Str. 2. Njegovanje ptića pjevica i njihova zaštita. : piše V. Medini. : (nastavak). Uostalom, dok se toliko prepijeva o »slobodi«, ne pazi se da je ona vrlo relativan pojam. I doista, ko uživa potpunu slobodu ? Zar čovjek, taj kralj stvo-' renja ? Najveći dio ljudstva nalazi se u položaju, koji njegovu slobodu čini lijepom iluzijom. Promislimo samo na one tisuće. i tisuće radnika u tvorn'cama, kopača u majdanima, ložača u paroplovskim mašinama. Ko ih silnje na onakav život? Neumitna nužda ! S toga samo pretjerana čuvstvenost može proglasiti nesretnom pticu dobro njegovanu, samo zato što je zatvorena. S istog razloga mogu oni koji traže zabranu držanja i prodavanja domaćih ptica tražiti i da se puste na slobodu sve domaće životinje. Ta, bez sumnje, volio bi ponosni konj trčati šumom i poljem nego sprovo- diti polovinu života u štali, a polovinu u teškoj radnji; ali iz toga izvoditi zahtjev, da se konj slobodnom irku pripusti, a odreći se koristi, koju nam on donosi : takav zahtjev neće doista niko postaviti, a ko bi ga postavio, čudan bi posmjeh izazvao. Slično je i sa svim ostalim domaćim životinjama. Nia dakle, ako vi- dimo u službi čovjeka na hiljade i hiljade životinja, sve manje ili više u slobodi ograničenih, zar da s€ buka diže zbog jedne životinjice, jedne ptičice, koja ipak spada u broj životiuja; s kojim se najbolje po- stupa? Nu. ako se i nagje, kao što se, na žalost, i nalazi, surovih ljudi koji s pticama grubo postupaju, to još nije nikakav razlog, da'se osudi ili zabrani dr- žanje ptica. To bi bilo isto, kao da bi se n. pr. za- branilo držanje lovskih pasa zato, što se nagje koji surovi gospodar, koji sa psom postupa naopako. O ovome dalo bi se još dosta reći, ali zbog ti- jesna prostora moram prijeći na drugo. Izvjesni zaštitnici ptica obično se rado pozivlju na kulturne narode i države, kao da bi se one bile izjavile protiv svakog hvatanja ptica uopće i njihova njegovanja u kavezu. To nije istina. Kuliurna Evropa izjavila se je protiv štetnog tamanjenja i nemilosnog mučenja ptica, ali protiv hvatanja ptica za držanje u kavezu ona se nije nipošto izjavila. Jer kolikogogi je s jedne strane činjenica, da u sadašnje vrijeme maldane kod svih kulturnih država postoje dosta strogi zakoni za zaštitu ptica, toliko je s druge strane činjenica, da u svakom i dojednom većem gradu 'kultumie Evrope možeš naći osebnih lokala ili dućana u kojim se javno, uz dopuštenje nadležne vlasti, prodavaju ptice pjevice, ne samo inostrane, nego i domaće, ne samo one koje se hrane sjemenjem, već i one koje se crvima hrane, kao što su n. pr. slavulj, modrokos, crvendać,; razne vrsti grmuša, i druge, koje lijepo pjevaju. Cijenim da ni u jednoj od kulturnih država ne ostoji zakon za zaštitu ptica strožiji neso štvje anaj u Njemačkoj (od god. 1888), a ipak taj zakon u svome 5.tom članku kaže da nadležne u zakonu označene vilasti mogu za izvjesno vrijeme i za izvjesna mjesta dopustiti hvatanje ptica za znanstvene i poučne svrhe ; kao i za držanje u kavezu (,zu wissenschaftlichen oder Lehrzwecken, sowie zum Fang won Stubenvogeln“). U bivšoj Austriji zakonodavstvo u pogledu zaštite. ptica bilo je prepušteno pojedinim pokrajinama. Za Dalmaciju imamo zakon od 90. prosinca 1874, za koji se ima držati da je još u snazi, jer se Ministarstvo Šuma i Rudnika u svome riješenju od 24. febr. 1922 na nj pozvalo. Po $.u 9 toga zakona zabranjeno je loviti, biti i prodavati ptice naznačene u (istom zakonu priloženom) dodatku B. (To su ptice smatrane korisne za poljodjelstvo. Op. pisca) za vrijeme od početka veljače do svrhe septembra svakoga godišta“. U s3 naznačuju se zabranjeni načini i orugja hvatanja ptica, ajesu: 1) upotreba čćukova i oslijepljenih ptica vabica; 2) lovljenje mrežama noćnim i razaponicama na nis- kim plotovima i grmima ; 3) upotreba stupica pod plo- čom kao i gvozdenih i svake druge vrsti, nadalje ko- šara i pletaka; 4) upotreba omama i otrova. — Osim toga u S 1 ,zabranjeno je skidati, tamaniti i prodavati gnijezda svili divljih ptica, izim rodova i vrsta škodlji- vih, navedenih u dodatku A.