ei SEO : - Pogtesta i Vatikan. Službeni posjet engleškog i Gijura i kraljice Marije Papi Piju RI. 10. svibnja o. g dogogjaj je historične vašnosti za sve-katolike u engleskom carstvu. Od zadnjega posjeta. arda VII. Papi Lavu XII. 1903. proteklo je punih -2 Megju anglikancima na dnevnom su edu spontana obraćenja na. katolicizam, ai u engleškim kolonijama 'svagdano se širi katolička crkva tako dau britanskom -arstvu brojimo danas oko :20 milijuna katolika. Malo po malo nestaje one mržnje anglikanizma na rimskog Papu i engleška vlada postaje pristupačnija opravda- nim zahtjevima i pravima katolika i tako katoličkoj Crkvi. u Engleskoj sviću ljepši dani. Kaos u protestantizmu. Po zadnjem popisu pu- čanstva u Njemačkoj nabrojeno je ništa manje nego 237 različitih protestantskih sljedaba (sekta) a svaka od njih tvrdi, da je u njoj prava protestanska nauka. Tako protestantizam izgleda pravi kaos vjerskih nazora bez nužnog crkvenog jedinstva. Ko zaluta s pravog puta istine, mora da tumara po raznim stramputicama, i zato vedriji duhovi prelaze iz protestantizma u krilo kato- ličke crkve, gdje nalaze mir svomu izmučenom srcu. “ Guverner New-Yorka — katolik. U najvećem gradu Amerike, u New-Yorku bio je izabran za guver- nera sa većinom od 400.000 glasova katolik Alfred Smith. Sve moguće proti katoličke stranke i organi- zacije skupno su sei žilavo borile proti , papističkom “ kanditatu, 'ali sav njihov trud bio je uzaludan. Lijep utješan ovaj primjer katoličke _ svijesti kod Amerikanaca. Katolici u Holandiji. Katol. školstvo je izvrsno uregjeno. Katolici imadu škole svih vrsti; u najnovije -su vrijeme osnovali i svoje sveučilište. Svećeničkog pomlatka-ima mnogo: jedan postotak katoličkog pu- čanstva posvećuje 'se svećeničkom i mišionarskom zvanju. Prirast pučanstva megju holandijskim katolici- ma ostao je normalan, premda u svim ostalim zapad- nim evropskim zemljama opada. Sa protestaotima katolici živu u miru. Katolički svečenici zovu ih često na konferencije, gdje se raspravlja o katoličkoj nauci. Mnogi obrazovani protestanti prelaze na katoličku vjeru. Potpuna zabrana alkohola u Turskoj. Poznato je da je angorska vlada još lanjske godine zaključila zabrartu alkohola i da ta zabrana već postoji u Maloj Aziji. Zbog rierazbistrene političke situacije u Evrop- skoj Turskoj. Turci su odredili da će se zabrana al- kvhola za Carigrad i njegovu okolicu provesti kasnije, _ kako bi evropski trgovci alkoholom u _ Carigradu što manje stradali. Sada je turska vlada, na traženje ame- ričke vlade, odredila da od 1. jula važi zabrana alko- hola i za Carigrad i za evropsku Tursku, .i to je ja- vila službeno svim državama. To će silno pogoditi Grčku, koja je pola svog vina i likera izvozila .u Ca- rigrad i njegovu okolicu. Vulkan tjera mašine. Na Havajskim otocima nalazi se veliki vulkan Kilaco, kojemu je krater. uvjek pun kipeće lave. Cijelo to ognjeno jezero dugo je 925 m. i 615 m. široko. Američki inženjeri pomoću cijevi navraćaju lavu tako, da ona vodenom parom, što se nje diže tjera razne mašine po fabrikama oko vulkana Kilaco. Pravi uzrok štrajka pomoraca. U posljednje vrijeme kroz našu