pe = Str. 2. Iz Jugoslavije. Jugoslavenski Orll u Parizu; 21 i 22. jula vršio se je u Parizu svečani zbor kato ičkih gimnastičara. Neopisiv je utisak što ga napraviše 30.000 kat. gimnas- tičara na jedno pola milijuna gledalaca. Megjunarod- nim utakmicama sudjelovali su i slovenski orlovi iz Ljubljane, te su_ bili predmetom osobitih simpatija. Listovi su donosili duge članke o Jugoslavenima i or- lovskoj organizaciji. Prvu nagradu za prvenstvo dobilo je 13 natjecatelja, megju njima Slovenci Hvale Jošel, 2 mjesto, a Kermavner Ivo 7 mjesto. Sudski zbor se nije za cijelu uru mogao složiti, hoće li Hvale dobiti prvo ili drugo mjesto. Ovih natjecatelja za prvenstvo bilo je 103. Natjecalo se 300 vrsta. Jugoslaveni su do- |. segli 3. mjesto. Jugosl. orli položiše vijenac na grob neznanog junaka u Parizu, prirediše soirć, komu su- djelovahu najodličnije crkvene, vojničke i političke lič- nosti te uredništva uglednih pariških listova. Pri do- iosku u Ljubljanu priregjene su im burne ovacije. Činovnički zakon, koji materijalno i moralno zasužniuje činovnike, primljen je u Skupštini sa 121 glasom radikala Nijemaca i Turaka. Taj je zakon djelo demokratsko-radikalne koalicije. Pri glasovanju su pak demokrati ostavili Skupštinu, a u svojoj štampi navalili na Jugosl. klub, da je omogućio vladi kvorum. Napro- tiv je istina da je vlada imala kvorum i da. je sva opo- zicija ostavila skupštinu, jer kvorum čini trećina posla- nika, dakle od 313 poslanika kvorum čine 105, a vlada je dobila za činov. zakon 121 glas. Prama tomu de- mokratski eksodus iz Skupštine nije drugo bilo nego "— komedija. Odnošaji s Italijom došli su u tešku situaciju. Mussolini traži reviziju Rapalskog ugovora, jer da je ostario za današnje prilike. Glavna izmjena koju Mus- solini traži jest ukidanje riječke države i priznanje ita- lijanskog suvereniteta nad Rijekom. Vlada u Beogradu, izgleda, odbija predlog i za to je u pregovorima zastoj. Cijepanje Dalmacije. Poslije otcijepljenja Boke Kotorske od Dalmacije donesena je odluka u ministar- skom savjetu da se pristupi likvidaciji pokraj. uprave u Splitu i da veliki župani u Splitu i Dubrovniku pre- uzmu svoju službu. — Za Dalmacijom dolazi Bosna. Taksa je prva! Slovenac, Koji u Beogradu vrši državnu službu, ide ulicom i vidi, da je raspukla vo- dovodna cijev i da se voda silno razlijeva po_ ulici. Tuda mimohodi stotina drugih, i niko se za to ne brine, a on pogje do prvoga policijskog odjela, i stvar pri- javi. Cinovnik mu reče: ,Najprije 3 Din. takse druga- čije se prijave ne može uzeti na znanje 1“ — ,A voda neka teče, i neka se šteta/ pravi, dokle nije plaćena taksa, jel' te?“ — ,No, dakako, najprije taksa!“ — E, pa neka je s dobrom srećom... i s Bogom ! reče Slovenac, i odstupi. \ Demokratsko primjenjivanje školskih zakona. Nedavno je na svečanoj sjednici tajnik Jugoslavenske , akademije znanosti i umjetnosti izjavio, da_se izmegju svih akademijinih članova i naših učenjaka najviše ističe dalmatinski učitelj Stipa:t Banović stariji. Taj se učitelj sam nalazi na dvorazrednoj školi, pa već ta abnormalnost priječi normalni uspjeh, ali znajući da je on protivnik demokrata, te njemu su se u pohode požurili nadzornik pokrajinski Radovanović i kotarski A. Prodan u po godine tri puta, dok neke druge škole makarskog kotara nijesu pregledali, ima oko tri godine. Nadzornici mu dadoše ,skroz nedostatno“ u uspjehu. Banović čini prijavu na ministarstvo, na namjesnika Metličića, pok. šk. Vijeće, šefa Kriletića itd., tvrdeći da je ocijenjen pristrano i tražeći reviziju pregledbe. Uzalud, premjestiše ga u kninski, srpski kotar. Banović čini utok na Ministarstvo prosvjete i navodi, da su mu madzornici prigodom inspekcije prijetili ne ugje li u demokratsku stranku. Radi toga očitovanja ga je g. Ivko Radovanović suspendirao od plaće i beriva, ima već dva mjeseca navijajući samovoljno sam za se $.. 