str. 2.
Pisma iz naroda.
GRUŽ. Još o kragjama kod nas. Sva pohvala
da se je lopov, što je pokrao g. Glavića kako i onih
drugih kragja pripisuje se bez temelja samo žanđarmeriji
i policiji. Dočim na stvari je to, da glavnu zaslugu za
to ima Vlaho Raguž. Kad je on čuo, da je teško naći
lopova, koji je toliko straha zađao gr stvu, sam
se je dobrovoljno ponudio žandarmeriji, đa će zajedno
s njom stražiti noći, da se lopov «hvati. Jedne ođ
susljednih noći poslije kragje kod g. Glavića, kad je
hodio kući u kasnije doba, vidio je kako je neki neznanac
pobjegao preko ograde iza tvornice duhana u Gružu,
je za njim zavikao, bježaše dalje. U jutro se
je propitivao po okolici dali je komu što ukradeno
i dozna, da je neki nezmanac pitao neku djevojčicu, da
li tu stanuje blizu neki bogati Amerikanac. To prijavi
žandarmeriji i utanače, da će slijedeće noći stražiti u
blizini. Tako se dogodilo. Kad je žandarmerija došla,
g. Raguž je razmjesti u baštinu, a sam izagje na put.
Dogje do mjesta, gdje su se neki njegovi znanci na
nočnoj hladovini razgovarali i s njima se zaustavi. U
to će da progje putem neki lijepo odjeveni stranac sa
štapom u ruci i sazove im dobru večer. Raguž mu odvrati
i upusti se s njim u razgovor. U razgovoru opazi po
izgovoru da nije iz Ljubinja, kako je prije kazao, jer
mu je naglasak sličan slovenskom. Prije nego se oprosti
cijeneći valjda, da je Raguž kakav detektiv reče mu:
Dali trebate još što Gospodine ? Raguž ga otpusti sa:
laku noć. Pripazi, dalije ušao u kuću, gdje je rekao
da spava. Kad se uvjerio, da je ušao u sobu, dotrča
do žandara, pripovjedi sve i pozove ih, da idu u kuću, da
im se legitimira, i učine premetačinu. Ali žandari, valjda
po starijoj uputi nijesu htjeli to učiniti po noći, već
da će sutra po danu. Raguž im preporuči, da to učine
svakako rano, da lopov ne umakne, i otide kući na
počinak. — Sutradan popodne Raguž pogje u kasarnu,
da čujeza rezultat, ali dozna da žandari nijesu nigdje
ni hodili. Dapače kad im ga Raguž opiše, rekoše mu,
da ga poznaju, da je to neki Srbijanac iz Amerike,
s kojim su oni već više puta govorili. Nu ipak na njegovu
preporuku utanače, da će te večeri obavit premetačinu.
Dok je Raguž čekao žandare iza tvornice duhana, progje
stanodavac, kod koga je lopov noćio i reče mu, da je
jutros rano otputovao, da je on javio žandarmeriji. koja,
da je premetla i jutrašnji vlak, ali bez uspjeha. — Raguž
ga je pak tražio po Lapadu, pred večer kad je došao
u Gruž, dozna, da su žandari uhvatili lopova prepoznavši
ga kako im ga je on opisao. Da se uvažila Raguževa riječ,
bio bi lopov dva dana prije uhvaćen. Kako se doznalo
iz Gruža seje preselio u Hotel Lacroma u gradu, gdje
je otsio dva danaijednu noć, dok nije po opisu Ra-
guževu uhvaćen u Gružu. Lopov je javno šetao, hodio
i općio i sa žandarima, te nitko ne bini posumjao na
nj da nije bilo g. Vlaha Raguža. Njegova je, i jedino
njegova je sva zasluga, da je ovaka ptičica upala u
ruke pravde. Njemu treba da bude zahvalan g. Federiko
Glavić, da je došao do svojih dragocjenosti i milih
uspomena, ai cijelo gragjanstvo, jer se je dobrovoljno
dao na tako teški i humanitarni posao i ako nije ni
žandar ni policajac. Nadamo se, da mu odregjenu na-
gradu niko neće oteti, te da će i sa kompetentnog mjesta
dobiti dolično priznanje.
Iz općine Zaton. Bjesnoća svinja. Onomadne
smo bili preporučili osobito seljacima, da pripaze na
pse, jer da je bilo dosta slučajeva bjesnoće. A neće
biti zgorega znati za vladanje u buduće, da je bilo
bar u koliko je nama poznato četiri slučaja takogjer
bjesnoće svinjaitobašu mjestu, gdje je bilo bjesnoće
pasa. Iz toga se dade razumjeti, da pobjesnili psi ugri-
zoše dotične svinje, što su se klatarile slobodno po
selu, te ih tako zaraziše s tom neizlječivom nemoći.
