Poštarina
plačena u gotovu.
\Br. 35. DUBROVNIK 14. augusta 1923. 0, God. VV.
ena je iša 5, Din. mjesečno; za inozemstvo. 100. Din. O E svakog Utrka Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
i PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. MIT : 1 urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“., —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. | Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
Ogjimo, da Mu se poklonimo...
| Davno je tome, uoči velikih blagdana sveti
\grad Jerusalem vrvio svijetom iz cijele Pa-
ne. Vogje narodni, bojeći se svijetla dana
ećahu noću, kako da maknu s puta Onoga,
koji križaše putove njihove demagogije. A On
majući sve to, u isto doba u krugu svojih
branih ostavljaše svijetu najdivniji znak
oje dobrote i ljubavi: Samoga sebe ...
ijekovi su od tada projurili u nepovrat,
oni ne promjeniše ni Njega ni Njegove ostav-
ie. Sada kao i onda opetuje se čudo Nje-
ve ljubavi i dobrote, i to u svaki čas na
zbroj mjesta.
pak neznanje i zloba uvrijediše Gari u toj
jegovoj ustanovi već bezbroj puta i Praved-
st je tražila kazan tih drznika i njihovih
nalja, ali poklon vjernika i njegova dobrota
lržaše gnjev Pravednosti.
(I mi kao i oci naši i braća naša u svom
mlju uvrijedismo više puta Otajstvo lju-
vi. Da operemo zlobu našu poći ćemo, koji
m a svi u duhu, da mu se poklonimo u
salemu našem. Sa svih ćemo strana po-
iti, da ga zajednički pozdravimo kao Kralja
da našeg.
astiri naši svečano će Ga pronjeti ulicama
opote, a mi svi pasti ćemo na koljena
Njim, moleći Ga smjerno, da nam prosti
onja naša, da uščuva gnjev desnice Svoje
as. Molit ćemo Ga dalje za snagu i kre-
u teškim narodnim danima. — Na za-
čkom stolu nahranit ćemo se hljebom ži-
, da ne mremo, već da živimo navijeke..,
Ti Zagrebe, evjete naših gradova, po-
se, izidi na visine; podigni silno glas
), Jeruzaleme naš, podigni, ne boj se! Kaži
dovima našim : evo Boga vašega! On
nad krugom zemaljskim, sudije zemaljske
da su kao Taština, a knezove obraća u
čim dune na njih posahnu i vihor kao
u raznese ih... Ali... koji se nadaju
spoda, dobivaju novu snagu, podižu se,
krilima kao orlovi, trče i ne sustaju, hode
more se! / jarke i
[| Pogiimo, poklonimo: Mu .se !'.
| Dalmacija i naša politika.
ako smo u zadnjem našem čeonom članku vi-
tO ocrtali štete, koje su Hrvatima nanesene bezgla-
I politikom hrvatskog narodnog zastupstva“ ni
lleka nijesmo iznijeli sve one nepravde, koje su
tima nanesene, a koje su bile omogućene samo
vom lošom politikom. Riješavanje agrarne reforme,
avljanje i progoni hrvatskih činovnika i učitelja,
jivanje Hrvata sa svih važnih državnih položaja,
slavonskih šuma i ko bi nabrojio sva ona pitanj
u Hrvati zapostavljeni, a što se je sve mog!
ti aktivnim sudjelovanjem Hrvata u parlamentar-
du. Mi ćemo još da istaknemo u ovom "članku
e, koje je ovakova politika donijela Dalmaciji.
ka Kotorska, najjužniji i najromantičniji predjel
e, otcijepljena je od Dalmacije i priključena
)) Gori. Treba naglasiti, da u beogradskom saboru
anas nikoga, ko bi mogao da digne svoj glas
me činu. Moguće će .,hrvatsko narodno za-
u Zagrebu donijeti kakvu rezoluciju protiv.
_se mi pitamo, da li će ta rezolucija moći i
da promijeni što na stvari? U saboru, se je
da spriječi, kao što su uspijevali da spriječe
HPS., dok su bili poslanici.
Upravo zadnjih dana likvidirana je i Pokrajinska
Uprava za Dalmaciju. Dalmacija je parcelisana. A gdje
je davna želja Dalmacije da bude sjedinjena sa Hrvat-
skom ? Propade, jer veliko-srpski hegemonistički režim
sprema i parcelaciju Hrvatske. Ko je za sve ovo od-
govoran? Zar ne onaj, kojije osjegurao : radikalima
homogonu vladu, te im dao svu vlast u rukeiito vlast
bez ikakve kontrole ? i
Skoro će se rješavati u saboru i zakon o agrar-
noj reformi u Dalmaciji. Mi se pitamo, ko će zastupati
tom prilikom interese hrvatskog seljaka u Dalmaciji ?
