s

 

Br. 39.

  
 
  
   
   
   
 
    
  
 

 

ijena je listu 5. Din. mjesečno ;.za inozemstvo 100.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

Smjernice narodnog preporoda.
: (Pismo iz Ljubljane.)

Nema sumje, da je i peti slovenski kat. kongres
pio sa veličanstvenim triumfom kat, misli, jednako,
o što je i euharistični kongres u Zagrebu.

— Dozvolit će te mi g. uredniče, da kratkim pote-
ma iznesem glavne zaključke V. kat, kongresa, eda
hrv. dalmatinski narod saznade, što jei njemu raditi
I buduće sa sloven.. braćom zajednički, Tvrdim, da bi
tvati mogli zatvorenih očiju prihvatiti sve zaključke,
je su Sloventi zapisali u spometni-knjigu za budući
d u narodu. N

Glavni cilj kat. kongresa u Ljubljani jest vjersko-
oralna obnova slov. naroda. Zar je čudno, da kato-
kao što su Slovenči, traže vjersku obnovu ? Ne,
nije čudo. Uvjereni i praktični katolici moraju uvijek
\\čeznuti za savršenstvom. Stoga su Slovenci postavili
ibaš na prvom mjestu smjernice religioznom životu. Po-
žili su najzgodnija sredstva za podignuće vjerskog
nja i zaključuju : Nek se slovenski narod religiozno
aja u relig. društvima kao šio su Marijine ,kongre-
cije, Treći red i bratovština sv. Euharistije.

Jer je obnova i učvršćenje vjerskog življenja nužno
trebita, kongres preporuča duhovne vježbe jednom
ia godinu za sve vjernike bez iznimke. Svećenstvo se
upozorava, da posveti posebnu duševnopastirsku pažnju
škarcima, a specijalno svjetovnoj inteligenci, jer je
vjersko življenje pučkih masa odvisno od načina, kako
aička inteligenca učestvuje radom u narodu,

— Dalje: vladu se pozivlje, da brižno čuva i štiti
ni moral, a energično se zahtijeva, da se odstrane

 

  
   
 
   

 

  
  
  
  
   
   
     

ladina. Posebno se mora pripaziti :na kina i kaza-
išta, nek se uvede stroga censura predstava.
Oširo se osugjuje širenje modernih, nemoralnih
odijela, zato kat. kongres pozivlje roditelje na svetu
žnost, da kod svojih kćerka pripaze, da se pristojno
ljevaju. Kongres preporuča katolicima istinsku ljubav
bližnjega, zato nek se u svakoj župi osnuje barem
o karitativno društvo ili odbor, koji će se brinuti ne
samo.za materijalno već i za duševno življenje siromaha.
ler je alkoholizam najveća zapreka vjersko-moralnom
životu, pozivlje se cijeli narod k trijeznosti. Oblasti se
pozivlju, da broj krčama nikako ne povečavaju, a op-
tojeće nek se reduciraju. “ za

Osim vjersko-moralnih smjernica, kat. Slovenci
vojom odlučaošću dotaknuše se i ostalih važnih pitanja,
a zasijecaju u cijeli državni i narodni organizam.
+ Poštenim i ozbiljnim saniranjem poratnih -rana
narodnom tijelu, moći će se postaviti zdravi i tvrdi
&melj našoj državi. Radi toga katolici žele, da se
va pitanja glede svih vjeroispovijesti i države u uza-
uom interesu istih urede iskrenim sporazumom. —-
testiraju. proti takozvanom kancelparagrafu i zahti-
jevaju; da se ta uredba ukine iz vidovdanskog ustava.
|. Slovenci se dotaknuše i druge vjeroispovijesti,
Sobito pravošlavlja, pak zaključiše da će odlučno
niti prava kat. crkve, a da će priječiti napadaje na
dr avoslavlje. Žele, da skupno s pravoslavnim državlja-
lima. brane skupna načela kršć, vjere i morala, proti
dernom  bezvjerstvu i nemoralnosti ; neka naša in-
erica' proučava istočno crkveno pitanje.
Kako se u ovoj dižavi nastoji na poseban način
tistianizirati naše škole, iz njih ukloniti Krista, V.
origres hoće na vrijeme da upozori, da su o od-
svoje djece u prvom redu pozvani roditelji da
ičuju, zatim crkva i država. Vjeronauk nek bude
zan predmetu svim drž. školama. Crkva ima pravo
auk,u školi, i čuvati, da se u njoj nebi

   
 
   
  
 
 
  

 

 

 

 

 
   

   
    
    
 
   
 
  
  
 
 

privatne, koje država mora podu-
i druga vjerska društva nesmije

 

sat mimoišlo ni socijalno pitanje,
je veoma važno baš u sadanje kapitalistično doba,
sve gramzi za plijenom, dok se na drugoj strani
vljuju različite socijalne štruje, koje najavljuju
edni boj. Jer je ovo bilo jedno najzanimljivije

Poštarina plaćena u gotovu.

od

Din. godišnje.

mw svi izvori, iz kojih: se kvari ljudstvo, asobita:

DUBROVNIK 11. septembra

rm mano

 

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din...