Svinje ko mahnite hrokćahu trečeć tamo i amo, dok
u groznim mukafna dvije pocrkaše, a dvije bile ubijene.
Onomadne smo pako čitali, daje u okolici Splita bio
slučaj bjesnoće konja, ato opet uslijed ugriza pobje-
snijelog psa. Na oprez dakle seljaci ne samo za svoju
osobu, nego i za zaštitu svojih domaćih životinja.
Izvor sumparne vode. Ovih prošastih dana
imali smo prigode sići u malenu ali dražesnu luku-
_ubavog sela Brsečina. Jedan mješćanin upozori nas
ma tri izvora suporne vode. Začudnon nam je bilo
to povjerovati, tim više što se o tom nije nikako pisalo,
a bogme ni čulo:da kogod o tom govori, akoprem
nije to od male važnosti, da ne govorimo o vrijednosti.
1 doista osvjedočismo se o ispravnosti kazivanja na
licu mjesta. Sva tri izvora istječu pokraj mora na
podnožju brda, koji se skoro strmoglavce uvaljiva u
inore. Netom se približimo tim izvorima osjetismo
jedan zadah sumpora, a more se posve dobro razpoz-
mava da je zamućeno odte tekuće vode. Imali kogod
da bi to amalizirao, pak podrobnije o tom pisao, te
doprinio, da se te izvore iskoristi kao ljekovitu vodu?!
Iz Jugoslavije.
Visoko priznanje o kat. kongresu. Ni. V. Kralj
“Aleksandar zanimao se je za prilike u katol. crkvi, kad
je primio u odulju audijenciju novog poslanika kod.
sv. Stolice Dr. Smodlaku i tom prigodom ponovno
izrazio svoje zadovoljstvo nad nspjesima katol. kon-
gresa u Zagrebu i u Ljubljani.
'Novi poslanik naše Kraljevine kod sv. Stolice.
Dr. J. Smodlaka prije svog odlaska put Rima pohodio
jei zagrebačkog nadbiskupa i ljubljanskog biskupa,
te uvjerava, da su mu vodeći državni krugovi naglasili,
NARODNA SVIJEST
da katolici svuda moraju biti ravnopravni s pravoslav-
nima u moralnom i materijalnom pogledu. Na to zgod-
mo primjećuje »Katol, List«: ,Bit će mam drago, ako
se novi poslanik otrese svojih. dosadanjih pogleda, koji
su u mnogo čemu bili protivni interesima kat. Crkve
i da stane u što užu vezu s jugoslav. episkopatom.“
Politički pregled. Prošla je sedmica bila puna
senzacijonalnih vijesti. Talijani okupirali Rijeku i pre-
mjestili veliki broj Vojske na našu. granicu. To je uzbu-
nilo duhove. Kad se je otvorio parlamenat u Beogradu
vlada nije htjela da "dade razjašnjenja na interpelacije
o riječkom pitanju. Iz svega pisanja novina javnost je
uvjerena da je Rijeka za nas izgubljena usprkos rapa-
Iskom ugovoru. Ministar Pašić pisao je pismo Muso-
liniju ito je pismo talijanska štanpa veselo pozdravila.
— Homogena radikalna vlada nalazi se u teškom po-
ložaju, pak će se 20. oktobra raspustiti parlamenat,
te bi se imali ureći novi izbori. — Federalistički blok
održao je svoj sastanak u Zagrebu, te jednodušno za-
ključio, da se nastavi borbom proti današnjem režimu.
U Nedjelju 23. ov. m. obdržavao se je u Spljetu ve-
liki »Hrvatski Zbor« pod vodstvom Dr. Trumbića.
Visoka škola u Sarajevu. U Sararajevu priprav-
ljaju sve potrebno, da se počne s osnovanjem visoke
škole. Izabran je posebni odbor sa zadaćom da učini
sve, da se u djelo provede nacrt za osnovanje universe,
Pašić gladi bradu i... čeka. Bivši skupštinski
poslanik g. Dr. Janko Šimrak pisao je nekidan članak
u zagr. »Nar. Politici«, gdje kaže, kako je imao pri-
gode da govori s odličnim članovima radikalne stranke
o unutrnjemu uregjenju države, te naglasio, da se bez
revizije ustava i bez legislativnih sabora u Zagrebu,
Ljubljani i Sarajevu ne može ni govorili o kakvom
sporazumu. ,Oni su, kaže, šutjeli, samo što se jedan
od prisutnih uzrujao radi autonomije Bosne, jer da je
Srbi ne mogu nikada napustili. Beograd je dakle bez
kompasa u rješavanju unutrnjeg problema. Sva je
njegova politika u čekanju dogagjaja. Nikola, Pašić
ne rješava situacije, nego mirno gladi bradu i čeka na
slučajno riješenje. Sve ,će da bidne“, samo treba da
čekamo! On sve povjerava sretnom“ vremenu ili
usudu. Kaže, da je do sada uvijek uspijevao s takvom
politikom slučajnosti bez načela, pa se nada da će i
sada uspjeti. Radikalima je sada glavna zadaća, kako
bi svoju poziciju u parlamentu pojačali te sebi osigu-
rali vladu na duže vremena, tako da ne bi trebali apeli-
rati na pomoć demokrata“.
