str. 2,

S k . : “12 3) :

XVeliko-srpsko nasilje u Kninu.

i U četvrtak, 16. kolovoza, u Kninu, staroj prije-
stolnici Hrvata, zbio se je gadni zločin, koji vjerno
prikazuje unutarnju ličnu slobođu gragjana ove države.
Fra Miho Kotaraš, poslijeratni predstavnik dalmatinskih
Hrvata, u Kninu je od srpske mafije zaplotnjački
iščekan i sramotno napadnut, kad je u društvu sa
župnikom Potravlja, p. 0. Angjelom Frankićem, bivšim
nar. posl. M. Milanovićem i glavarom sela Potravlja
M. Bilandžićem ukrcao u auto za Gračac, da prisu-
sstvuje velebnom euharističnom: i katoličkom slavlju u
Zagreb-Ljubljani. Čim se ukrcaše banda od dvadesetak
zločinaca nasrmnula je na auto. Štapovima i kamenjem
porazbijaše stakla auta, te sasuše kišu jaja i pomidora
na bjedne putnike, izmegju kojih bilo je pet čeških
gospogia i 3 šibenčanke. Svi putnici od glave do pete
su bili izmazani jajima i pomidorima, a Kotaraš i
Bilandžić na dva mjesta kamenom, zamotanim u papiru,
ranjen u glavu. Borba je u autu trajala 20 časa uz
vrisak, plač i lelek českih iznečišćenih gospogja, kad
je Kotaraš sa trojicom navedenih izašao. iz auta, u
kojem se je nalazio i presvj. šibenski biskup Dr. Mileta,
ali u I. razredu, sretan da nije i on osjetio ma sebi
bijes razjarene radikalije.

Razbojnička banda ih je strpala u podrume hotela
»Knin«. I tu se je odigrao drugi čin ove gadne igre.
Kotaraš, kao da je znao što će biti, sa svojim se je
drugovima zatvorio u jednu pokrajnu sobu hotela.
Tri puta napadači jurišaše na sobu, da je otvorč i
svoj zločin dovrše, ali im uza svu neiskrenu prepre-
dnost gospodara hotela nije uspjelo, zahvaleći snazi
napadnute četvorice. >

Kad su Kotaraš i družina, pod pratnjom petorice
oružnika popodnevnim vlakom krenuli za Split, bilo
je šta vigjeti. Masa od 300 Srba pravoslavnih uz
užasne psovke i ogavne riječi čekala ih je na kolodvor.
Bio je toliki i taki bjes, da je željeznica morala krenuti
pet časa prije, poslije nego razbijači porazbijaše stakla
na vagonima. Kad je sva ta bjesna masa jurišala na
željeznicu, da kidiše na život nevinih žrtava, oružnici
zapucaše u zrak. Kamenje je ranilo i 2 vlakovogje.
Pa kao da je bilo malo 3 Srbina do Kosova su išla
u vlaku i više puta na silu htjedoše razvrnuti vrata
zatvorenog kupša, u kojem se nalazahu Kotaraš i
drugovi, žalositi i očajšli, da su im živi izmakli;

Ovako se je zbio gadni zločin u Kninu. Kotaraša,
odlučnog i neustrašivog predstavnika Dalm. Hrvata,
u po bijela dana, bez ikakova razloga, samo da ne
prisustvuje katoličkom slavlju u Zagreb-Ljubljani, ovako
se podlo napada! A zašto? Zar zato što je kat. sve-
ćenik i neustrašivi Hrvat? Nek znade ta divlja mafija,
da sav njihov napadaj, samo je čast za nj i ponos,
pa i život žrtvovati za katoličanstvo i hrvatstvo — to
mu je ideal. A sad nek nepristrana javnost sudi knin-
skim napadačima! — skij.

Pisma iz naroda.

KORČULA. Kiša. Nakon dugotrajne suše, koja
je nanijela dosta štete, napokon se na dan sv. Roka
navukla jugovina i iza podne udarila jaka kiša. Prilično
je zahvatila istočna mjesta otoka. Narod odmah stao
da sije bitvu i repu i da presagjuje kupus. Dva-tri
dana iza toga držala se meka vremena, te je izgledalo,
da će opet zakišiti, što bi bilo veoma dobro, ali i ta
se je nada izjalovila. Kiša je dobro došla i za lozu i
za maslinu, a da i ne spominjemo gustijerne, koje su
već bile presušile. Uslijed kiše i zrak je malko zahladio,
te je nestalo one nesnosne sparine. Blato i Velaluku
mjesta, koja su najviše trebali kiše, slabo je natopilo. Baš
zli udes prati ova dva najveća mjesta na uašem otoku.

