Str. 2. NARODNA SVIJEST Br. 36. Pisma iz naroda. PELJEŠAC. Fožar. Naš je poluotok hude sreće, da često nastrada od požara. Imamo malo šume, pak i ono malo za ovih pasjih dana mora da propane. Prošle godine baš u ovo doba gorjela je više dana južna strana poluotoka od Podobučja do Orebića, a ove godine opet se požar pojavio zapadno od "Trstenika baš gdje raste poznato vino »Dingač«. Požar je nastao u Ponedjeljak u jutro 6. o. mj. i gorjelo je cijeli dan i čitavu noć. Šteta je velika, a uzrok požaru još nepoznat. PRČANJ. Vanredno slavlje. Hrvatsko Radničko 'Drušivo »Sloga« u Prčanju, proslavilo je dana 5. kolovoza t. g. svečanost svog pokrovitelja sv. Feliksa, te i dvadeset-godišnjicu svog opstanka. Zaslugom samih članova uapravljena Svecu nova raka, budući stara -zubom vremena sasvim istrošena bila, te je ovom prilikom postavljen natpis na srebrnoj pločici ,Sv. Feliksu Mučeniku Hrvatsko Radničko Društvo Sloga“, prigodom dyadeset-godišnjice svog opstanka MOMKXXIII E Svečanost je navještena palenjem vatara i mužara. Na sami dan svečanosti bila je“ u župnoj crkvi na Svečevom oltaru pjevana sv. Misa, a zatim u društve- nim prostorijama napitnica Ni. V. Kralju, Domovini i društvu. Poslije podne bila je svečana procesija a zatim koncerat mjesnog društva »Lisinski« i paljenje vatara i mužara. Zahvaljujemo društvima Hrvatskom Radnič- kom društvu, »Napredak« iz Kotora, Hrvatskom »Sa- stanku« iz Škaljara, Hrvatskom Pjevačkom društvu »Zvonimir« iz Mula i Tamburaškom društvu »Zora« u Dobroti, što su nam svojom prisutnošću uzveličali svečanost, a tako isto i mjesnom Općinskom Upravi- teljstvu, _ Crkovinarstvu, Slavjanskoj Čitaonici, Pošti, Pučkoj Školi i Zadrugi, te župniku g. Don Niku Luko- vić. Osobita pak hvala g.gji Jelki Sojat, koja je u ovoj prigodi njezinom plemenitošću priznala da je društvo suradnjom samih članova radnika imalo ogromni trošak te isto pripomogla" obilatom novčanom pripomoći. Zahvaljujemo uopće pak svima, koji su na bilo koji način pripomogli da svečanost što sjajnije ispane. — Hrvatsko Radničko Društvo ,Sloga“ u Prčanju. STON. Novi opć. upravitelj. Došao nam je nov, općinski upravitelj g. J. Kovačević. Pritekoše ga dobri glasovi, da je ostavio lijepu uspomenu u Konavlima. i zbilja započeo je marljivo i radikalno, da uredi što je krivo i popuni manjkavo ; atoga u našoj općini ima puno. Osobito nam je milo, da je stavio na srce ure- gjenje škola u Općini, puteva i čistoću mjesta. Već se je pokazao vrlo radišan i objektivan. Od njega drugo i ne tražimo. POPOVIĆI. Omladinska zabava. Zauzimanjem Mp. O. Leonarda Ruskovića, gvardijana u Pridvorju; bila je ovdje dne 12. VII. veoma lijepa zabava popo- vićkih omladinaca. Program je bio raznolik. Uz poučuu zanimljivu komediju >»Skrtac« bilo je nekoliko zabav- nih i rodoljubnih deklamacija te pjevanja i gudanja ma violini uz pratnju harmonija, što su izveli gosti franjevci iz Dubrovnika. Zabava je sa svakog gledišta uspjela i pokazala, što sve mogu seljački momci, kad se nagje netko, koji će ih oduševiti i uputiti. Iz Jugoslavije. Odlikovanje Nj. Vel. Kralja Aleksandra. Na 11. augusta predao je čehoslovački poslanik Seba na Bledu u vili Suvobor kralju Aleksaadru najviše