ei

SEO :

- Pogtesta i Vatikan. Službeni posjet engleškog
i Gijura i kraljice Marije Papi Piju RI. 10. svibnja
o. g dogogjaj je historične vašnosti za sve-katolike
u engleskom carstvu. Od zadnjega posjeta.
arda VII. Papi Lavu XII. 1903. proteklo je punih -2

 

 

Megju anglikancima na dnevnom su edu spontana
obraćenja na. katolicizam, ai u engleškim kolonijama
'svagdano se širi katolička crkva tako dau britanskom
-arstvu brojimo danas oko :20 milijuna katolika. Malo
po malo nestaje one mržnje anglikanizma na rimskog
Papu i engleška vlada postaje pristupačnija opravda-
nim zahtjevima i pravima katolika i tako katoličkoj
Crkvi. u Engleskoj sviću ljepši dani.

Kaos u protestantizmu. Po zadnjem popisu pu-
čanstva u Njemačkoj nabrojeno je ništa manje nego
237 različitih protestantskih sljedaba (sekta) a svaka od
njih tvrdi, da je u njoj prava protestanska nauka. Tako
protestantizam izgleda pravi kaos vjerskih nazora bez
nužnog crkvenog jedinstva. Ko zaluta s pravog puta
istine, mora da tumara po raznim stramputicama, i zato
vedriji duhovi prelaze iz protestantizma u krilo kato-
ličke crkve, gdje nalaze mir svomu izmučenom srcu.
“ Guverner New-Yorka — katolik. U najvećem
gradu Amerike, u New-Yorku bio je izabran za guver-
nera sa većinom od 400.000 glasova katolik Alfred
Smith. Sve moguće proti katoličke stranke i organi-
zacije skupno su sei žilavo borile proti , papističkom “
kanditatu, 'ali sav njihov trud bio je uzaludan. Lijep
utješan ovaj primjer katoličke _ svijesti kod
Amerikanaca.

Katolici u Holandiji. Katol. školstvo je izvrsno
uregjeno. Katolici imadu škole svih vrsti; u najnovije

 -su vrijeme osnovali i svoje sveučilište. Svećeničkog

pomlatka-ima mnogo: jedan postotak katoličkog pu-
čanstva posvećuje 'se svećeničkom i mišionarskom
zvanju. Prirast pučanstva megju holandijskim katolici-
ma ostao je normalan, premda u svim ostalim zapad-
nim evropskim zemljama opada. Sa protestaotima
katolici živu u miru. Katolički svečenici zovu ih često na
konferencije, gdje se raspravlja o katoličkoj nauci.
Mnogi obrazovani protestanti prelaze na katoličku vjeru.

Potpuna zabrana alkohola u Turskoj. Poznato
je da je angorska vlada još lanjske godine zaključila
zabrartu alkohola i da ta zabrana već postoji u Maloj
Aziji. Zbog rierazbistrene političke situacije u Evrop-
skoj Turskoj. Turci su odredili da će se zabrana al-
kvhola za Carigrad i njegovu okolicu provesti kasnije,

_ kako bi evropski trgovci alkoholom u _ Carigradu što

manje stradali. Sada je turska vlada, na traženje ame-
ričke vlade, odredila da od 1. jula važi zabrana alko-
hola i za Carigrad i za evropsku Tursku, .i to je ja-
vila službeno svim državama. To će silno pogoditi
Grčku, koja je pola svog vina i likera izvozila .u Ca-
rigrad i njegovu okolicu.

Vulkan tjera mašine. Na Havajskim otocima
nalazi se veliki vulkan Kilaco, kojemu je krater. uvjek
pun kipeće lave. Cijelo to ognjeno jezero dugo je
925 m. i 615 m. široko. Američki inženjeri pomoću
cijevi navraćaju lavu tako, da ona vodenom parom,

što se nje diže tjera razne mašine po fabrikama oko
vulkana Kilaco.

 

Pravi uzrok štrajka pomoraca.