“ (Vidi P. Monti: Ruko- vodnik za općine, str. 722). Kako se vidi, pokrajinskom zakonodavcu, bivšem dalmatinskom saboru, glavno je bilo da zaštiti ptice u vrijeme kad *se legu, i da uopće zabrani izvjesne načine i orugja, kojima one ili se love u velikom mnoštvu, ili sa pri hvatanju muče. Dalje od toga za- konodavac nije išao. Lovljenje svih uopće ptica dopu- šteno je u jesen od početka oktobra do svrhe januara, načinom i orugjem dopuštenim, to jest onakim, da je isključeno hvatanje. u masi i mučenje - ptica pri hva- tanju. Stoga stojeći na zakonu, nijesu ni sve vrsti mreža zabranjene, nego samo noćne i one koje, raza: pete na niskim plotovima, love ptice u velikom mno- štvu, OQd drugih orugja za hvatanje zabranjene su ,košare i pletke“ (mi bismo rekli ,vršve“, što odgo- vara ,Reusen“ u odnosnom njemačkom zakonu) i sve vrsti stupica, navlaš one pod pločom i gvozdene.: * 'Svak zna što je stupica“ (njem. Falle), kao što svak zna, da stupica nije isto što ,zamka“ (djem. Schlinge) i »prut s lijepilom (njem. Leimrute). U reče- nom njem. zakonu ta se orugja jedno od drugoga dobro razlikuju i napose spominju. Naprotiv naš pokra- jinski zakon govori samo o stupicama, pa je stoga držati da lovljenje plica na lijepak (vesku) on nije imao namjeru zabraniti. To se tim više ima držali; kad se uvaži, da je dalm. saboru vrlo dobro poznat bio običaj u Dalmaciji, da se ptice love ne samo »pod pločicom“ nego i na. ,vesku“, pa ja sasvim nevjero- vatno, da kad bi on baš htio bio i ovaj posljednji NARODNA SVIJEST, način lova zabraniti, ne bi ga bio izrijekom spomenuo u $ 3 zakona. Ipak je naše Ministarstvo Suma AR. gori pomenutim svojim riješenjem pronašlo, da proglasi zabranjenim i lovljenje ptica na na pokr. zakon, motiyirajući zabranu time, da se u S 8 zakona zabranjuju sve vrsti zamka, a da je i lijepak jedna vrst zamke“. \ \Soršit će se. Pisma iz naroda. TRSTENO 26/9. 1923. Gospodine uredniče! »Dubrovnik« je u br. 24. od 99/9. o. g. napao naše mlado kat. omladinsko /društvo prostačirom -de- nuncijom, pa sam mu poslao slijedeći ispravak : Pozivljući se na zakon o štampi, molim Vas da istine radi uvrstite u Vaš cjenjeni list, slijedeći ispravak na dopis iz Trstenoga, iiskan u Vašem listu br. 24. od- 22. t. m. Nije istina, da sam ja protjerani _žandar; već je istina, da sam poradi obiteljskih prilika svojevoljno istupio iz službe i to dana 31/5. 1921, prigodom čega sam dobio otpustnu- svjedožbu, u kojoj ondašnje mi starješine megju ostalim pišu i ovo: Bio ie služ- +benik dobar, imao je ponašanje dobro i. nije bio nikada kažnjavan“. Nije istina, da sam ja u času, kad se je imalo u crkvi pjevati blagodarenje za novorogljenoga nam prijestolonasljednika, izašao iz crkve demostrativno ; već je istina, da sam stavši na vratima crkve još neko- liko prije blagodarenja, vidivši jednog prijatalja iz drugega sela, gdje prolazi cestom pokraj crkve, bez ikakove zle namjere pošao da mu se javim i šnjim u društvu pošao put sela. A koliko mi je poznato, nijesu niti kat. omladinci zamnom izišli ; već je istina, da su čak nekoji od njih i najzadnji ostavili crkvu. Nije istina, da sam onaj dan, kako hoće da reče gosp. pisac, držao skupštinu ,zapuštenoj djeci“, koja bi tobože nakon toga bila ostentalivno uzlajući selom, pjevala meni do sada nečuvenu pjesmu , Marširala Radićeva garda“; već je_istina da su omladinci taj dan po podne po svome običaju, kao i sve ostale svečane dane, u svojim društvenim prostorijama činili pokuse za buduću zabavu, te se kao i svaki put na svršetku mirno razišli. i Nije istina, da sam ja ni radićevac ni separatista, nego je istina da sam pučkaš i veći jugoslaven moguće i od samog člankopisca, što mi može svjedočiti svak, tko me ijole pozna. $ Nije istina, da ja kvarim svoje drugove