34. pokr. šk. zakona od 29. 12. 1871., koji veli, da se učitelj može suspendirati spadne li pod sudbeni progon radi kakva krupna nedjela, zbog kojega trpi cijeli učiteljski stalež (na pr. pronevjerenje novca, silovanje, krivo svjedočanstvo itd.) — Kako se dakle očito vidi Iz godine 1844. u Dubrovniku. Godina 1843. bila je za naš grad i predgragja vrlo teška. Žestok potres, nakon podulje jeke, osjetio se je na 14. IX. i trajao je za koji mjesec, kroz koju periodu zbilo se je regbi do 150 udaraca. Mnogi stanovnici grada ustrašeni stanovali su tada po Pilama. Nakon te nesreće skupljahu se i po naredbi austrijskog cara Ferdinanda u tolikim mjestima po državi dobro- voljni prinosi na korist siromašnog dubrovačkog pučanstva. Naše gradsko starješinstvo sa načelnikom vlastelinom Nikom L. Pucićem na čelu poradilo je da se sastavi tačan i pregledan popis osoba i obitelji, kojima treba pomoći, a koje uslijed dvostrukog , biča“ : potresa i nerodice u prirodi, ne mogu sebi ni svojima pribaviti nužno za uzdržavanje samim obavljanjem svojeg zanata i zanimanja. Taj je popis bio sastavljen, pa dopunjen i ispravljen od jednog gradskog odbora od 34 osobe: od 32 predstavnika dubrovačkih zanatlija, radnika i obrtnika, te 2 posjednika kao predstavnika : zemljovlasnika, i to u dogovoru sa dubrovačkim dušo- « brižnim svećenstvom. : O tome radi i jedan spis (na talij. jeziku) dubrov. . općinske uprave pod br. 1671 dneva 22. VI. god. 1844., | potpisan od načelnika gorepomenutog i_ upravljen dubrov. gradskom paroku. Iz toga nas spisa interesuje NARODNA SVIJEST g. 84. se apsolutno ne može ovdje upotrebiti za slučaj utoka, koji stoji pod uredovnom tajnom. Megjutim $. 35 istoga zakona odregjuje istražniku do dvije trećine. beriva do konca istrage, ali Radovanović Banoviću ne da ništa. Zanimljivo je da je osim drugih Banović tužio šk. vlasti nadzornika Prodana radi njegovih kavalirština sa nekim učiteljicama, ali tu $. 34. ne će da primijene i ako se radi o časti učiteljskog staleža. Brodarsko društvo ,Boka“ sa sjedištem u Ko- toru broji sada pet parobroda i to 1. ,Sava“ 160 tona, 9..,, Bakar“ 110t., 3. ,Drava“ 160 t., 4. ,Lovrana“ 145 t., i 5. ,Vojvodina“ 600 t., novi parobrod sagragjen u Danzigu. Društvo namjerava uspostaviti do brzo novu prugu Metković-Gruž-Kotor-Ulcinj, te nabaviti još tri veća parobroda za veliku obalnu plovidbu. .SAVA“ opće osiguravajuće dioničarsko dru- štvo u Zagrebu obdržavalo je u subotu dne 21. o. mj. svoju prvu redovitu glavnu skupštinu pod pred- sjedanjem svog društvenog predsjednika gosp. Dra Švrljuge. Iz izvještaja društvenog ravnateljstva proizlazi, da se ovo mlado domaće poduzeće vrlo povoljno razvija, te je uspjelo polučiti zamjerne rezultatete i istaknuti se na polju naše domaće narodne privrede kao vodeći zavod svoje struke. Društvo, koje se za sada bavi osiguranjem samo u elementarnim granama, ubralo je kroz poslovno razdoblje 1921-22 na premi: jama sa pristojbama preko K 100,000.000--, a isplatilo na štetama K 26,000.000'- i pošto je amortiziralo u jelini sve osnivačke i tekuće upravne