sastat će se U. J,
U,-u Ljubljani na Kongres, da tamo vijeća o mnogim
ilanjima, što se tiču učiteljskog zvanja.
Živa je želja moja, a i mnogih učitelja,
ozbiljno uzme u pretresanje i prouči,
amo povjerenu nam djecu u pučkoj školi prama da-
lašnjoj zaraznoj bolesti, koja iz temelja ruši obitelji,
toja krši zadružne zakone, teži za kumunizmom i
rivim socijalizmom, uništuje ugled države i podkopava
jezine temelje. Strah nas obuzimlje, kad gledamo i
lušamo veliku pokvarenost, koja je zavladala u ljud-
i: Bog se psuje; ne slušaju se Njegovi
; ne sluša mlagji starijega, dijete roditelja. Nema
nošljivosti kršćanske izmegju muža i žene, rastaje se
ena od muža, a muž od žene; istina se zabašuruje,
laž ističe. Izbjegava se poštenim radnjama, a teži se
a lagodnim životom, pa odatle na dnevnom redu
pljačkanja, ubojstva, rastave braka itd. U jednu riječ.
ubi še strah Božji i sram ljudski. Ovakova pokvare-
» žali Bože, pojavila se je već i u našemu narodu,
osobito u mlagjemu naraštaju, te-se širi jače nego
liikoja kužna bolest! Svi, te plemenito osjećaju, treba
da ustanu, da zavrate skuta i rukavca, da se zajednički
rimo protiva ovoj epidemiji dobe naše!
U prvome redu treba, da ustanemo proti ovoj
lesti mi učitelji(ce), da spasavamo nevinu djecu, koja
im se povjeravaju na odgoj. Na mlagjima svijet ostaje!
o mam treba, da djecu moralno, biva valjano, zdra- |
krepko odgajamo. A da il tako odgajamo ireba
m, da se oslonimo na religiju, jer moralno odgajati
Bi Su S ELO
zraku, O nema kisika. Tako danas ne misle, na
lost mnogi. To je zlo! Još više je zlo, što i megju
ljstvom ima te tako zlo misle! : :
Uzgajati djecu bez kršćanskog odgoja dobiva se
\njih neukrotivih ljudi, nenavidnika, bezbožnika, la-
a i robova svojih zlih nagnuća. Naš Tomaseo nije
o ni pop, ni iratar, ali je ipak javno govorio : »Bez
ere neće nikada biti ni dostojna odgoja ni moćne
uke. (,Non ci sara senza religione mai ne educazi-
je equivalente, ne istruzione Dole Na drugome
jestu govoreć ob uzgoju kazao je: ,Čovjek bez reli-
je jest svijeća bez svijetlosti.“ e
Napoleon Veliki, Rusd, Quizot i mnogi drugi je
ljudi, nijesu bili pobožnjaci, al ipak su uvigjeli i
izumjeli, da se ne može biti krepostan i moralno
ojen bez vjere, koja sama daje i odregjuje X
ovom i na drugom svijetu ! Zato Napoleon reče :
Nema morala bez vjere“. (,Non vi puo essere morale
za religione“). :
. Današnji Ooo ne osvrću se na načela veli-
kih i učenih ljudi; ti tobože naprednjaci hvataju se nekih :
načela, da uzgoje narod moralno bez vjerskog odgoja.
'tome se ljuto varaju. Vašington, otac slobodnih E
ela, kazao je: ,Vjerai moral jesu prva dobra slo 0-
\dnog naroda“. (,La religione e morale sono i primi beni
dun popolo libero“.) Današnji zagovaratelji neke umi-
ljene slobode nastoje da unište vjeru, da je ostrane
svih: škola, tvrdeć, da se bez vjere može moralno
dgajati. Ta pogubna struja na žalost zavukla se i
legju teke učitelje u našoj domovini, kad je organ
J. U. »Narodna Prosvjeta« kazao jednom zgodom,
pouka vjere u osnovnim školam jest vrijeme izgu-
no jesu ure zamračivonja. A i naš »Pokret« organ
udruž. u Dalmaciji, oponaša u tome »N, ie
'pa se popeo na visoko i maše nogama. Tako, braćo,
ne valja! I ti ljudi hoće, da dominiraju i ujir E
eje i mlagjim i starijim. Mi toga nećemo! M i i
io, da se u školi moralno, religiozno EO :
emo pravoga i zdravog odgoja; mi hoćemo,
da se
kako da odga-
U
#e jednom postati krijeposni i valjani članovi ljudske
e SR i čaajajoi diačijet. To se jedino polo
| budemo religiozno moralno odgajali. E i :
ovina divna, lijepa i bogata; ona se e En
Om, ona se kiti svakim blagom, pa hoćemo da j
im osnov. školam postavimo u djeci temelje kako *
rese kreposni i značajni ljudi državljani. Smiles je
kazao : , Domovina se ne sastoji od mramornih palača,
več od čestitih i značajnih ljudi“.