štampu pronose se vijesti, iz kojih bi se mogla tumačiti namjera, da se štrajku jugoslavenskih pomoraca dade neko osobito, novo stanovište, unašajući u ovaj spor politički kara- kler i tendenciju socijalizacije plovidbe. Zato Savez jugoslavenskih pomoraca, u želji . da javnost bude tačno upućena u prirodu spora, izjavljuje: 1. Štrajk je buknuo iz čisto ekonomskih razloga, jer su pomorci od preko jedne godine neprestano tražili poboljšice plata, koje su općenito, pa i od istih brodovlasnika priznate kao mizerne, no uzalud. 2. Svrba štrajka, :koji traje već preko mjesec: dana, ostala je uvijek ista, te pomorci nijesu nikad ništa nova tražili, kako doka- zuju izjave pismene i zapisničke date sa strane Saveza madležnim oblastima. 3. Brodovlasnici su prižnali oprav- danost zahtjeva pomotaca, ali su isticali pasivnost nji- hovih preduzeća uopće, te su izjavili, da bez izdašrie vladine novčane subvencije ne mogu nikako uvažiti . traženje pomoraca. Jadranska Plovidba odbila je podi- . 17/... jeljenu joj vladinu subvenciju od: 9.946.322 Diriara i tražila znatno veću. 4.' Političkoga: karaktera nije u štrajku nikad bilo:te se u tom pravcu Savez pozitlje na cjelokupno pučaristvo Jadranske jugoslavenske obale, koje je kao živi svjedok pratilo ovaj spor te u više navrata javno odobrilo postupak i ponašanje pomoraca. 5. Sa strane Saveza Pomoraca nije se nikad ni pomi- kralja Rt Ž godina, a kroz ovo vrijeme odnošaji izmegju sv. Sto. lice i britanskog kraljevstva veoma su se poboljšali. si Kruge strane dao na zapisnik 21. juna "NIRGĐNS SVIJEST / vu TETI T slito' nt kazalo išta sto: i ikako: trezto vdati povoda “> da; etu pomoraca dade tendencija socija stupnik brodovlasnika, g. eR bio“ plavi “štrajk izjavu pre sed iaonici voljni predati dd ih ona 'administrira, O istom zapisniku izričito opetovao adm ako drive neće da pomogne. Susljedno ovoj izjavi brodovlasnika, Savez je -pomoraca dao oblasti sa-svoje strane pismenu izjavu, da.su pomorci voljni smjesta preuzeti rad u drčavnoj režiji, dok bi se pitanje uredilo. Da je sve ovako, dokazuju zvanični zapisnici šlampani u »Glasu Pomoraca« .u..ovjerovljenom . prepisu... Pisma iz naroda. Sa otoka KORČULE. Česi gosti. I ove nas je godine pohodio lijepi broj braće Čeha, da se nauživaju sunca i mora. Gragjanstvo ih. milo. susreta, pak je Općina njima u počast jedno veče priredila koncčrat glasbom, a Česi opet uzvratiše gragjanstvu svojim koncertom. I na Orebićima ima oko 150 Čeha; to su većinom ,skauti“, koji su se utaborili u 20 šatora kraj izvor-vode Trstenika, na obali veoma zgodnoj za ku- panje. Itu su davali razne zabave. Prošlih je pak dana. došlo u grad Korčulu 80 česke djece, za koju je .unaj- 'mljena posebna. kuća kraj mora. vlasnost , Zakloništa Siromaha“. Talijansko voće počelo je da dolazi trabakula: ma kao ono. prije rata. Osim voća donose i brašna i sočiva i krumpira. Voće je prilično skupo, ali kad uslijed suše nema domaćeg dobro je i ovo došlo. Zna- čajno je pak,. da brašno, koje dolazi iz Italije, nije skuplje nego li ono, koje dolazi iz naše države. Filoksera. Za vrijeme rata žiložder je uništio sve vinograde u Velojluci