,Beogradski Dnevnik“ o ministru L. Markoviću.
Uprav strašne optužbe iznio je ovih dana »Beogr. D«
protiv rečenog ministra. Traži najrigorozniju istragu
protiv njega, i završuje ovako: ,Ako se kod istrage
dokaže istinitim sve ono, što se o tome čovjeku go-
vori, onda treba Lazara javno objesiti na Terazijam
za kaznu i primjer“.
Gradske vijesti.
Lične vijesti. Stigao je u naš grad i odsio u
Hotel de la Ville g. F. J. Havelka, ministar savjetnik
iz Praga. : S
Novi direktor trgovačke akademije. Na mjesto
Dr. Josipa Aranza, direktora mjesne trgov. akademije,
iwenovan je Dr. Grbavčić, dosadašnji direktkr trgov.
škole u Kotoru, te je već priuzeo upravu zavoda.
Prenos kostiju Stevana Mokranjca i kongres
pjevačkih društava. Dne 29. ov. mj. obavit će se
prenos kostiju velikog srpskog muzičara Stevana St.
Mokranjca iz Skoplja u Beograd. Tom prigodom bit
će i kongres svih pi. društava. Stavljajući se na sta-
novište, da Mokranjac pripada čitavom narodu, a ne
samo srpskom dijelu, odbor, kojemu je na čelu B. Nu-
šić, pozvao ije sva pjevačka društva u čitavoj domovini,
da bilo korporativno bilo po svojim delegatima pri-
stupe proslavi i kongresu. Poziv su primila. i mjesna
pjevačka društva. — Da se oduži uspomeni velikoga
učitelja i kompozitora P. O,K. »Dubrava« odlučila je,
da zajedno sa pjevačkim društvima »Sloga« i »Gun-
dulić« priredi u nedjelju 30. ov. mj. u 11h Parastos
u pravoslavnoj crkvi, a u večer istoga dana u dvorani
Oficirskog Doma Mokranjčevo veče, koje će sastojati
od predavanja i pjevanja nekih kompozicija istoga
glazbenika. Pjevanje preko Parastosa i točke koncerta
izvagjat će zbor »Dubrave« i 2 točke prof. Baiistić solo.
»Dubrava« pri sahrani blagopok. Mokranjca i na kon-
gresu pjevačkih društava u Beogradu biti će zastupana po
svome predsjedniku. »Slogu« će zastupati jedan delegat.
Svetkovina sv. Mihajla Arh. U Subotu, .dne 29.
o. mj. Bratstvo Sv. Mihajla proslaviće u Zbornoj crkvi
Sv. Vlaha svoju glavnu svečanost ovim rasporedom :
Pr. p. Na 6 s.-Prva sv. Misa. Na8 Ya 8. Svečana sv.
Misa. Po p. Na 5 s. Blagoslov.
“ovoj stvari, zastupa samo interese trgovaca i obrtnika,
_ov. mj. 10 osugjenika, i to 8 muškaraca i 2 Žensl
Br. 41
Nestašica vode, Mnogi mam se tuže, da im po
toliko dana ne dolazi po kućama vođa sa vodovoda
i to ih stavlja u veliku nepriliku. Manjka vode i po
česmama, te smo jedampat vidili, kad je konj pustio
mokraču, doletjeli su goluđi i pili je, a jučer pak, kako
je golub po stubama ma mulu sišao doe mora i po-
hlepno ga pio. Pitanje vode uz noćnu rasvjetu glavna
su dva pitanja za naš grad. Onomadne smo se obve-
selili kad smo čuli, da se je Općina prihvatila posla, _
da potraži i dovede novu vodu u grad. Ali čujemo,
da se je stvar smela, jer se sa prvim naličjem nije
odmah našla voda na površini. Pošto je ovo životno
pitanje našeg grada ne smije se sustati ni smesti, već
uz općinu i gragjanstvo valjalo bi da se više zainte- _
resuje za pitanje vode kao i sva društvai korporacije,
koje žele dobro našemu gradu. Bez vode nema ni |
napredka ni zdravlja Dubrovniku.