Viktor Ugo rekao je: ,Svi bi se roditelji imali
povesti na optuženičku klupu, koji vode djecu u školu,
na vratima koje stoji upisano: ,Ovdi se ne uči reli-
gija“. (,Qui non si insegna la religione 1“) Ja bih pak
zatvorio vrala od škole sa devet brava, a desetom
bravom dubrovačkom — kako veli narodna pjesma —
svima onim učiteljima, koji zagovaraju, da se u ško-
lama ne uči religija. :
Mi hoćemo zdravog i pravog odgoja u našim
školama, u tim hramovima, koji nas otimlju iz neznanja
i čuvaju, da ie upanemo u bezumne navike, kako je
kazao maš N. Arbanas. I naš blagopokojni J, Sundečić
držao je mnogo do valjanog odgoja, pa je svima glasno
i jasno pjevao:
Odgojmo se, a pak nebojmo se;
Odgoj će nas do nebesa vinut
Odgojem će bracka sloga sinut,
vnatelji i članovi upravnoga vijeća. Svakako velika
krivnja leži i na dioničarima samim, koji se nijesu
pobrinuli, da prate razvoj zavoda, te zaštite na vrijeme
svoje interese. Pitanje je, da li će ovaj dogagjaj opa-
metiti dioničare svili poduzeća uopće, da se dogagjajima
u poduzećima, gdje su dioničari, bave, da svaku
silnicu prate i da muški nastupaju; ili će i dalje
zaneinarivati glavne skupštine, primati sve za gotov
groš i davati punomoći za skupštine funkcionerima
poduzeća samih, ovlašćujuć ih time, da čine što hoće,
Nastojat ćemo da objektivno i nepristrano prati-
mo razvoj ovoga katastrofalnoga dogagjaja, na oba-
vijest i pouku našim čitateljima.
* Od ugledne osobe izvan uredništva. Op. Ur,
Kulturne vijesti.
Bujni razvitak kato;
lici su u Holandiji u vel
od ukupnog pučanstva.
kraljevska dinastija
Ipak imađu od 100
jesna katolika. Katoli
većini poljodjelst
broje 80.000 či
Ta idruženja i
časopisa i svoje
1. života u Holandiji. Kato-
ikoj manjini, tek dvije petine
Većina je protestantska, pa i
ispovijeda protestantska vjeru.
zastupnika u parlamentu 32 svi-
čko pučanstvo bavi se u ogromnoj
vom. Katolička poljodjelska udruženja
artova, a protestantska samo 30.000.
mađu više vrsno uregjivanih stručnih
vlastite blagajne za osiguranje u slu-
čaju bolesti, požara i marvinskih pošasti. I industrijsko
radništvo dobro je organizovano. U 15 katol. radničkih
saveza organizovano je 155.000 katoličkih radnika,
dočim protestaniska radnička udruženja broje 76.000
članova, a socijalistička 200.000. Ova udruženja osno-
vala su mnogobrojna socijalna poduzeća za bolesnike,
starce, roditelje, siročad i i. d i
Veliki dobrotvor Nikola Mihanović, Argeutinski
Katolički Narodni Savez preduzeo je da podiže tako
soje uje izmegja vin UUČTUT kO su pr
tekli u pomoć ovoj plemenitoj akciji Arg. Kar. Nar. :
Saveza sve je nadvisio naš zemljak g. Nikola Miha:
nović. On je za ovu svrhu odredio veli kompleks u
Ve. Erižić.
Jadranska banka u Trstu.
Nakon niza čudnih dogogjaja, te se nizaše jedan
za drugim od dulje vremena u pomenutom zavodu,
približavao se je dan glavne skupštine banke, ne po
Zakonu za jednu, već protuzakonito za dvije godine
dana, 1921. i 1922. Tik do pred skupštinu dioničari
snivahu san pravednika, a vijestima da će bit gubitaka,
vjerovalo se i ne vjerovalo. Prosipale su se ćak gla-
sine, da će bit dividende 30-35 lira po akciji. Po no-
vinskim vijestima bilanca, pripravljena za skupštinu
dioničara, zaključivala se sa samih 5 miliona lira gu-
bitka, ali 14. e. m. na samoj glavnoj skupštini, udari
Kamenarovića, dd je slom potpun, vNavI Kapnanm uu
15 miliona lira i sve resewe u visini od 543 miliona
lira, da su izgubljene. Zaprepaštenje bilo je neopisivo.
Jedan dioničar predlagao je da se izabere odbor, koji bi
i jednom od najljepših položaja u Buenos-Ayresu, na
ispitao stvar i utvrdio odgqvornosti. Njegov predlog nije kojemu se o njegovu trošku gradi 20 kuća dvokatnica.
bio prihvaćen, jer mu se isprotivio ravn. Kamenarović, Gradnju izvodi poduzeće Braća Benčić za pogogjeni
iznos od 440.000 argent
će gosp. Nikola Mihan
djelo preko pola miliju
inskih pesosa. Rač
ović potrošiti za o
na pesosa,
koji je imao većinu glas4a a sobom. Predlog g.