a dobrim dijelom i u Blatu, te se širipo svim mjestima otoka Korčule. Narod je stao da obnavlja vinograde. amerikanicom, ali onim mladim vinogradima na tankoj kršovitoj zemlji puno škodi suša, i narod bolno gleda, kako propadaju krvavi trudi njegovi. U debeloj, zemlji, u poljima amerikanica se veoma dobro drži i suša joj toliko ne škodi: Loza ove godine dobro nosi, ali u nekim mjestima trpi od suše gdje i gdje pojavio se je i crv_te. uništio dobar dio ploda. Pšenica je ljetos dobro urodila, ali: i korist, kad se kod nas malo sije; Najbolje - u tom. pogleda. 'stoje Smokvica i Pupnat, Koje imaju zgodne: zemlje za sijanje, dok druga mjesta obragjuju jedino lozu, a sve su drugo gotovo zapustili. Bijeda i nevolja lara osobito u Velojluci i Blatu. Ne samo što je izdala: loža; riego ljetos i: more. Lov je srgjela veoma islab. Ribari ne hitaju ni toliko, da bi se u obitelji :prehranili, a nema ni govora o tom, da se što posoli. Zeleništ sočiva ovog puta malo i nimalo uslijed suše i mušice, koja uništila i bob i grahija i trape. Javnih radnja nema, pak je tako veliki dio naroda u pravom očaju.: Željan je kruha i tada, a nema ko, da mu: pomoć pruži. Da bi se bar popravili putevi, osobito glavna cesta preko otoka od Blata do Pupnata, koja je uprav u desolantnom stanju. Svak željno očekuje kišu, e da može: što po vrtlima posijati, pak se bilo kako prehraniti. Ima iuprav žalosnih slu- čajeva, gdje u mnogim kućama ni korice kruha nema, a da se ni ne 'spominje obosotinja i golotinja. Ovaj narod prolazi uprav teške, (crne ei ne vidi još -izlaza iz nevolje svoje. | Francuzi, Hrvati i krovate.“ Povijest spominje Hrvate kao izvrsne konjanike u francuskoj vojsci i to: po/prvi put za vladanja Luisa XIII. i ako, se drži da su se nalazili još: ,prije.'Spomi- nju. se Hrvati pod zapovjednikom Rantzau a: bijahu .regimentovani god. 1636. Mestres:du regiment Royal Crovat bili su većima marechal de France“ 5 + Evo 'kako su tijekom ; vremena: slijedili po. imenu mestres bojnog polja u. i Royal Crovat do godine 1790 : 1635 de Rantzau. = 1640. de. Gassion. -_ 1645 d' Hocquincourt. — 1646 Stref. — :1685 Baltazard. — :1664 de Vivonne. — 16,, de Tallard. — 16+.. de “Guebriant. — 1685: de: Roussy. — 1692 de Tillićres. :— 169... d'. Al&gre. —; 1705, de Chabonnes-Gurton. — de Joyeuse-Grandprć.: +—:1725 de Pont-Saint- Pierre, —::1745.de Carmay. <— 1647 de Flaxande. — 1755 de Fassć, — 1770 de lonize — 1786 de -Da- mas: — 1787 le prince de Monaco. + Pjesnik. Voiture uvojači se megju Hrvate črdige dijelom odlikovani .sa štapom 1632, kako to on sam kaže..U pismu upravljenu iz. .: luke. Digoin: na rijeci Loire, datiranu 27 juna 1632 on piše gospogjici Paulet 27%, Prispjevši u Bruxelles, .ulje- lo i: I a sa strane vlade bude za meko vr eme Br. 34 x aonjeafašot TIE dz" "Općine: ZATON: “Slaba: tjetina: Đuga suša i O i kiša ima. 1 buhač gjet propala, ijeme brstile, tii sve uništeno. Pasja jesnoča Prošastog mjeseca. bilo dosta “slučajeva bjesnoće pasa u mnogim mjestima ove općirie. )ačve, akoprem U nekim selima pokrepali skoro'svi psi od; te zatazne pogubne nemoći. Srećom i to baš. nekom: srećoin ne . bilo. slučajeva ugriza... nego. samo. kako. .