Zar t. zv. ,maloposjednik“ radikal Štambuk? I ako i
tom prilikom budu zapostavljeni interesi seljaka inte-
resima posjednika, koga će onda kriviti dalmatinski
seljaci ? Poslanici su se Pučke Stranke, dok su bili po-
slanici, u saboru poput lavova borili za interese seljaka.
I sami zemljoradnici dalmatinski su im to priznali,
kada su prijedlog dr. Dulibića uzeli za svoj. Ali da-
nas ? Danas nema hrvatskih zastupnika da brahe inte-
rese hrvatskog seljaka. Ko je tome kriv ? Propast tvoja
dolazi od tebe Izraele. :
Nećemo dalje o posljedicama naše unutrašnje po-
litike premda nijesmo ni deseti dio iznijeli od onoga,
što je uistinu štetovao Hrvatski narod. Ali dovoljno je
i ovo, pa da svak vidi kuda vodi narod ovakova politika.
Srebreno i Kupari. |
ŽUPA, 10/8. 1923.
Opet neko iz Praga piše. Kao da mu je« krivo
što smo mi kazali u prošlom dopisu svoje nepristrano
mišljenje. Nama nije do toga, da prikažemo u lošem
svijetlu ni Kupari ni Srebreng, a piscu.iz. Praga je do .
toga, da prikaže lošim ;poslom po česko društvo
kupnju ciglane i t, d. Stoga napomenuti pisac hoće
da dokaže sa riječima, da su Kupari (ciglana) zapali
više no su u istinu zapali. Mi smo tvrdili, da su zapali
Kr. 800,000 jugoslavenskih, a Praški pisac kaže, da
su zapali po sadašnjem kursu Kr, 10,000.000. Neće
da kaže, da nijesu zapali Kr, 800.000, jer onda je bila
jugoslavenska kruna gotovo jednaka českom, pak on
računa ovako: zapali su Kupari českih Kr. 800,000
to je po današnjem kursu Kr. 10.000.000 jugoslaven-
skih. To je istina, ali danas oni objekti ne bi se mogii
kupiti ni za Kr. 800.000 jugoslavenskih ni českih. —
Kazali smo, da je procjena ciglane prije rata Kr, 400.000,
a da to danas representira Kr. 30,000.000, jer se u nas
računa da gragjevina i strojevi zapadaju 80 puta više
no prije rata. Ali pisac iz Praga to ne vjeruje, jer mu
ne ide u račun, pošto je kivan na neke ljude, što su
dali povoda njegovu odalečenju iz Kupara. Opetujemo,
da nama nije do toga, da napadamo ni jednu ni drugu
stranu, no do toga, da rečemo svoje mišljenje, kako
mislimo, da:je u općem interesu. Zemljište u Srebre-
nome kupljeno je u više puta i u raznih osoba raznim
cijenama; neko je zapalo ispod Kr. 3 a neko više, a
jedno s drugim oko Kr. 3 kako smo već kazali, a
nikako Kr. 7 mt.3, Nu kad bi zapalo Kr. 7 mt. to
ne znači gubit no dobit, jer danas seljaci plaćaju po
Kr. 15 mt.? a kamo li poduzeće za gradnju Hotela
uz more, pak zašto pisac iz Praga tvrdi, da su Česi
na gubišu? \
Što se tiče .gnjile za ciglanu kompetentne osobe
istatirale, da gnjila što se nalazi u blizini Kupara
di za pravljenje cigla stoga je Caboga i prodao
iz nisku cijenu, jer i ako je ciglana vrijedila
više, nije bila dobar posao kao taka, kad u
Boci Kotorskoj imade ciglana, koje joj mogu konku-
rirati, jer imadu jeitiniju i bolju gnjilu. O racijonalnom
kopanju zemlje bilo je mnogo pisanije i raspravljanja
i dokazano je, da se ne smiju praviti duboke rupe,
jer pošto je zemljište u ravnici, voda ne može da
oliče, te kad bi se nasipalo kako voda neće ležati,
cigle bi zapale vrlo skupo, a kad se nebi nasipalo,
malarija bi pomorila pučanstvo župe, Stoga mi ne
žalimo, što je nestalo ciglane. — Župljar in,
Ikone kapice
već preko 60 god. obljubljeno
kućno sredstvo proti bolima
u želucu i poremečenje. pro: _
| bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.
Kulturne vijesti.
Staro hrvatsko crkveno prikazanje. U danima
Euharistijskog kongresa, dne 17.—19. augusta o. g.
priregjuje »Hrv. Kat. Narodni Savez« u Zagrebu veliko
prikazanje za vjernički puk. Glumit će se četiri stotine
godina stara hrvatska crkvena drama , Žrtva Abraha-
mova“ (Posvetilište) od Mavra Vetranića (1483.— 1576.)
i Marina Držića (4 1567.) Muziku je k tome djelu
napisao znani hrvat. kompozitor dr. Božidar Širola.