Čudne pojave. Primamo iz gragjanskih krugova:
Električna Centrala — kojoj po mnijenju jedne stručne
komisije, koja se je bavila u Dubrovniku od 21. do /
28. jula o. g. treba radikalnih popravaka i velikih in-
vesticija. — bez dvojbe je za sada naša najvažnija
komunalna briga. Iza trogodišnjeg općinskog kome.
sarijata, koji je izgleda našu Općinu zapao više od.
2,000.000 (dva milijuna kruna), bilo je doista više vri.
jeme tražiti radikalna sredstva, kako da se tomu kro-
ničnu administrativno-tehničkom zlu doskoči, ako ne.
ćemo da se u najdoglednije vrijeme povratimo lojanoj
svijeći i petrolejskoj lampi.
U tom cilju naš g. općinski upravitelj imenovao
je sebi ovo dana jedno savjetujuće vijeće, koje ima
da ga pomaže u teškom radu oko uregjenja gruške.
Centrale i da mu odobri sredstva potrebna za taj za:
mašni posao. — Po prijedlogu trgovačke obrtničke
komore u taj savjetujući odbor ušla su gg. Luko mq.
Bona, inž. Stevo Vulpe, Samuel Kaldor, Milan Goszi
i Josip Lanza. š
Nama se nameće pitanje, dali je g. općinski upra-
vitelj, kad se je već jednom poslije tri godine dana
odlučio da imenuje sebi saradnike u toj teškoj stvari,
dobro uradio, što se je obratio trgovačko-obrtničkoj
komori, da mu ona predloži pomoćna lica, ili bi bio
mnogo bolje uradio, kad bi se za to bio obratio na cjelo-
kupno gragjanstvo, koga se taj poso kao cjeline tiče,
G. općinski upravitelj predobro zna za onaj prece.
danat, kad je za vjenčanje Nj. Vel. kralja bio imenovao
lica, koja su u Beogradu imala da zastupaju naš grad,
kako mu se je oštro bilo prigovorilo načinu kojim i
ta lica bio izabrao. — I u ovom pitanju g. općinsk
upravitelj upao je držimo u sličnu netaktičnost, jer
trgovačka komora, kojoj se je obratio za predlog u
a nipošto čitavog gragjanstva, o čijem se džepu
konkratnom slučaju radi, pa je zato uprav ostalo otvoreno:
pitanje, da li gospoda, koja je trgovačka obrtnička
komora predložila za saradnike g. općinskom upra
vitelju, uživaju doista povjerenje čitavog gragjanstva
okolnost što ni njima istim ne može biti najugodnijom
U piošli Četvrtak g. općinski upravitelj sazvao j
sjednicu >Duba« i uresnog povjerenstva grada, pa je
u toj sjednici objavio gotov čin ovog na ovaj način
imenovanog savjetujućeg odbora za Električnu Centralt
Daleko od pomisli, da je tom objavom g. općinski
upravitelj smjerao od ondje sakupljenog odbora »Duba
i uresnih povjerenika steći sakrosantnu potvrdu i odo-
brenje toga svog gotova čina. To bi zaista bilo previše.
Juče su gg. Luko mq. Bona i inž. Stevo Vulpe
preuzeli Električnu Centralu od dosadašnjeg tehnič.
kog upravitelja, koji ide na odsustvo. : :
Čitulja. Na 18. o. mj. preminula je u cvijetu mla:
dosti Blanka Kamić. — Na 19. o. mj. preminuo j
Frano Ježić, gragi. poduzetnik u 67. god. života, ro
dom iz Novog Vinodolskog, otac mjesnog ljekarnika
gosp. Nikole Ježića. — Istog dana preminula je i dobri
starica Frane Capurso rogi. Di Leo u 71. god. života,
majka gradskog župnog upravitelja Dn. Karla i mjes
nih trgovaca braće Capurso. U četvrtak bio joj je pri
regjen sjajan sprovod. Za lijesom je stupalo uz sino
do 15 unučadi i veliko mnoštvo naroda. — U Nedjelji
je preminuo u bolnici čestiti i uzorni gragjanin Mari
Baća, činovnik na kr. solilam u Stonu. Drugi put osvr
nut ćemo se na ovog uzor stonjskog gragja ina, Ucti
ljenoj svojti i naše saučešće, a pokojnici a reko sla
Otvor muške pučke škole i četverorazredn
gragjanske. U nedjelju 30. septembra u 8 sati bita ć
služba božja, a u ponedjeljnik 1. oktobra počinje redo
vita pouka. Upisivanje učenika slijedit će do 29./IX. “
Bi večernja škola usavršavanja. ško
ska god. 1922-1923 u Trgovačkoj ,Večernjoj Ško
Usavršavanja pri mjesnoj Trgovačkoj Akademiji 28
počeće 1. Oktobra ove godine. :
_Pomilovani. Prigodom rogjendana našeg Prest
nasljednika pušteno je:i iz naših sudbenih jamnica