čeho- slovačko odlikovanje vojnički veliki križ ordena Bijeloga Lava, sa mačevima, koji je bio poklonjen od predsje- dnika republike. U svečanom govoru poslanik Seba je istaknuo slijedeće: ,Ovo odlikovanje dokaz je naj- višeg poštovanja sa kojim čitav čehoslovački narod gleda Vaše Veličanstvo te je i gledao za vrijeme rata, kada se je Vaše Veličanstvo : borilo na čelu junačke srpske vojske te pomagalo primjerom svoga junaštva osloboditi čehoslovački narod“. Po cerimoniji kralj očevidno razveseljen zadržao je poslanika u razgovoru *od pola sata. Cerimoniji je prisustvovao Niačićev za- stupnik ministar Niko Perić. ,Orjuna“ i ,Orjuna“. G. Stijepo Kobasica, ured- mik sarajev. »Srpske Riječi«, odgovarajući uredniku beogradskog ultra-šovinističkog »Balkana«, piše megju ostalim: >»Orjuna« u Bosni mnogo se razlikuje od »Orjune«, u Novom Sadu. Ako se ne varamo, večina bosanskih orjunaša rekrutuju se iz radikalnih kru- gova, koji su, kao takvi, dobri srpski nacionaliste. N. pr. tuzlanska je Orjuna gotovo sva radikalska, a slično je i po ostalim mjestima Bosne i Hercegovine“. (Dakle, po g. Kobasici, može se biti u isto doba i »orjunaš« i radikal, dobar srpski i dobar jugoslavenski macionalista | (Opaska Uredništva »N. Sv.«) i PRVA HRVATSKA ŠT Slava Jadranske Straže obavila se je prošle sed- mice u Splitu na osobito svečani način. Ni. V. Kralja zastupao je admiral Prica. |Ovom je prigodom obav« ljen i blagoslov mora. Slavlje ,je trajalo od 12 \do 15 ovog mjeseca. \ + Ivo Evetović, narodni poslanik bunjevačke pučke stranke i jedan od vogja Bunjevaca, umro je 10. ov. mj. naglom smrću. P. u m.! i Zaštoje propala Austro-Ugarska? Na to pitanje daje dobar odgovor zagrebački »Hrvat« koji polemizuje s beograskom »Samoupravom« i piše: ,Austro-Ugarska je propala, jer su je zapustili narodi. A zašto su je zapustili narodi? Jer je pokojna Austro-Ugarska postu- pala s narodima kao što postupa danas Beograd sa Slovencima i Hrvatima, jer im je ona nametla svoj centralizam, od kojega su se branili Hrvati, Slovenci, Česi, Poljaci, i Rusini... Austrija je propala sa svojim pedesetljetnim krutim centralizmom, a Austrija se je držala centralizma samo radi Madžara, da se ne bi otcijepili i proglasili svoju samostalnost. Kad bi Austrija bila dala svojim narodima ne samo autonomiju, nego federaciju, ne bi bilo došla do svjetskog rata, a potom ni do njezina raspada. U slučaju tederacije imali bi bili svi bivši austrijski narodi riječ u vanjskoj politici, i uprav ta odlučna riječ bila bi jamačno zapriječila strašni svjetski rat. Ali Austrija ni Madžarska nijesu htjele, da bi u izvanjskoj politici odlučivali : Česi, Hrvati, Slovenci, Rumunji, Poljaci, uprav onako kao što danas neće gospodin Pašić da u pogledu vanjske politike odlučuju : Slovenci, Hrvati 1 muslimani. Povjesna je činjenica, da je centralizam ubio Austro-Ugarsku, i da ista opasnost prijeti i našoj državi, ako se na vrijeme ne budu opametili centralisti & /a Pašić i jugoslavenska šiba božija — Pribičević“. U eri redukcije. U Bosni se na punu paru radi na redukciji činovnika. Vrši se na taj način, da se otpuštaju kvalifikovani činovnici, a na mjesto njih postavljaju se ljudi nesposobni, koji do takih mjesta