str. 2, S k . : “12 3) : XVeliko-srpsko nasilje u Kninu. i U četvrtak, 16. kolovoza, u Kninu, staroj prije- stolnici Hrvata, zbio se je gadni zločin, koji vjerno prikazuje unutarnju ličnu slobođu gragjana ove države. Fra Miho Kotaraš, poslijeratni predstavnik dalmatinskih Hrvata, u Kninu je od srpske mafije zaplotnjački iščekan i sramotno napadnut, kad je u društvu sa župnikom Potravlja, p. 0. Angjelom Frankićem, bivšim nar. posl. M. Milanovićem i glavarom sela Potravlja M. Bilandžićem ukrcao u auto za Gračac, da prisu- sstvuje velebnom euharističnom: i katoličkom slavlju u Zagreb-Ljubljani. Čim se ukrcaše banda od dvadesetak zločinaca nasrmnula je na auto. Štapovima i kamenjem porazbijaše stakla auta, te sasuše kišu jaja i pomidora na bjedne putnike, izmegju kojih bilo je pet čeških gospogia i 3 šibenčanke. Svi putnici od glave do pete su bili izmazani jajima i pomidorima, a Kotaraš i Bilandžić na dva mjesta kamenom, zamotanim u papiru, ranjen u glavu. Borba je u autu trajala 20 časa uz vrisak, plač i lelek českih iznečišćenih gospogja, kad je Kotaraš sa trojicom navedenih izašao. iz auta, u kojem se je nalazio i presvj. šibenski biskup Dr. Mileta, ali u I. razredu, sretan da nije i on osjetio ma sebi bijes razjarene radikalije. Razbojnička banda ih je strpala u podrume hotela »Knin«. I tu se je odigrao drugi čin ove gadne igre. Kotaraš, kao da je znao što će biti, sa svojim se je drugovima zatvorio u jednu pokrajnu sobu hotela. Tri puta napadači jurišaše na sobu, da je otvorč i svoj zločin dovrše, ali im uza svu neiskrenu prepre- dnost gospodara hotela nije uspjelo, zahvaleći snazi napadnute četvorice. > Kad su Kotaraš i družina, pod pratnjom petorice oružnika popodnevnim vlakom krenuli za Split, bilo je šta vigjeti. Masa od 300 Srba pravoslavnih uz užasne psovke i ogavne riječi čekala ih je na kolodvor. Bio je toliki i taki bjes, da je željeznica morala krenuti pet časa prije, poslije nego razbijači porazbijaše stakla na vagonima. Kad je sva ta bjesna masa jurišala na željeznicu, da kidiše na život nevinih žrtava, oružnici zapucaše u zrak. Kamenje je ranilo i 2 vlakovogje. Pa kao da je bilo malo 3 Srbina do Kosova su išla u vlaku i više puta na silu htjedoše razvrnuti vrata zatvorenog kupša, u kojem se nalazahu Kotaraš i drugovi, žalositi i očajšli, da su im živi izmakli; Ovako se je zbio gadni zločin u Kninu. Kotaraša, odlučnog i neustrašivog predstavnika Dalm. Hrvata, u po bijela dana, bez ikakova razloga, samo da ne prisustvuje katoličkom slavlju u Zagreb-Ljubljani, ovako se podlo napada! A zašto? Zar zato što je kat. sve- ćenik i neustrašivi Hrvat? Nek znade ta divlja mafija, da sav njihov napadaj, samo je čast za nj i ponos, pa i život žrtvovati za katoličanstvo i hrvatstvo — to mu je ideal. A sad nek nepristrana javnost sudi knin- skim napadačima! — skij. Pisma iz naroda. KORČULA. Kiša. Nakon dugotrajne suše, koja je nanijela dosta štete, napokon se na dan sv. Roka navukla jugovina i iza podne udarila jaka kiša. Prilično je zahvatila istočna mjesta otoka. Narod odmah stao da sije bitvu i repu i da presagjuje kupus. Dva-tri dana iza toga držala se meka vremena, te je izgledalo, da će opet zakišiti, što bi bilo veoma dobro, ali i ta se je nada izjalovila. Kiša je dobro došla i za lozu i za maslinu, a da i ne spominjemo gustijerne, koje su već bile presušile. Uslijed kiše i zrak je malko zahladio, te je nestalo one nesnosne sparine. Blato i Velaluku mjesta, koja su najviše trebali kiše, slabo je natopilo. Baš zli udes prati ova dva najveća mjesta na uašem otoku. KOTOR 25. VIII. Ovih dana razvila se je oštra polemika u listovima, i to izmegju osoba, koje u Kotoru i