U posljednje vrijeme kroz našu štampu pronose
se vijesti, iz kojih bi se mogla tumačiti namjera, da
se štrajku jugoslavenskih pomoraca dade neko osobito,
novo stanovište, unašajući u ovaj spor politički kara-
kler i tendenciju socijalizacije plovidbe. Zato Savez
jugoslavenskih pomoraca, u želji . da javnost bude
tačno upućena u prirodu spora, izjavljuje: 1. Štrajk
je buknuo iz čisto ekonomskih razloga, jer su pomorci
od preko jedne godine neprestano tražili poboljšice
plata, koje su općenito, pa i od istih brodovlasnika
priznate kao mizerne, no uzalud. 2. Svrba štrajka,
:koji traje već preko mjesec: dana, ostala je uvijek ista,
te pomorci nijesu nikad ništa nova tražili, kako doka-
zuju izjave pismene i zapisničke date sa strane Saveza
madležnim oblastima. 3. Brodovlasnici su prižnali oprav-
danost zahtjeva pomotaca, ali su isticali pasivnost nji-
hovih preduzeća uopće, te su izjavili, da bez izdašrie

vladine novčane subvencije ne mogu nikako uvažiti .
traženje pomoraca. Jadranska Plovidba odbila je podi- . 17/...

jeljenu joj vladinu subvenciju od: 9.946.322 Diriara i
tražila znatno veću. 4.' Političkoga: karaktera nije u
štrajku nikad bilo:te se u tom pravcu Savez pozitlje
na cjelokupno pučaristvo Jadranske jugoslavenske obale,
koje je kao živi svjedok pratilo ovaj spor te u više
navrata javno odobrilo postupak i ponašanje pomoraca.
5. Sa strane Saveza Pomoraca nije se nikad ni pomi-

kralja Rt Ž
godina, a kroz ovo vrijeme odnošaji izmegju sv. Sto.
lice i britanskog kraljevstva veoma su se poboljšali.

si Kruge strane dao na zapisnik 21. juna

"NIRGĐNS SVIJEST /

vu TETI T

slito' nt kazalo išta sto: i ikako: trezto vdati povoda “>
da;

etu pomoraca dade tendencija socija
stupnik brodovlasnika, g. eR bio“

  

 
 
 
  
  

plavi

 

“štrajk izjavu pre
sed iaonici voljni predati
dd ih ona 'administrira, O
istom zapisniku izričito opetovao
adm
ako drive neće da pomogne. Susljedno ovoj izjavi
brodovlasnika, Savez je -pomoraca dao oblasti sa-svoje
strane pismenu izjavu, da.su pomorci voljni smjesta
preuzeti rad u drčavnoj režiji, dok bi se pitanje uredilo.
Da je sve ovako, dokazuju zvanični zapisnici šlampani
u »Glasu Pomoraca« .u..ovjerovljenom . prepisu...

 

Pisma iz naroda.

Sa otoka KORČULE. Česi gosti. I ove nas je
godine pohodio lijepi broj braće Čeha, da se nauživaju
sunca i mora. Gragjanstvo ih. milo. susreta, pak je
Općina njima u počast jedno veče priredila koncčrat
glasbom, a Česi opet uzvratiše gragjanstvu svojim
koncertom. I na Orebićima ima oko 150 Čeha; to su
većinom ,skauti“, koji su se utaborili u 20 šatora kraj
izvor-vode Trstenika, na obali veoma zgodnoj za ku-
panje. Itu su davali razne zabave. Prošlih je pak dana.
došlo u grad Korčulu 80 česke djece, za koju je .unaj-

'mljena posebna. kuća kraj mora. vlasnost , Zakloništa

Siromaha“.

Talijansko voće počelo je da dolazi trabakula:
ma kao ono. prije rata. Osim voća donose i brašna i
sočiva i krumpira. Voće je prilično skupo, ali kad
uslijed suše nema domaćeg dobro je i ovo došlo. Zna-
čajno je pak,. da brašno, koje dolazi iz Italije, nije
skuplje nego li ono, koje dolazi iz naše države.