 

pitanje na kongresu i veoma opsežno, javit ću se o
samoj stvari posebno i opširnije. — Da se poslije rata
zanemaren i zastali prosvjetni rad opet oživi, raširi i
podvostruči, treba svim silama uprijeti : da se do zadnje
seoske kuće rašire knjige društva sv. Mohorja (kod
nas je jednako društvo za širenje pučkih knjiga društvo
sv. Jerolima u Zagrebu, koje izdaje svage godine
»Danicu«).  Prosvjetna i: omladinska. društva nek se
svagdje osnivaju, te nek oni kao seoska elita vode
slovenski narod u sadašnje doba teškog životnog
boja. Nek se u prosvjelnim i omlad, društvima davaju
takove predstave, koje uvijek umno, moralrio i estetski
izobražavaju, podižu predstavljače i publiku.

— Kat. kongres odobrava veliko na vjersko-moralnim
načelima temeljeći. se prosvjetno djelovanje orlovske
organizacije megju slov. mladeži. Priznava se, da
orlovstvo mladež razborito izgaja i vježba za sposobne
i nesebične radnike. Zato je kongres uvjeren, da će
s tim oriovstvo po Krekovoj zamisli dati mladosti
temelje za javno življenje. Kat. kongres poziva kršć.
mladež, da u što većem broju stupi u orlovsku orga-
nizaciju kao najbolju, cvijeteću prosvjetnu omlad.
organizaciju. Jednako bih ja apelirao i pozvao našu
mladež, da pristupi u naša prosvj. i omlad. društva,
nek se zagrije za vječne ideale.

Kod nas se jako malo cijeni novinarstvo, dapače
prezire, preplatnici primaju list a da se ne sjete svoje
dužnosti sprai lista. (Mislim da se i »Nar. Svijest«
bori sa svojim preplatnicima.) Dočim novine su naj-
uspješnije sredstvo za širenje i uvagjanje svjetovnih
nazivanja, te za pouku o javnim pitanjima. Stoga je
dužnost i posljednjega katolika, da'po svojim silama
podnnire katnličke navines hila ta- saradđniam. nar.
čivanjem, širenjem i oglašivanjem. Katolik je dužan
brinuti se za ugled i uspjeh svoje novine.

Na osobiti mačin nek se u mašim društvima i
kućama goji bilo crkvena, nabožna, svjetovna glazba,
jer ona je od velike važnosti za umjetnički, duševni,
tjelesni odgoj. Zahtjeva se, da se glazba po svim
školama poučava, jednako nek se pjevanje gaji u
našim :obiteljima. i

Ovim bi u glavnom u kratkim crtama donio pred
našu javnost želje i zahtjeve slovenskog naroda, koji
će doista svoje postavljene smjernice znati, da realizita.
Mi se sa braćom Slovencima možemo ponositi i držati
ih da naš izgled, a opetovati -.možemo ono što je rekao
jedan slov. profesor: da se čini ,kao da su sa ovim
kat. kongresom dogradili veliki dio krasne katedrale“.

Ri ica
akademičar iz Dalmacije.

lakom o osiguranju usjeva i plodova. od grada (krupe.)

Izišao je ovaj za naše poljodjelce vrlo važan
zakon, koji sadrži 46 članaka. Buduć da nam tijesan
prostor lista ne dopušta da ga donesemo u cijelosti,
iznijet ćemo samo njegove najglavnije odredbe.

U svakoj. oblasti ima se osnovali zavod za rečeno
obezbijegjenje, kojim upravlja stalni oblasni odbor.
Po čl. 5 mogu se osigurati sve vrsti žitija, kukuruz,
heljda, duhan, repica, konoplja, lan, vrtlarski usjevi,
vinogradi, voćnjaci i maslinjaci. Oblasna će skupština
odregjivati svake godine, koliki će se ulog plaćati
svake godine za osiguranje pojedinih vrsta usjeva ili
plodova. Najmanja vrijednost, koja se po Jtektaru kao
prinos mora osigurati, jest: Za ovas, ječam, heljdu
Din. 500; za pšenicu, raž i krupnik Din. 700; za
kukuruz Din. 800; za lan i konoplje Din. 1200; za
voćnjake Din. 1200; repicu Din. 1500; za vinograde
1800; za duhan 2000; za gradinarske (vrtlarske) usjeve
i maslinjake 2500. Svaki vlasnik može osigurati i za
veću vrijednost. — Odnosnu prijavu mora podnijeti
svaki osiguranik za sve usjeve i plodove najdalje do
/1. maja svake godine. Kad usjevi budu oštećeni od
grada diižan je osigurani vlasnik o tome pismeno ili
usmeno izvijestiti svoj općinski sud u roku od 3 dana.
Stalni oblasni odbor dužan je narediti ocjenu štete
najmanje za 48 sati od dana primljene prijave. Ocjenu
štete vršit će izabrani zakleti. ocjenjivač'u prisustvu
«dvaju \odbornika dotične općine. Protiv učinjene ocjene

t

 

ii

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
urednik A. FI&.. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti“, —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. —

— Odgovorni

može vlasnik podnijeti utok'.(žalbu) opštinskom sudu
najdalje za iri dana. — Svaka šteta učinjena gradom
mora se izvidjeti i procijeniti 4 roku od 7 dana od
prijave. — Na temelju odnosne priznanice, vrijednost
ocijenjene štete mora biti isplaćena čim priznanica
bude prikazana, a najdalje do i. novem. iste godine.