dolaze jedino, po protekciji ili srodstvu. Iz zemljišnoga odjela u Sarajevu bio je otpušten činovnik-musliman, koji ima 11 godina službe, a na njegovo je mjesto došao osamnaestgodišnji mladić, koji nema uopće nikakva naobrazbe ni prakse, ali ima tu zaslugu, da je u srodstvu s nekakvom sarajevskom radikalskom perjanicom ! : Gdje je Radić ? Doznaje se, da je Radić pošao u London na poziv engleskih diplomata snabdjeven dokumentima internacionalnog diplomatskog saobraćaja. Pošao je preko Koruške u Beč, pa preko Berlina i Hamburga u London. i Radikalski teror. Demokratski srbijanski listovi pišu, da je radikalski teror uoči novih općinskih izbora prestigao terora iz doba kralja Milana. Reakcija je prešla sve granice. Veliki župani, polit. oblas, čino- vništvo, oružništvo i policija sve je stavljeno od vlade na raspolaganje radikalnoj stranci. — Jednako straho- vanje vlada i u ,prečanskim“ krajevima. Od riječi do djela. Radić je otišao u inostranstvo bez putnice g. ministra policije Vujičića, pa je ovaj izjavio, da Radić toga nije trebao učiniti, jer da je on mogao od naših vlasti kao i svaki drugi gragjanin do- biti putnicu da ide kuda ga volja. Megjutim vrhovni vjerski poglavica bosansko-hercegovačkih muslimana g. reis-el-ulema pita putnicu do Carigrada k svome novom vjerskom starješini kalifi, ali mu uskratiše to pravo, koje inače po riječima g. ministra ima svaki gragjanin naše države! Ne na jeftinu cijenu već na kakvoću ireba da pazite, kada kupujete: guriene ' pete. Tražite od Vašeg postolara izričito Palma kaučuk pete i potplate. Podružnica DUBROVNIK. EDIONICA — Zagre Jedno uporegjenje ! Poznati pisac:Scotus Viator nedavno je opet obašao Slovačku, da sravni predratne +i sadašnje prilike. Svojedobno će objelodaniti rezultate svoga proučavanja, a megjutim je na razne upite od- govorio jednim pismom, iz kojega prenosimo jedan stavak, što se odnosi na naše prilike: ,Ja ne mogu — piše on — da pohvalim sve ono što se je za ove 4 i po godine opstojanja republike radilo, a osobito ne mogu da se složim sa pretjeranim centralizmom, koji je sada u modi. Nu ja bih želio, da oni, koji sa- dašnji sistem čehoslovačke vlade s temelja osugjuju, usporede malko svoj položaj sa položajem u Jugosla- viji i Rumunjskoj. Vigjeli bi, da razlika leži u tome, što su u Čehoslovačkoj na kormilu države ipak naj- bolji i najpošteniji ljudi, dok su u Jugoslaviji i Ru- muniji, uz malo iznimaka, takovi ljudi izolirani ili su 3 u opoziciji, te nisu u stanju, da zaustave korupciju i anarhiju, koja u tamošnjem političkom životu vlada“. — Žalosno ali istinito ! HI. Ljubljanski velesajam od 1.-10. septembra 1923. Protektorat nad ovogodišnjim, velesajmom, ovom najvećom, manifestacijom naše-privredne misli, izvolio je preuzeti Ni. Veličanstvo Kralj Aleksandar I. koji će i priredbu osobno otvoriti. Vašarište Ljubljanskog vele- sajma obuhvavaća 40.000 m*, nalazi se u najljepšem dijelu Ljubljane. Sudeći po spremama koje se uvelike čine, treći će Ljubljanski velesajam nadmašiti sve pri- jašnje. Izložiti će preko 700 firma, od ovih 148 ino- stranaca. Naijeftiniju robu, kupi svako iz prve ruke. Osobito lijepu zgodu pruža velesajam zanatlijama i seljacima. Poljoprivredni