troškove, iska- je čistu dobit od K 4,638.713:-. U ime dividende isplaćuje društvo 10% sa D. 16 (K 64) po dionici. Birani su za članove ravnateljstva: gg. Edgardo Morpurgo, Dr. Milan Vrbanić, Kamilo Bošnjak; nad- zornog odbora : gg. R. Leibenirnst, St. Tubić, Dr. Cleva, S. Benčić, Artur Gvozdanović. (179) nabavu ljekova Gradske lje- lije VIS potrebno karne u Zagrebu, jer se isti dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. Novi bakcil, Bože živi, blagoslovi !.. Sad imamo bakcil novi, Sitnozorske plod znanosti Nazvan: ,bakcil od lienosti“. Glas famoznog ,profesura“, »Specialiste“ i ,doktura“, Koji ga je sretno našo, Već je cieli sviet obašo. Donapokon iz harnosti Ćak i »Večernje. Novosti« Javile su trizmfalno To našašće epohalno. Evala im!... velim i ja, Sivar veliku sviet dobija : Sedmi smrtni grieh je nesto, Da bakcilu dade: mjesto! Za šest drugih smrtnieh grieha Ostaje nam svegj utjeha, Da i njihov bakcil hudi ,Skompriškaju“ mudri ljudi! Megjutim se glasi čuju, Da lienčine zbor zboruju, I velike čine sprave, Divni ,obret“ da proslave. Jednu taku liepu festu (Rek6 bih po svemu šestu“) I mi ćemo slavit amo, Da znanosti čast podamo. Lienčine će novac dati, ; to se više pak potrati, (Od prilike p6 mil juna) To će liepo dat Komuna... Ali zato slične feste Vi još nigda ne vidjeste!... Smiešat će se zemlja, ajer Sve u jedan Trommel — Feuer ! ŠEREMETA. plaćsti skupu poštarinu za popis osoba onoga, odbora, zgodan kao kulturna sličica dubrovačkog života pred godinom 1848. Mnoge od onih osoba nalazimo u popisu vojnika, članova »Na- rodne garde« u glasovitoj god. 1848. i Gostioničare i krčmare tu zastupaju: Jakob Colombo i Petar Matković, kafanare : Nikola Birimiša i Stjepan Maldini, brijače: Pasko Lupini i Petar Fon- tana, drvodjelce i bačvare : Antun Šutić i Antun Moretti, bremenare: Marin Matičević i Antun Primorac, kame- nare: Gjuro Jelić i Nikola Vuličević, glazbare: Jozo Zabolio i Ivan Maser, vozače : llija Kolendić i Petar Kunjelica, šavce: Gjuro Casali i Jakob Piccolo, cre- vljare i papučare :_ Petar Barabić i Nikola Pavlović, zlatare i |urare: Petar Milašinović i Nikola Gjivović, kotlare: Palo Lepeš, lamare: Jozo Tamini, kovače : Valentin Bertogna, rukotvorce “bijelja, pokrivača i matraca: Pavo Maškarić i Petar Moretti, klobučare : Jozo Sulić, dimnjičare : Frano Maddalena, bojadisare : Lujo Leggi, zemljovlasnike; Jero. pl. Natali i Lnjo Tromba, pomorce: Petar Dubravčić i Luka Obradović. Megju ovima ne spominju se nekoji, kao pećari, tkalci, mesari (kočijaša gradskih onda nije još bilo !). Izričito se pak tu spominje, da će se podijeliti pripomoć * i siromašnim ženskim osobama, onima, koje živu od rada svojih ruka, biva švenjem, tkanjem, predeniem isl. O NO . 4 i Br. 83. | \ .. e TN Gradske vijesti. =. / 18. pješ. puk ,Hajduk Veljko“ slavi danas svoju slavu, kao uspomenu na herojsku smrt svoga patrona hajduk Veljka Petrovića, vojvode krajinskog. Jutros se obavlja u krugu kasarne u Gružu blagodarenje i sje- ćenje kolača, a po podne u 16:30 s. bit će vojničk veselje sa: naročitim programom i pozorišnim koma- dom u 19 s. Vjenčanje. Naši sugragjani g. Lujo Pešević trgovac i g.gjica Gjina Miotto vjenčali su se prošl Nedjelje. Sretnim mladjencima srdačne čestitke ! Zaruke. G. Santo Zanoni, urar, zaručio se s g.gjicom Emom De Peppe. Bilo sretno ! Položili ispite. Naši sugragjani : G. Antun Med položio je prvi pravno-povjesni teoretički državni ispit Gg. Ivo Dusbaba, Vicko Grbić, Bogoslav