Cetinju zauzimlju vidljiva mjesta. Naravno da je ta polemika pobudila veliki interes kod gragjanstva i sad se s velikom napetošću čeka njezin finale. »Narodna Riječ«, organi demokratske stranke na Cetinju, napao je g. Gjura Draškovića, kao otvorenog branitelja i potajnog pomagača crnogorskih odmetnika i pljačkaša. Pred par dana odgovorio je g. Gjuro Drašković svojim mavodno klevetnicima i to u beogradskom dnevniku »Balkan«. Njegov je odgovor pobudio čitavu nervozu u gradu. Priznaje, da: je imao vezu sa crnogorskim 'komitima, pače da je s njima održao. par formalnih sastanaka, a to sve da je bilo učinjeno uz znanje i odobrenje vlasti u namjeri, da se na mirni način otkloni s Crne Gore ta užasna mora, te najžešće napada velikog župana na etinju, Kotarskog. poglavara u Kotoru g. Boškovića i redarstvenog povjerenika Filausa. Sad se očekuje energična reakcija sa strane spomenute gospode. Tko zna, da nam i ova polemika ne otkrije štošta, što nam. bješe sakriveno ! za Reumatis sredstvo za mazanje proti TKO M reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi AMU DUM poli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma- tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. NARODNA SVIJEST Iz Jugoslavije. Biskupske kontference. Poslije Euharističkog kon« gresa održali su katol. biskupi iz naše države konie- rence u Zagrebu. Konferencama je prisustvovao i min. > vjera g. Dr. Janjić. O konferenci izdat će se komunikej. Više vrijedi par stotina — nego par milijuna! Jedna činjenica koja je izbila na javu tekar ovih dana sili nas da učinimo jednu usporedbu. Naša je vlada ovlastila g. Gjura Draškovića, odvjetnika u Kotoru, da pregovara s onom stotinom crnogorskih odmetnika, pljačkaša i razbojnika, da sasluša njihove zahtjeve, spravna da im popušti što: joj više bude moguće. Premda taj vladin korak ide mimo zakona, i ne daje najbolju svjedodžbu samoj državi, ipak nitko pametan neće biti protiv toga, da se ta nesreća, kad već ne može da se ostrani načinom, koji zakon propisuje, naime silom, da se otkloni mimo zakona: pregovara- njem i popuštanjem. Ali; se čudno čini, kako naša vlada ne nalazi zgodnim da sa sličnim načinom umiri Hrvate, koji barem malo više vrijede od crnogorskih odmetnika! Što to znači? Ili za nju više vrijedi koja stotina komita, nego li pet milijuna Hrvata 2 Općinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori obavljeni su prošle Nedjelje. U Srbiji su pobijedili radikali u Crnoj Gori demokrati. Radikali su dobili 1414 općina, demokrati 515, a svi ostali 177 općina. Kakav je teror vladao u staroj Srbiji dokazuju krvavi izgredi u Ko- sovskoj Mitrovici, gdje je ubijeno desetak osoba, a oko dvadeset ih ranjeno. Prama tomu male je vrije- dnosti moralna strana pobjede radikala. Ministarski savjet o Radićevom polasku u inozemstvo vijećao je 22. o. mj. Olicielni interes en- gleske vlade za Radićev pokret daje vladi ozbiljne Skrbi. Vlada smatra Radića veleizdajnikom, jer da je njegovo djelo u inozemstvo napereno proti integritetu države. Ako se ne vrati, vlada će proti njemu najstrože postupati i ako odsutnom, a proti vodstvu H.R. S. S. primjenit će obznanu o zaštiti države, jer se je izjavilo solidarnim s Radićem. — :S druge strane Beogradski pak listovi pišu, da će se ove jeseni hrvatsko pitanje riješiti ili na jedan ili na drugi način. Moguće je, da Pašić odstupi, pa da se pogje novim putem. Sjajna orlovska manifestacija priregjeaa je u pretprošli ponedjeljak u Zagrebu poslije Euhar. kon- gresa. U Javnoj vježbi sudjelovalo je uz hr. orlove veliki broji slovenskih..4rlovsku akademiju počastiše papin nunciji i 12 biskupa svojom prisutnošću. Izmjena 10 