KOTOR 25. VIII. Ovih dana razvila se je oštra
polemika u listovima, i to izmegju osoba, koje u Kotoru
i Cetinju zauzimlju vidljiva mjesta. Naravno da je ta
polemika pobudila veliki interes kod gragjanstva i sad
se s velikom napetošću čeka njezin finale. »Narodna
Riječ«, organi demokratske stranke na Cetinju, napao
je g. Gjura Draškovića, kao otvorenog branitelja i
potajnog pomagača crnogorskih odmetnika i pljačkaša.
Pred par dana odgovorio je g. Gjuro Drašković svojim
mavodno klevetnicima i to u beogradskom dnevniku
»Balkan«. Njegov je odgovor pobudio čitavu nervozu
u gradu. Priznaje, da: je imao vezu sa crnogorskim
'komitima, pače da je s njima održao. par formalnih
sastanaka, a to sve da je bilo učinjeno uz znanje i
odobrenje vlasti u namjeri, da se na mirni način otkloni
s Crne Gore ta užasna mora, te najžešće napada
velikog župana na etinju, Kotarskog. poglavara u
Kotoru g. Boškovića i redarstvenog povjerenika Filausa.
Sad se očekuje energična reakcija sa strane spomenute
gospode. Tko zna, da nam i ova polemika ne otkrije
štošta, što nam. bješe sakriveno !

 

za Reumatis sredstvo za mazanje proti
TKO M reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi
AMU DUM poli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma-

tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.

 

NARODNA SVIJEST

Iz Jugoslavije.

Biskupske kontference. Poslije Euharističkog kon«
gresa održali su katol. biskupi iz naše države konie-

rence u Zagrebu. Konferencama je prisustvovao i min. >

vjera g. Dr. Janjić. O konferenci izdat će se komunikej.

Više vrijedi par stotina — nego par milijuna!
Jedna činjenica koja je izbila na javu tekar ovih dana
sili nas da učinimo jednu usporedbu. Naša je vlada
ovlastila g. Gjura Draškovića, odvjetnika u Kotoru,
da pregovara s onom stotinom crnogorskih odmetnika,
pljačkaša i razbojnika, da sasluša njihove zahtjeve,
spravna da im popušti što: joj više bude moguće.
Premda taj vladin korak ide mimo zakona, i ne daje
najbolju svjedodžbu samoj državi, ipak nitko pametan
neće biti protiv toga, da se ta nesreća, kad već ne
može da se ostrani načinom, koji zakon propisuje,
naime silom, da se otkloni mimo zakona: pregovara-
njem i popuštanjem. Ali; se čudno čini, kako naša
vlada ne nalazi zgodnim da sa sličnim načinom umiri
Hrvate, koji barem malo više vrijede od crnogorskih
odmetnika! Što to znači? Ili za nju više vrijedi
koja stotina komita, nego li pet milijuna Hrvata 2

Općinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori obavljeni
su prošle Nedjelje. U Srbiji su pobijedili radikali u
Crnoj Gori demokrati. Radikali su dobili 1414 općina,
demokrati 515, a svi ostali 177 općina. Kakav je teror
vladao u staroj Srbiji dokazuju krvavi izgredi u Ko-
sovskoj Mitrovici, gdje je ubijeno desetak osoba, a
oko dvadeset ih ranjeno. Prama tomu male je vrije-
dnosti moralna strana pobjede radikala.

Ministarski savjet o Radićevom polasku u
inozemstvo vijećao je 22. o. mj. Olicielni interes en-
gleske vlade za Radićev pokret daje vladi ozbiljne
Skrbi. Vlada smatra Radića veleizdajnikom, jer da je
njegovo djelo u inozemstvo napereno proti integritetu
države. Ako se ne vrati, vlada će proti njemu najstrože
postupati i ako odsutnom, a proti vodstvu H.R. S. S.
primjenit će obznanu o zaštiti države, jer se je izjavilo
solidarnim s Radićem. — :S druge strane Beogradski
pak listovi pišu, da će se ove jeseni hrvatsko pitanje
riješiti ili na jedan ili na drugi način. Moguće je, da
Pašić odstupi, pa da se pogje novim putem.

Sjajna orlovska manifestacija priregjeaa je u
pretprošli ponedjeljak u Zagrebu poslije Euhar. kon-
gresa. U Javnoj vježbi sudjelovalo je uz hr. orlove
veliki broji slovenskih..4rlovsku akademiju počastiše
papin nunciji i 12 biskupa svojom prisutnošću.

Izmjena 10 dinarskih novčanica izdanja g. 1919.
ima se provesti kroz godinu dana do 10. juna 1924.
Prvih šest mjeseca izmjenivat će se kod podružnica
Narodne Banke, ostala četiri mjeseca kod centralne
Narodne Banke u Beogradu.