U , prijelaznim naregjenjima“ odregjuje se kredit
od 35 miliona dinara za pomoć postradalim od grada
u god. 1923. Osim toga, onim siromašnim poljodjelcima,
koji su ove godine postradali od grada, i nemaju više
od 5 liektara zemlje, te su g. 1922. postradali od suše,
odregjuje se kao pomoć sav čisti prihod Državne
Klasne Lutrije u god. 1993.

 

Kulturne vijesti.

Katoličko školstvo u Americi veoma je napredno
i uživa priznanje i izvan katoličkih krugova. O njego-
voj zrelosti svjedoči okolnost, da je »Satarday Nighte,
koji izlazi u Fort Vayermu, raspisao deset nagrada za
najbolje gjake državnih i konfesijskih škola, Komisija,
koja fe ispitivala učenike, bilaje složena od jednakog
broja odgojitelja škola katoličkih, protestantskih i drža-
vnih. Rezultat ispita bio je za katoličke škole vrlo
povoljan i devet od deset nagrada bilo je priznato
gjacima katoličkih župnih škola.

O uzrocima opadanja ćudorednosti u Engleškoj
govorio je liječnik Dr. Schofield u londonskom insti-
tutu za higijenu. Po njegovom uvjerenju glavni je
razlog tomu, što se iz škola istiskuje religijska obuka.
»Nacija se neka može održati — kazao je Dr. Scho-
field — samo onda, kad.ima svoj ideal. Našoj djeci

ffeba da povratimo životni ideal  lroii kn xi cak.
ožjemu i-vjerskim isiliuama., Mjesto što se gubi toliko

vremena na seksualao prosvjetljenje mlađeži, bolje bi
bilo, da im tumačimo temeljne vjerske istine“.

Papa ne prima dekoltirane žene. Kod jedne
od posljednjih audijencija, koje je papa dopustio dele-
gaciji jedne crkvene općine iz okolice' Rima, dogodio
se incidenat, koji je vrijedno zabilježiti. Kad su opći-
nari, koji su se skupili kod brončanih vrata, bili
pozvani u papinske odaje, sve žene, gospogje, gospo-
gjice i seljakinje, morale su prolaziti mimo monsignora
Macaggija, koji ih je podijelio u dvije grupe. Ženama
je to bilo za čudo i isprva nisu razumjele ovu klasi-
fikaciju. Megjutim, doskora im je postalo. jasno, kad
je prelat pustio da ugje same ona grupa, kod kojih
je oprava mogla podnijeti i najstrožu kritiku, i kad je
grupa, u kojima su bile žene sa više ili manje dekol-
tiranim rukama i grudima, bila odbijena. Ni protesti,
ni molbe, ni plač, nisu ništa pomogli: švicarska straža
odvela je ovu grupu žena u Klemenlinsku dvoranu i
tamo su dekoltirane žene morale da čekaju. Nekoje
su se od njih domislile i pozajmile koprene i šalove,
te su onda mogle da stanu pred papu. Na njihove im
je tužbe odgovoreno, da se od strogog principa i reda
nije moglo ni pod koju cijenu odstupiti.

Novi lijek proti sušici. Na posljednjem kongresu
berlinskog liječničkog društva predavao je liječnik za
ženske bolesti profesor Dr. Diihrssen o novom lijeku
proti tuberkulozi. Novo lijekovito sredstvo.je izumio
proi, Dr. Weninger. poslije, 23. godine kušanja, Dr.
Weninger, koji živi već više godina u Rio de Janeiro,.
upotrebljava rečeno sredstvo od:god. 1918. Prof. Dihrs-
sen je. doveo neku žensku, koja je bila u 4 tjedna
poslije 24 inhalacije ozdravljena od sušice, U Rio de
Janeiro je ozdravio Dr. Weninger cijelo mnoštvo suši-
čavih ljudi. U Braziliji je bila Weningerova metoda
već službeno odobrena. 3

Radio-telefonija u službi Božjoj. Radio-telefonija
je sasma obična pojava u Americi. Ne samo viši već:
i niži slojevi imaju aparate; pomoću njih slušaju
govore, predstave, koncerte, ne samo. po gradovima,
već i najzabitnijim farmama. Majke kad imaju posla,
pa da im djeca miruju, stave ih -pred radio-telefon, da
"slušaju priče i miruju. Sada se je uveo radio-telefon
iu Crkvu, € pomoću njega bolesnici ili inače drugi mo-
gu da kod svoje kuće prate službu Božju (dakako ovim
nije zadovoljeno dužnosti pribivati misi) ili propovjed.