strojevi kao i drugi domaćeg i stranog izvora, biti će za čitavo doba sajma u pogonu, tako da će svatko vidjeti njihovo djelovanje i učinak. Stan posjetnicima osiguran. Legitimacije prodavaju novčani zavodi a Din 80;—. Na osnovu legitimacije vožnja u polovinu cijene. putničkim i brzim vlakovima te jugoslavenskim parobrodima. Gradske vijesti. Proslava Euharistijskog Kongresa u našem gradu. U Nedjelju je i u našem gradu obavljena po svim glavnim crkvama euharistijska pobožnost. Presveto Otajstvo izloženo je klanjanju vjernika od 7-8 s. kod mp. OO. Dominikanaca, od 8-9 s. u crkvi sv. Vlaha, od 93/s do 11 s. u katedrali, gdje se je poslije sv. Mise ispjevalo ,Tebe Boga hvalimo“ i ,Svetotajstvu“. Po podne izloženo je Svetotajstvo u mp. OO. Franjevaca od 4.512, a u mp. OO. Isusovaca od 3%a.6%/a s. sa bla- goslovom pri koncu. Svuda je narod sudjelovao u lijepom broju. Sprovod pok. Otomara Svoboda obavljen je prošli utornik popodne uz brojno saučešće gragjanstva, koje je htjelo, da na osobiti način oda poštu čovjeku, o kome se može reći da je bio pošten, vrlo rađišatii zauzetan za napredak Dubrovnika. i Čitulje. Jučer rano preminula je g.gja Amalija ud. Luxio rogi. Boscarioli. Sprovod danas po podne. Jučer je preminula u dubokoj starosti od 85 god. na Mrcinama u Konavlima g.gja Roza ud. kap: Jakoba Vodopić rogi. Messi, majka mp. Dn. Vice Vodopić župnika na Mrcinama, i sudskog savjetnika g. Mi Vodopića, poglavice kot. suda u Cavtatu. P. u m.| Svojti naše saučešće ! Naše školske zgrade. Približuje se otvor školske godine, a naše školske zgrade ne uregjene, ne obije- Ijene, akoprem su se uprave škola i po više puta obraćale općini, koja je dužna po opstojećim zakon- skim propisima, da dade to urediti, ili da se zauzme za uregjenje. Država troši za zdravlje djece na pre- gršti, eto Lokruma, a mi da zatvaramo djecu u takove zgrade, gdje se njihovo zdravlje ubija. Pozivljemo dakle Općinu, da dade sve to urediti njoj na čast, a našoj djeci na korist. — Nekoliko roditelja. Slikarska izložba Ivana Mirkovića. U općinskoj vijećnici izložio je mladi slikar iz Splita g. Ivan Mir: ković lijepi broj svojih dobro uspjelih slika. G. Mir. ković je pretežno pejsažista te nam je u ovoj izložbi prikazao splitski pejsaž u raznim niansama. Raznovr. snost prikazivanja svijetla tumač je istinskih: umjetni kovih osjećaja za rodni kraj. U nizu slikarskih izložaba što smo ih u zadnje vrijeme imali u našem gradu, Ovi Mirkovićeva upotpunjuje nam umjetnički vidokrug, t će svim posjetiocima prijašnjih i ova izložba dobri doći. Izložba je otvorena još koji par dana. Popust učesnicima katoličkog kongresa it Ljubljani. ,Dubrovačka parobrodska plovidba“ odo brila je popust od 30% pri vožnji na parobrodima po sjetiocima V. katol. kongresa u Ljubljani, koji se drž od 25-28 augusta. Odnosni popust vrijedit će od 1 VIII. do 5 IX. t. g. za bilo koji razred, a reflektanti s imaju legitimirati kod njezinih agencija izkaznicom, i koje će se moći razabrati, da putuju ma taj kongre: mamma Srna mr = == ame Započela je svoje djelovanje današnjim danom u kući broj 734 (pred Dvorom). — Pošto prizemne prostorije nijesu gotove privremeno ureduje u I katu ulaz sa Gundulićeve Poljane. ;