Veličanstveni katolički kongres u Ljubljani
započeo je u petak sa raznim zborovanjima. Papin
nuncij Herm. Pellegrinetti stigao je u petak u Ljubljanu
s najvećim sjajem dočekan. O kongresu će knadno
opširnije izvijestiti. :

Bomba u Sarajevu. Prošlih dana nej
bacila je u bašću mitslimanskog društva
bombu, koja je eksplodirala i počinila ne o štete na
zgradi. U bašći je bilo nekoliko uglednih muslimana,
a megju njima i Dr, 1Spaho. Sa srećom nije nitko
nastradao. Tumači se, da je bomba bačena u svrhu
atentata na Dr. Spaha. :

Legitimacije za posjet IH. Ljubljanskog vele-
sajma, koji se održaje u Ljubljani od 1.-10. septembra
dobiju se kod novčanih zavođa u*svim većim grado-
vima. Legitimacija stoji Din 50.— te daje pravo na
vožnju u polovinu cijene putničkim i brzim vlakovima
i porobrodima u Ljubljanu i natrag te na besplatni
ulaz u sve sajamske prostorije. Sajmište obuhvaća
40.000 m? i 70 paviljona. Ovdje je
vrednih i gospodarskih krugova, dakle najugodnija
zgoda za jaftino nakupovanje svakojake najbolje robe.
Stau svakom posjetniku osiguran.

Pomorci idu na posao. U Subotu je u Beogradu
Savez Pomoraca pozvao na vijećanje . lanove uprave
i povjerenike. Jednoglasno je zaključeno, da se svi
pomorci pozovu odmah na posao. Time je štrajk pomo-
raca dokončan. :

= Beograd nije htio sporazum. U beogradskom
»Giasniku« piše g. Pavle Angjelić, da se po njegovom
uvjerenju do uspjeha u prosincu prošle godine nije
došlo zbog toga, što se u Beogradu nije htio sporazum.
Njegovo je mnijenje, da se sporazum u Beogradu ne
će ni danas.

Gradske vijesti.

Trgovačka Akademija i Dubrovčani. Već od
dugo vremena tuže 'se učenici dubrovačkih (porodica
da za njih nema mjesta u prostorijam ovdašnje Trgo-
vačke Akademije, te da su prisiljeni upišivati se kao
privatiste. To im onemogućuje prisustvovati predava-
njima, te ih siluje na privatne nauke, što je skopčano
sa ogromnim troškovima. Ova velika nepravda, koja se

  
 
 

 

nanaša našoj mladeži, povećava se još u tome da su
iti učenici prisiljeni polagati ispite,

pak i ako naporno
uče i troše ipak su izloženi pogibelji neuspjeha, pak
i kad bi kud kamo imali više sposobnosti od onih

zbiralište svih pri- >
svih kraljevskih i kneževskih dvorova ? Nema li podvo!

«franjevac regjen je u

Br. 37

elementa, koji se nemogu usporediti sa naobrazbom

naše mladosti. Pošto nije pravedno ni umjesno da se

prvenstvo kh stranoj mladeži, koja se doseljuje,
nadamo se, da će ostipati E Nedj na početku
ove školske godine, te smjestiti u prvom redu našu |
mladež. To za strance nemože biti od nikakvog preju: |
dicija, jer će tim strancima biti sve jedno, dali uče u |
Dubrovniku ili u kom drugom mjestu, kad sei tako u.
tu svrhu dižu sa svoje kuće.

Kragje. Prošle srijede u po bijela dana od 2 do
3 sata po podne do sada nepoznati zlikovac odnio je“
sa sušila kuće g.gje Rozine Zakarija razne rubenine
u vrijednosti od 2400 Dinara. — U Gružu iste i
sedmice u Villa Missoni dva zlikovca provališe u stan |
g. Lovričevića na II. katu, ušli u sobu, gdje spavao, |
uzeli hlače, koje poslije baciše, a zadržaše ključeve |
njegove kuće i ključeve od kaseforte. U petak u noći.
izgleda, da su htjeli provaliti u biro g. Lovričevića u
Gružu i to kroz stan, koji je uz biro, tražeći valjda
kasuforte. Ali srećom opaziše ih stanari i na njihovu
viku zlikovci pobjegoše bez traga.

U noći od 24. na 95. o. mj. provališe lopovi u
prodaju živeža Hajhy Vaclava u Gružu odnesoše robe
u vrijednosti od 10.000 Dinara. Ioni iščezoše !