dinarskih novčanica izdanja g. 1919. ima se provesti kroz godinu dana do 10. juna 1924. Prvih šest mjeseca izmjenivat će se kod podružnica Narodne Banke, ostala četiri mjeseca kod centralne Narodne Banke u Beogradu. Veličanstveni katolički kongres u Ljubljani započeo je u petak sa raznim zborovanjima. Papin nuncij Herm. Pellegrinetti stigao je u petak u Ljubljanu s najvećim sjajem dočekan. O kongresu će knadno opširnije izvijestiti. : Bomba u Sarajevu. Prošlih dana nej bacila je u bašću mitslimanskog društva bombu, koja je eksplodirala i počinila ne o štete na zgradi. U bašći je bilo nekoliko uglednih muslimana, a megju njima i Dr, 1Spaho. Sa srećom nije nitko nastradao. Tumači se, da je bomba bačena u svrhu atentata na Dr. Spaha. : Legitimacije za posjet IH. Ljubljanskog vele- sajma, koji se održaje u Ljubljani od 1.-10. septembra dobiju se kod novčanih zavođa u*svim većim grado- vima. Legitimacija stoji Din 50.— te daje pravo na vožnju u polovinu cijene putničkim i brzim vlakovima i porobrodima u Ljubljanu i natrag te na besplatni ulaz u sve sajamske prostorije. Sajmište obuhvaća 40.000 m? i 70 paviljona. Ovdje je vrednih i gospodarskih krugova, dakle najugodnija zgoda za jaftino nakupovanje svakojake najbolje robe. Stau svakom posjetniku osiguran. Pomorci idu na posao. U Subotu je u Beogradu Savez Pomoraca pozvao na vijećanje . lanove uprave i povjerenike. Jednoglasno je zaključeno, da se svi pomorci pozovu odmah na posao. Time je štrajk pomo- raca dokončan. : = Beograd nije htio sporazum. U beogradskom »Giasniku« piše g. Pavle Angjelić, da se po njegovom uvjerenju do uspjeha u prosincu prošle godine nije došlo zbog toga, što se u Beogradu nije htio sporazum. Njegovo je mnijenje, da se sporazum u Beogradu ne će ni danas. Gradske vijesti. Trgovačka Akademija i Dubrovčani. Već od dugo vremena tuže 'se učenici dubrovačkih (porodica da za njih nema mjesta u prostorijam ovdašnje Trgo- vačke Akademije, te da su prisiljeni upišivati se kao privatiste. To im onemogućuje prisustvovati predava- njima, te ih siluje na privatne nauke, što je skopčano sa ogromnim troškovima. Ova velika nepravda, koja se nanaša našoj mladeži, povećava se još u tome da su iti učenici prisiljeni polagati ispite, pak i ako naporno uče i troše ipak su izloženi pogibelji neuspjeha, pak i kad bi kud kamo imali više sposobnosti od onih zbiralište svih pri- > svih kraljevskih i kneževskih dvorova ? Nema li podvo! «franjevac regjen je u Br. 37 elementa, koji se nemogu usporediti sa naobrazbom naše mladosti. Pošto nije pravedno ni umjesno da se prvenstvo kh stranoj mladeži, koja se doseljuje, nadamo se, da će ostipati E Nedj na početku ove školske godine, te smjestiti u prvom redu našu | mladež. To za strance nemože biti od nikakvog preju: | dicija, jer će tim strancima biti sve jedno, dali uče u | Dubrovniku ili u kom drugom mjestu, kad sei tako u. tu svrhu dižu sa svoje kuće. Kragje. Prošle srijede u po bijela dana od 2 do 3 sata po podne do sada nepoznati zlikovac odnio je“ sa sušila kuće g.gje Rozine Zakarija razne rubenine u vrijednosti od 2400 Dinara. — U Gružu iste i sedmice u Villa Missoni dva zlikovca provališe u stan | g. Lovričevića na II. katu, ušli u sobu, gdje spavao, | uzeli hlače, koje poslije baciše, a zadržaše ključeve | njegove kuće i ključeve od kaseforte. U petak u noći. izgleda, da su htjeli provaliti u biro g. Lovričevića u Gružu i to kroz stan, koji je uz biro, tražeći valjda kasuforte. Ali srećom opaziše ih stanari i na njihovu viku zlikovci pobjegoše bez traga. U noći od 24. na 95. o. mj. provališe lopovi u prodaju živeža Hajhy Vaclava u Gružu odnesoše robe u vrijednosti od 10.000 