Gjiva Supila, našega su gsianina, da se skupština
odgodi, jer da jugoslav. ničari nijesu bili pravilno
ni pravodobno obaviješten nije bio ni prepušten gla-
sovanju, uslijed savjeta buičina odvjetnika Dra Ara,
koji se izrazio, da bi b a, dogje li do usvojenja
predloga, morala odmah jajaviti stečaj. Primljen je
nasuprot predlog upravejda se osnuje novi zavod
Banco adriatico, u kojemu (talijanski fašisti imali 70%.
a jugoslaveni 30% glav ei time zavod bio pre-
dat u talijanske ruke, da lija vodi preko njega eko-
nomsku svoju ekspanzivrpolitiku napram Jugoslavije.
Tako neslavno svršavizavod, koga su primorski
rodoljubi uz pomoć donega kapitala podigli i kao
zenicu oka čuvali, da bu bedem narodne ekonom-
ske organizacije na Janu. Ideji jačanja narodne
snage žrtvovana je i Hr jeresijska barika u Dubrov-
niku, koja se u svoje vime stopila sa Jadranskom.
Propast Jadranske Ike u Trstu oćutit će bolno
naš grad. Veliki broj dita nalazi se u Dubrovniku,
pa i siromašniji ljudi im ih više ili manje, Računa
se, da u rukama Dubroja, grad i okolica, može
biti od 10 do 15 tisućajnica, što bi prestavljalo za
maše pučanstvo gubitak 2 do 3 miliona talij. lira
ili po današnjem tečajujdo 48 miliona kruna. Do-
ista, strašan udarac! i
Komunik& banke, (ćem u zadnjem broju na-
šega lista, kaže, da će fil. dioničari, dobii za svaku
propalu dionicu Jadrantrst, jednu dionicu Jadran-
ske Beograd. Nije jasn( li svi uopće, ili samo oni
te uplate novi kapito. lja megjutim da še o iome
nije na skupštini stvorio [av zaključak. (Vidi Objavu
una se, da
vo velebno
Pisma iz naroda.
ZATON DOLI. Dobročinstvo &. M. Mihanovića
— gradnja nove škole. Naš veliki dobrotvor g. Miho
Milianović naredio je g. opć. upravitelju V. Svilokosu,
da poduzme sve korake za gradnju nove škole u Zaton
Doli. U tu svrhu dao je nalog Trgov. Banci, da izruči
novce njegovome neputu g. | Miliću za isplaćivanje
troškova okolo gradnje rečene škole. Narod je ushićen
tim milodarom g. M. Mihanovića, pa se živo mole za
njegovo dragocjeno Zdravlje, a uz to će mu postaviti
spomen-ploču, da mu iime nikad ne izčezne sa hrama
prosvjete, koji će nas otimati iz neznanja i braniti da
ne upadamo dalje u bezumlje. Nek dobri Bog poživi
našeg dobrotvora g. N. Mihanovića u junačkome
zdravlju i svakome zadovoljstvu još za mnogo i mnogo
godina! — Zaton Doljani. :
STONJSKO PRIMORJE. Ovih šmo dana imali
prigodu obaći ovaj siromašni kraj, pak ćemo iznijeti
naše bilješke i opažanja : :
: Žitija su zbog suše jedva srednje iznijela —ali
je zato izvrsna pšenica u polju topoljskom, stupskom
i lisačkom, kakve ne pamte ljudi od natrag 70 godina,
pak se ne može postigjeti ni one iz Banata. Bude li
u zgodan čas kiše i kukuruz će lijepo iznijeti.
Duhan se je zadnjom kišom pomogao i može
ga biti lijepe vrsti ali ga je crv (kučka) u donjim se-
lima Ošije, Stupa i Topolo nemilice pokosio skoro na
pola. Vidjeli smo jednu njivu pod Stupom, koja može
podnijeti 2000 strukova — a ostalo ih samo 8 komada.
ko je ranije posadio onomu se duhan bolje obranio
od crva, Stavljamo na srce vrijednom i opće ljubljenom
&. Smikiniću tajniku Režije dukana, da se zauzme kod
1 starije vlasti, da se narodu uzme u obzir i uračuna
Odbora Jadr. Banke Bi na 3 str. ov. br. Op. Ur.) dotična šteta — jer su neki i po 10 puta presagjivali
Dioničari su jako |nirani jer gube sve svoje, — i e ea a u aa
niku drugovdje, stvaraju sindi. oza lijepo nosi i dosle sve zdravo. Mas. iza slabo
te u nas u Dubrova KO 1 bistila a i i ostalo ništa. Bukač zbog suše izbacio
osrednje. No sada mu trgovci oboriše cijenu. Ali neka
ljudi ne nagle sa prodajom pak će trgovci kasnije mo-
liti narod i nuditi bolju i višu cijenu.
kate za zaštitu svojihjesa, ne bi li što spasili.
Ima megju.njima mišljia se najavi stečaj, jer da
nije pravo, da šteta paamo na njih. U Trstu je
megju njima živo giba pravcu, da se zatvore ra-
(Slijedi) Pučnik.