Pavlović, Luk Pekas, Veljko Smolčić položili su drugi pravno-povjesn teoretički državni ispit na Kr. Hrvatskom Sveučilištu u Zagrebu. Našim sugragjanima srdačne čestitke! | Svečanost sv. Dominika spada u subotu 4. augusta. U petak na 4 s. pos. p. svečana večernja u domini. kanskoj crkvi. Dne 4. augusta sv. Mise počinju u5s. pr. p. Švečana u 9 s. Na koru pjeva muški zbor 2. glasnu Misu ,Exultet“ od Fr. Witta, Op. 9. Preko Mise,| kao-i u večer istoga dana izvodi se 3-glasni ,Divne 1 nade“ od Hespers-a O: P., u čast. sv. Dominika. Po| podne u 6!/a s. svečana večernja (izvodi izmjenično mješ. muški koralni zbor), propovijed (govori O. Jacint Belić) i blagoslov. Izvest će se litanije od Perosija (4-glasni mješ. muški zbor uz dodanu pratnju poja-| čanog gudalačkog kvarteta od O. Jordana Viculin) i »Svetotajstvu« od Canestrari (pratnja kao gori, a izvodi 3-glasni mješ. muški zbor). Čitavu službu Božju na . oltaru obavljaju običajno mn. pp.. OO. Franjevci. Pohodi k Mihu Pracatu bili su veoma brojni prošle sedmice. Mnogi i mnogi stranci imali su pri gode da pregledaju i unutrašnjost Dvora, što se nij moglo, dok Miho nije došo. Bilo bi dobro, da Uprav; Dvora dade otvoriti Dvor barem par puta na sedmic za koji sat, da stranci mogu pregledati taj jedan o najljepših arhitektonskih spomenika u našem gradu Skupština radi štrajka pomoraca. U Nedjelj po podne u 6 s., inicijativom Jugosl. Nacionalista održana je na Brsaljama javna skupština za dokrajčenj štrajka pomoraca na našem Primorju. Od govornika se izredaše gg. prof. O. Marčić, M. Mišković pom poručnik, i pravnik V. Grbić. svi su govornici prika zali sa raznih gledišta štete ovog štrajka, te zahtijevali, da se na opću korist ovo štetno stanje već jednom dokrajči. Prihvaćene su jednoglasno rezolucije, koje su otposlane na kompetentna injesta. 1 Pruga Gruž-Ston. U Subotu se je. uspostavili privremena pruga Obalne izmegju Stona i Gruža svakog drugog dana. Tim se je samo djelomično doskočilg potrebi naše zapadne okolice. /: I < Još o Jadranskoj Banci u Trstu. U :zadnjen broju čitali smo, kako je sa najavljenim uregjenjen Jadr. Banke u Trstu silno oštećen naš narod, a po: imenice naš grad i kako je uvrijegjen naš narodni poj nos prelazom ove naše banke u talij. fašističke ruke| Sada nastaje pitanje: Ko nam je sve ovo pripravio ovako nas oštetio ? Valjda Talijani ? — Ne, nego našl ljudi. — Pred par dana imali smo onu glasovitu skup. štinu Jadr. Banke u Trstu. U Upravi su bili skoro sam naši ljudi, pa ipak u nijednoj našoj novini nije bili oglašena skupština. Za nju se je tek privatno doznali 5-6 dana prije, a uvjet je bio, da dioničari polože a cije kod Jadr. Banke u Beogradu barem 5 dana prij skupštine. Nečuveno, kao da nemamo ovdje i drugo dje podružnice Jadr. Banke ? Naši ljudi mješte da olali šaju pristup našim akcionerima, oni im ma ovaj nači to onemogučiše i tako Dubrovnik sa svojih cir 12.000 akcija nije bio zastupan valjda ni sa 200 i ondi naravno talij. akcioneri mogli su učiniti što su htje i kako im je konveniralo I Cijelo naše novinstvo ogotl čeno je ustalo proti.najavljenom uregjenju, a i na će gradski akcijoneri muževno istupiti i pozvati ko petentne faktore, da se oni zauzmu, te u interesu f nancijalnom i nacijonalnom našega naroda unesu mali svijetla u gornje viseće pitanje. — Dioničar. 1 Ne na jeftinu cijenu = većna kakvoću -- treba da pazite, kada kupujete gumene pete. Tražite od Vašeg postolara izričito - : Palma kaučuk pete i potplate.