Filoksera. Za vrijeme rata žiložder je uništio sve
vinograde u Velojluci a dobrim dijelom i u Blatu, te
se širipo svim mjestima otoka Korčule. Narod je stao
da obnavlja vinograde. amerikanicom, ali onim mladim
vinogradima na tankoj kršovitoj zemlji puno škodi
suša, i narod bolno gleda, kako propadaju krvavi trudi
njegovi. U debeloj, zemlji, u poljima amerikanica se
veoma dobro drži i suša joj toliko ne škodi: Loza
ove godine dobro nosi, ali u nekim mjestima trpi od

suše gdje i gdje pojavio se je i crv_te. uništio dobar
dio ploda.

Pšenica je ljetos dobro urodila, ali: i korist,

kad se kod nas malo sije; Najbolje - u tom. pogleda.
'stoje Smokvica i Pupnat, Koje imaju zgodne: zemlje

za sijanje, dok druga mjesta obragjuju jedino lozu, a
sve su drugo gotovo zapustili.

Bijeda i nevolja lara osobito u Velojluci i Blatu.
Ne samo što je izdala: loža; riego ljetos i: more. Lov
je srgjela veoma islab. Ribari ne hitaju ni toliko, da
bi se u obitelji :prehranili, a nema ni govora o tom,
da se što posoli. Zeleništ sočiva ovog puta malo i
nimalo uslijed suše i mušice, koja uništila i bob i
grahija i trape. Javnih radnja nema, pak je tako veliki
dio naroda u pravom očaju.: Željan je kruha i tada,
a nema ko, da mu: pomoć pruži. Da bi se bar popravili
putevi, osobito glavna cesta preko otoka od Blata do
Pupnata, koja je uprav u desolantnom stanju. Svak
željno očekuje kišu, e da može: što po vrtlima posijati,
pak se bilo kako prehraniti. Ima iuprav žalosnih slu-
čajeva, gdje u mnogim kućama ni korice kruha nema,
a da se ni ne 'spominje obosotinja i golotinja. Ovaj
narod prolazi uprav teške, (crne ei ne vidi još

-izlaza iz nevolje svoje. |

Francuzi, Hrvati i krovate.“

Povijest spominje Hrvate kao izvrsne konjanike
u francuskoj vojsci i to: po/prvi put za vladanja Luisa
XIII. i ako, se drži da su se nalazili još: ,prije.'Spomi-
nju. se Hrvati pod zapovjednikom Rantzau a: bijahu

.regimentovani god. 1636. Mestres:du regiment Royal

    

Crovat bili su većima
marechal de France“ 5
+ Evo 'kako su tijekom ; vremena: slijedili po. imenu
mestres bojnog polja u. i Royal Crovat do
godine 1790 :
1635 de Rantzau. = 1640. de. Gassion. -_ 1645
d' Hocquincourt. — 1646 Stref. — :1685 Baltazard. —
:1664 de Vivonne. — 16,, de Tallard. — 16+.. de
“Guebriant. — 1685: de: Roussy. — 1692 de Tillićres.
:— 169... d'. Al&gre. —; 1705, de Chabonnes-Gurton. —
de Joyeuse-Grandprć.: +—:1725 de Pont-Saint-
Pierre, —::1745.de Carmay. <— 1647 de Flaxande. —
1755 de Fassć, — 1770 de lonize — 1786 de -Da-
mas: — 1787 le prince de Monaco.
+ Pjesnik. Voiture uvojači se megju Hrvate črdige

dijelom odlikovani .sa štapom

1632, kako to on sam kaže..U pismu upravljenu iz. .:

luke. Digoin: na rijeci Loire, datiranu 27 juna 1632 on

piše gospogjici Paulet 27%, Prispjevši u Bruxelles, .ulje-

lo i: I
a sa strane vlade bude za meko vr eme

Br. 34

x

aonjeafašot

TIE
dz" "Općine: ZATON: “Slaba: tjetina: Đuga suša

i O i kiša
ima. 1 buhač
gjet propala,
ijeme brstile,
tii sve uništeno.

  
  
  
  
 
 

Pasja jesnoča Prošastog mjeseca. bilo dosta

“slučajeva bjesnoće pasa u mnogim mjestima ove općirie.