čujemo..bio jedan slučaj u Orašcu na jednom jadnom dijetetu od 11 godina, koje je: .žalibože prekasno odneseno na liječničku pregledbu. Bilo bi potrebno, da se upotrebe najstrože mjere, e se: spriječi pogibelj, koja sveudilj prijeti od ugriza preostalili ' zaraženih : pasa. Znakovi bijesnog psa: jesu slijedeći: istinu oslijepi jadna živina; pjenasta usta i potkučen \oči poplavljene;: ijersu . rep. Bježi od istog gospodara i kadikad nemilo urliče. “ '\ Odlazak vrijednog učitelja: Qvih dana: odijelio : se iz sela Gromača g. Alfired;Svilokos, narodni učiteli, nakon jedanaest godina: učiteljevanja u tom selu. Svak - ga oplakuje, a nadasve roditelji školske djece, jer je bio valjan i revan odgojitelj i pravi, 'savjesni: otac povjerene' mu djece. Takve narodne prosvjetitelje mili Bog. nagradio dugim sretnim životom.; Beš sretao mjesto, koje ga dobiva. Poučna zabava u Brsečinama. “Prošli. 'utornik: ma 31. Jula imali smo jednu rijetku zabavu. u tomu mjestu. Vrsna učiteljica osuovne škole, g.gjica Marija Vidović iznenadila nas je jednom krasnom, uspjelom akademijom. Razne pjesme su učenici odnosno učenice deklamovale i pjevale, a na svršetku plesale; narodno kolo. Svi su svoje uloge izvršili sa svom preciznošću, | te zadivile mnoštvo prisutnika..- Na očima roditelja opa- žalo se. neko ganuće, što su \poprimili tekom ove. akademije uvidivši, kako se njihova djeca : umno obo-. gaćuju pod izvrsnim poučavanjem opomenute zauzetne“ i vrijedne učiteljice. Željeli bi da ne ostane na ovomu, već da i opet vidimo našu djecu u, kakvoj produkciji na opću izobrazbu našega mjesta. Vrijednoj učiteljici čestitamo na uspjehu i srdačno zahvaljujemo. | ; Berson jest i: ostaje najbolja vrsta. Čuva cipele, jeftiniji je i trajniji od kože. Zahtjevajte 'od Vašeg postolara, da: Vam pričvrsti. Berson gumene pete - i: gumene — +: potplate. : i “gao sam — po milosti M. Chandelbonne —_u jednu :hrvatsku satniju, i mogu vam; istinu RANI da se na- lazim izvrstno“ . U Francuskoj se je pazilo. da. o. ili nose nešto okolo vrata što se je veoma svigjalo; vo nici.su to imali iz proste tkanine, a oficiri i iz fine. mu-' soline ili svile. “ Okrajci | ove tkanine, pošto bi opkolili, vrat, dolazili bi ubavo svezani pod grlo na prsima. Ovo. brzo omili svakome, pa bude. uvedeno . u modu ne samo za vojnike, nego i za, “civile , \pod imenom »travate“, jer su to nosili konjanici »Regiment Royal Cravate“. Takogjer nazovu cravate i šarpe “(€charpe) t96 rese koplja barjaka. + Moda kravate iz Francuske poplavi cijelu Evropu. Resi“ se tako udomi i postane netimrla do dana da- ' našnjega, jer“ nema ni jednoga čovjeka na gragjansku “obučena, da ne bi znao! što | je kravata i da: ju ne bi rado upotrebio. - ' Kakogogi se je moda ' mijenjala, kra- vata je tu bila: ili bijela, ili crna, ili! šarena, ili širja “ili uža, ili dulja ili lita ali svegi kravata pod svojim historičkim imenom. Pa ako je odmah u početku bila uveđena, 'bila bi već starica od 290 god. : (I. B. B. / * L. P. Trois mois en Croatie. | 1% V.. Daniel. Hist.-de ta milice francaise. ut Kettres de M, de oihuteri Edit, Ubicini 1855,