Ali veliku uzbugjenost pobudi u našem gradu kra
gja u villi »Dubravka« g. Federika Glavića. Kroz noć
od 25. na 26. o. mj. uvukli su se u njegov stan ne
poznati zlikovci i odnijeli iz blagajne više komada |
dragocjenih predmeta. Po svoj prilici zlikovci su ušli |
po danu u kuću, jer se nije našlo traga silom otvo. |
renih vrata ili prozora i pokrali po noći iz jakete g.
Federiku 150 Din, pronašli u vesti g.gje Glavić ključ
gvozdene blagajne i odniješe slijedeće dragočjenosti
9 zlatna sata (jedan sa briljantima na gornjem po
klopcu), dva velika masivna zlatna. ženska lanica,
žensku pribadaču sa briljantima, i
briljantima, 1 kolier perla, 1 par naušnica sa malim
briljantima, 1 zlatnu narukvicu, 1 zlatnu narukvicu sa.
briljantima, 2 prstena solitario, 1 mali prsten sa bii:
ljantima, 1 mušku zlatnu pribadaču sa velikim briljan«|
tom, 1 zlatni vjenčani prsten, 1 zlatnu iglu sa perlom
1 zlatni brož monogramom »Marija« težine 3 unč
zlata, 1 veliku muhu od korala svezanu zlatom i per
lama, 1 zlatnu izglu sa slikom pok. kćeri,  nekoliki
komada zlatnog i srebrnog novca i to srebrnih pert
anskih i austrijskih kr. od 1 i5 kr., 1 liru sterlinu, dvij

 

 

 

Jadranske plovidbe, ij
madreperle sa 5 ili
hinju i jeo ribe, a u vrtu se opažaju tragovi. Vlasni
misli, da je oštećen za 1 milion dinara. 1
ovim je zlikovcima uspjelo zamesti do sada svaki tra

Izgleda po kragjama i provalama, koje se u grad
ovo zadnje vrijeme dogagjaju, kao da kod nas opstoji
neka organizovana banda. A naš grad kao da žiem
nikakva sredstva, da im ugje u trag. A i kako
Poslije ponoći svijetla nema i taj mrak zabašuriji
svako zlodjelo. Ako nemože električna ceritrala da natl
daje barem djelomičnog svijetla poslije ponoći, onti
nek općina postavi naše stare ferale na petrolje bare
na potrebnijem mjestima. Treba svakako bolje org
nizovat mjesnu policiju, dobaviti izučenog policijsk
psa i pobrinuti se za druga shodna sredstva, da,
zločincima stane na kraj, a naš grad oslobodi o
more te osigura za nastajnu zimu!

Jedan naš Dubrovčani

 
  
 
   
  
 
  
  
   
  
  
 
  
   
  
 

bolje nego li dvije manje; pa kad promislite da
legam nikakve boletine di borsa ni novine, nego 4
mi je divertimenat smucal se po gradu i živjeti ži
tom prošlosti, onda ćete razumjeti zašto pitam:
1) zašto je sada grad gnjušnji nego li je igda bio
2) zašto se u ljetnoj Žegi, kad nema straha
dažda, ne radi okolo prolaza na Pilam ispod Ku
ljeva spomenika ? E
3) zašto vojna oblast (ili ko drugi?) daje dubrovačil
starinu (i te kakovu !), našu slavnu Lužu, dućand
za prodavanje kartolina ? :
4) zašto se nedrži otvoren Dvor, kako je to obi
l
nika da pazi na ulazu, kako u svim dvorovima svijeti|
5) Kad će se maknuti ona grdoba insenje , Bali
koja te udara kako prdeljuska čim ugješ u okam
njenu slavu prošlošti ? : 4
6) zašto se po Gružu smuču odrlije dostojne k
kvog bolševičkog pakla ? Zar se pasoši“ i eventudli
izgoni“ tiču samo ,skladne“ čeljadi, a dozvoljuje!
nesmetani boravak legiji ,troglodita“ bez posla,
hrane i bez krova ? g
7) Zašto kulturni (?!)  oslobogjeni“ Dubrovnik p!
— Ko je taj Meštrović“? kad Meštrović zugja
sv. Vlaha nad kraljevim spomenikom, a ne moli g
u čilindru i fraku da nas počasti takovim cars
darom ?
8) Zašto se dopušta monstruoznost gradnje je
kuće na Pilama u gjardinu da skrije jednu tij
villu s fačatom XVIII. vijeka ?
Zašto?... zašto?... zašto?... drugi put.
Vaš Dživo.
Regjenje. Naš vrli prijatelj Fra Bonifacije Perol
Kotoru u Petak za diakona,
Nedjelju za presbitera. Mladom leviti srdačno čestita

Stanje burse. 27/8. 1923. Am. dol. 385:50-380
Engl. fuuta 1756-1764 Franc. fr. 22-22:10 Tal. lira
16:60. Čhsl:kr. 11:72-11:28 100 Nemačkih Marka 1h
100 Ausrt. kr. 0:34. 4