)ačve, akoprem

U nekim selima pokrepali skoro'svi psi od; te zatazne
pogubne nemoći. Srećom i to baš. nekom: srećoin ne .

bilo. slučajeva ugriza... nego. samo. kako. .čujemo..bio
jedan slučaj u Orašcu na jednom jadnom dijetetu od
11 godina, koje je: .žalibože prekasno odneseno na
liječničku pregledbu. Bilo bi potrebno, da se upotrebe
najstrože mjere, e se: spriječi pogibelj, koja sveudilj
prijeti od ugriza preostalili ' zaraženih : pasa. Znakovi
bijesnog psa: jesu slijedeći:
istinu oslijepi jadna živina; pjenasta usta i potkučen

\oči poplavljene;: ijersu .

rep. Bježi od istog gospodara i kadikad nemilo urliče. “

'\ Odlazak vrijednog učitelja: Qvih dana: odijelio :

se iz sela Gromača g. Alfired;Svilokos, narodni učiteli,

nakon jedanaest godina: učiteljevanja u tom selu. Svak -
ga oplakuje, a nadasve roditelji školske djece, jer je

bio valjan i revan odgojitelj i pravi, 'savjesni: otac
povjerene' mu djece. Takve narodne prosvjetitelje mili

Bog. nagradio dugim sretnim životom.; Beš sretao

mjesto, koje ga dobiva.

Poučna zabava u Brsečinama. “Prošli. 'utornik: ma

31. Jula imali smo jednu rijetku zabavu. u tomu

mjestu. Vrsna učiteljica osuovne škole, g.gjica Marija
Vidović iznenadila nas je jednom krasnom, uspjelom
akademijom. Razne pjesme su učenici odnosno učenice

deklamovale i pjevale, a na svršetku plesale; narodno

kolo. Svi su svoje uloge izvršili sa svom preciznošću, |
te zadivile mnoštvo prisutnika..- Na očima roditelja opa-

žalo se. neko ganuće, što su \poprimili tekom ove.

akademije uvidivši, kako se njihova djeca : umno obo-.

gaćuju pod izvrsnim poučavanjem opomenute zauzetne“
i vrijedne učiteljice. Željeli bi da ne ostane na ovomu,
već da i opet vidimo našu djecu u, kakvoj produkciji

na opću izobrazbu našega mjesta. Vrijednoj učiteljici
čestitamo na uspjehu i srdačno zahvaljujemo. | ;

 

   

 

Berson jest i: ostaje najbolja vrsta. Čuva
cipele, jeftiniji je i trajniji od kože.
Zahtjevajte 'od Vašeg postolara, da: Vam
pričvrsti. Berson gumene pete - i: gumene
— +: potplate. : i

 

“gao sam — po milosti M. Chandelbonne —_u jednu
:hrvatsku satniju, i mogu vam; istinu RANI da se na-
lazim izvrstno“ .

U Francuskoj se je pazilo. da. o. ili
nose nešto okolo vrata što se je veoma svigjalo; vo
nici.su to imali iz proste tkanine, a oficiri i iz fine. mu-'
soline ili svile. “ Okrajci | ove tkanine, pošto bi opkolili,
vrat, dolazili bi ubavo svezani pod grlo na prsima.
Ovo. brzo omili svakome, pa bude. uvedeno . u modu
ne samo za vojnike, nego i za, “civile , \pod imenom

»travate“, jer su to nosili konjanici »Regiment Royal
Cravate“.

Takogjer nazovu cravate i šarpe “(€charpe) t96
rese koplja barjaka.

+ Moda kravate iz Francuske poplavi cijelu Evropu.
Resi“ se tako udomi i postane netimrla do dana da-
' našnjega, jer“ nema ni jednoga čovjeka na gragjansku
“obučena, da ne bi znao! što | je kravata i da: ju ne bi
rado upotrebio. - ' Kakogogi se je moda ' mijenjala, kra-
vata je tu bila: ili bijela, ili crna, ili! šarena, ili širja
“ili uža, ili dulja ili lita ali svegi kravata pod svojim
historičkim imenom. Pa ako je odmah u početku bila
uveđena, 'bila bi već starica od 290 god. : (I. B. B.

  

 

/ * L. P. Trois mois en Croatie.
| 1% V.. Daniel. Hist.-de ta milice francaise.
ut Kettres de M, de oihuteri Edit, Ubicini 1855,