Dinara. Ioni iščezoše ! Ali veliku uzbugjenost pobudi u našem gradu kra gja u villi »Dubravka« g. Federika Glavića. Kroz noć od 25. na 26. o. mj. uvukli su se u njegov stan ne poznati zlikovci i odnijeli iz blagajne više komada | dragocjenih predmeta. Po svoj prilici zlikovci su ušli | po danu u kuću, jer se nije našlo traga silom otvo. | renih vrata ili prozora i pokrali po noći iz jakete g. Federiku 150 Din, pronašli u vesti g.gje Glavić ključ gvozdene blagajne i odniješe slijedeće dragočjenosti 9 zlatna sata (jedan sa briljantima na gornjem po klopcu), dva velika masivna zlatna. ženska lanica, žensku pribadaču sa briljantima, i briljantima, 1 kolier perla, 1 par naušnica sa malim briljantima, 1 zlatnu narukvicu, 1 zlatnu narukvicu sa. briljantima, 2 prstena solitario, 1 mali prsten sa bii: ljantima, 1 mušku zlatnu pribadaču sa velikim briljan«| tom, 1 zlatni vjenčani prsten, 1 zlatnu iglu sa perlom 1 zlatni brož monogramom »Marija« težine 3 unč zlata, 1 veliku muhu od korala svezanu zlatom i per lama, 1 zlatnu izglu sa slikom pok. kćeri, nekoliki komada zlatnog i srebrnog novca i to srebrnih pert anskih i austrijskih kr. od 1 i5 kr., 1 liru sterlinu, dvij Jadranske plovidbe, ij madreperle sa 5 ili hinju i jeo ribe, a u vrtu se opažaju tragovi. Vlasni misli, da je oštećen za 1 milion dinara. 1 ovim je zlikovcima uspjelo zamesti do sada svaki tra Izgleda po kragjama i provalama, koje se u grad ovo zadnje vrijeme dogagjaju, kao da kod nas opstoji neka organizovana banda. A naš grad kao da žiem nikakva sredstva, da im ugje u trag. A i kako Poslije ponoći svijetla nema i taj mrak zabašuriji svako zlodjelo. Ako nemože električna ceritrala da natl daje barem djelomičnog svijetla poslije ponoći, onti nek općina postavi naše stare ferale na petrolje bare na potrebnijem mjestima. Treba svakako bolje org nizovat mjesnu policiju, dobaviti izučenog policijsk psa i pobrinuti se za druga shodna sredstva, da, zločincima stane na kraj, a naš grad oslobodi o more te osigura za nastajnu zimu! Jedan naš Dubrovčani bolje nego li dvije manje; pa kad promislite da legam nikakve boletine di borsa ni novine, nego 4 mi je divertimenat smucal se po gradu i živjeti ži tom prošlosti, onda ćete razumjeti zašto pitam: 1) zašto je sada grad gnjušnji nego li je igda bio 2) zašto se u ljetnoj Žegi, kad nema straha dažda, ne radi okolo prolaza na Pilam ispod Ku ljeva spomenika ? E 3) zašto vojna oblast (ili ko drugi?) daje dubrovačil starinu (i te kakovu !), našu slavnu Lužu, dućand za prodavanje kartolina ? : 4) zašto se nedrži otvoren Dvor, kako je to obi l nika da pazi na ulazu, kako u svim dvorovima svijeti| 5) Kad će se maknuti ona grdoba insenje , Bali koja te udara kako prdeljuska čim ugješ u okam njenu slavu prošlošti ? : 4 6) zašto se po Gružu smuču odrlije dostojne k kvog bolševičkog pakla ? Zar se pasoši“ i eventudli izgoni“ tiču samo ,skladne“ čeljadi, a dozvoljuje! nesmetani boravak legiji ,troglodita“ bez posla, hrane i bez krova ? g 7) Zašto kulturni (?!) oslobogjeni“ Dubrovnik p! — Ko je taj Meštrović“? kad Meštrović zugja sv. Vlaha nad kraljevim spomenikom, a ne moli g u čilindru i fraku da nas počasti takovim cars darom ? 8) Zašto se dopušta monstruoznost gradnje je kuće na Pilama u gjardinu da skrije jednu tij villu s fačatom XVIII. vijeka ? Zašto?... zašto?... zašto?... drugi put. Vaš Dživo. Regjenje. Naš vrli prijatelj Fra Bonifacije Perol Kotoru u Petak za diakona, Nedjelju za presbitera. Mladom leviti srdačno čestita Stanje burse. 27/8. 1923. Am. dol. 385:50-380 Engl. fuuta 1756-1764 Franc. fr. 22-22:10 Tal. lira 16:60. Čhsl:kr. 11:72-11:28 100 Nemačkih Marka 1h 100 Ausrt. kr. 0:34. 4