Sudjeluje oko 250 osoba. Režiju vodi dr. Velimir Deželić,
sin. Prikazivat će se pod vedrim nebom u perivoju
nadbiskupa zagrebačkog. Početak svagda u 8 sati uveče.
Ulaznice (od 7 do 35 Din.) naručuju se kod Hrv. Kat.
Nar. Saveza, Zagreb, Kaptol 27. :
,Ženski Hrišćanski Pokret“ postoji u Beogradu
kao javna organizacija već od čeliri godine. Ovo dru-
štvo ima za svrhu: podizanje religije i morala u narodu,
specijalno megju ženskim svijetom i djecom. Kako su
članice ozbiljno shvatile svoju zadaću, najbolji je dokaz
uvjerenje : kako i gdje da podignete koga, ako bar za
jedan stepen ne stojite više. Zato je prva tačka u
programu rada ovog udruženja bila: religijozna pre-
davanja za članice jednom sedmično. Predavanja se
započinju i svršavaju sa molitvom, a jedno stručno
lice tumačilo je prošle godine Markovo Evangjelje i
poslanicu sv. Pavla Rimljanima. Zatim je održano više
javnih popularnih predavanja religioznog i filozoiskog Ž
smjera. Za sva predavanja spremno su se odazvali
profesori bogosl. fakulteta kao i nekoliko episkopa.
Društvo ima na umu i izdavanje popularnih brošura
religiozne i moralne sadržine, ali mu za sada to ne do-
puštaju financijalna - sredstva. Društvo nema “još ni
svoje dvorane, pak drži svoja predavanja u učionici
teološkog fakulteta. Značajna je glede toga izjava g.gjice
Darinke Janošević u referatu prilikom proslave tro-
godišnjice ovog društva 18. marta pr. god.: ,Da mi
nosimo neko drugo ime, a ne ono »Hrišćanski Pokret«,
mi bismo do potrebne sale mnogo brže i lakše došle“.
Ovo nam pokazuje, da je i kod pravoslavne braće
liberalizam protivan svakom vjerskom pokretu. Odiu-
čnost članica ovog pokreta jamči nam, da neće sustati
na svom delikatnom ali uzvišenom putu.
Broj iramasona raste. Po najnovijim statističnim
podacima broj je framasona znatno porastao u zadnje
doba. Najviše ih ima u Sjevernoj Americi, gdje ima
do 15.000 loža sa 2 milijuna članova. U Engleskoj
ima 5000 loža sa 350.000 članova. Na kontinentu najviše
ih ma u Francuskoj i Italiji, a ima ih i u Jugoslaviji.
Novo iskorišćenje ugljena. Američki veliki indu-
sirijalac Ford obreo je kako se može ugljen da iskoristi
dva puta, Najprije se pomoću velike vrućine izvadi iz
svake tone ugljena 45 litara tekućeg goriva, koji može
da nadomjesti benzin, a zatim ostaje ugljen, ne izgubiv
pri tom vagjenju ništa od svoje gorivosti. Ford već
gradi velike fabrike u Kanadi, da iskoristi svoj izum.
Pisma iz naroda.
VELALUKA. Krupa otukla vinograde. Naša varoš,
jedno izmegju naljepših mjesta otoka Korčule, pro-
življuje teške, upravo crne dane. Žiložder uništio vino-
grade, more izdalo, glad pokucao na mnoga vrata,
pak ih mnogo otišlo trbuhom za kruhom, a ostavilo
svoje rodno mjesto. Pak kao da je sve to malo u
Nedjelju 29. pr. mj. ranim jutrom nadvile se crne
oblačine i udario grad, te nanio većem. dijelu vino-
grada silne štete. Narod je očajan pak nezna ni kuda
će ni kako će zimu prezimiti. Očekiva željno kišu,
a pohodila ga nemila krupa. Kad će nam se vratiti
stari dani sreće i blaostanja? — V. LZ.
CAVTAT. (; Antun Burgjelez.) Na 8t. mj. pre-
-minuo je ovgje poslije dulje bolesti u 70. god. života
Antun Burgjelez, posjednik, otac g. Iva Burgjeleza,
nadučitelja u Pridvorju. Pokojnik je bio veoma čestit
i značajan čovjek, pravi kršćanim, upravo čovjek sta-
roga kova, kakovih nam baš u ova vremena treba. Ro-
dom iz Kune u Konavlima, bio je dvaestak godina u
Americi, gdje je marljivošću i štedljivošću stekao nešto
para, sa kojim je kupio jedan posjed u Cavtatu, gdje
se je i nastanio. Svak ga je volio radi njegove dobrote
i poštenja, pa je njegove mrtve ostanke cijeli Cavtat
otpratio do vječnog počivališta. Neka udova i sin po-
kojnika nagju utjehe u općoj sućuti, a vrlom pokoj-
niku vječni pokoj! _.