Hrv. kat. omladince, već je istina, da mi je na srcu, da od njih učinim najbolje liude i najpoštenije domaćine, što mi najbolje svjedoči, već više kratno priznanje njihovih roditelja, kao što i svih ostalih. seliana. koli obiekti- vau S » Vrlo je interesanino da sam jedini ja, koji sam bez ikakve zle namjere slučajno izišao, bio tako velik, da su me piščeve male oči vigjele, dok par njegovih sumišljenjaka, koji su ispred i pored meni -izišli i ne sačekavši blagodarenje, (ne govorim sa zlom namjerom) nije mogao vigeti, kao i to dok je svakome tko je selom prošao mogl) da upane u oči, da dok su private kuće u istinu EE jugoslavenske zastave, jedino dva državna ureda, bili su cijeli dan bez ika- kove zastave. Pitam gosp. čankopisca zašto je to premit- čao, valjda oni, koji misle jao i on, mogu sve i sva da učine, a da im nitko ništane može da primjeti. Za čudo, kako je nelima trn u oku naše omla- dinsko društvo, kojemu j svrha i djelovanje čisto kulturno prosvjetno. Da , sreća, nebi bil& nijednog mješćanina, koji se nebi tome radovao i društvo pomagao moralno i materijaln10. Taslična su društva rasijana po cijelome Katoličkome ivijetu te su dika i utjeha svakome pravom katoliku. rodoljubu. Žalosno je, da je ankopisac izrabio svečanu prigodu blagodarenja, da nstinitim tvrdnjama napadne mene i društvo, htijući m na silu prikazati separa- tistom i tobožnjim kvaritelm omladinaca, e da pod iom krinkom naškodi više ruštvu nego meni samome, kad nije imao snage dairektno napadne. njegovu kulturnu svrhu. Jadno je p-člankopisca, kad je držao potrebitim da se posluži nroralnim sredstvima ! A ja mu megjutim poručujem + ću s Božjom pomoću i nadalje, pa ma gdje bio, prtvovno i nesebično raditi za napredak omladinskih aštava, tvrdo uvjeren, da tako najbolje i najsolidnij&služim vjeri i domovini. \Banić Frano : tajnik Hrvat. oml. društva u Trstenome. TOPOLO. Poštarsko-zojavni ured. Naša davna da dobijemo u miestpoštarsko-brzojavni Ured već se ptimiče kraju. Eto | konačao odregjeno, da se ukine Ured u Ošljemu ilnese poštarsko-brzojavni Ured iz Neuma u Topolo. lih dana pohodio nas g. izaslanik Direkcije Šerić o. M sve potrebno za želja, skori otvor Ureda u Topola. Nekim nezadovoljni- cima iz susjednih sela to & po ćeifu, ali koja im je fajda; što je bilo, bilo ji 7 E E 1 J SI z Jugolavije. Pripreme; za kršten prijestolonasljednika već su učinjene. Krštenje binalo biti na 20. ovog mjeseca, kumovat će englešlralj, a zastupat će ga njegov sin vojvoda od Yo, Prisustvovat će i ru- munjska kralj. porodica, a vjatno i grčki kralj. Redukcija ministara — 18 na 14. Ministarki je savjet 1. agrarne odlučio da se ukintnistarstva : reforme, 2. socijalne politik«, vjera, 4. za izjed- \ lijepak, i to pozivom . Br; 43 načenje zakona. Moguće, koncila - pravoslavne crkve, Carigradu, u noći izmegju izjednačen je lendarom zapadne crkve (Gregorijanski). Vjenčanje princa Pavla sa ali će isto imati strogo obiieljski karakter. Dolazak Radićevih poslanika u Beograd. Kako 19. o. mj. stići u parlamenat novine javljaju imalo bi 90 Radićevih poslanika. Ministar vjera u Dalmaciji. javljaju imao bi skorih dana doći u Dalmaciju, vjera Dr. Vojislav Janjić. , Crni dani slovenskoga naroda“. Na 1. oktobra uvela u I. razred svih škola talijanski kao. nastavni jezik. Slovenski kao privatni predmet i to izvan školskih sati. Slovenski narod u svojem življenju od 1.300 ne parti veće žalosti od ove; te je taj dan nazvan Trebalo bi da naša vlada i cijela naša javnost zaintresuje cijeli kulturni o. g. prvi dan škole talijanska je vlada se može učiti samo crnim danom slovenskog naroda. svijet za ovakovo nečuveno kulturno nasilje. Radikali o Pribićeviću. koji je držao u Narodnoj Skupštini, ogorčenje u radikalnim redovima. oštar, već da je pogodio ondje, govi pripadnici najosjetljiviji. sahraniti njihovu stranku. kritikovala, oni će morati čutati.: — demokratska »Pravda«. Bolest hvarskog biskupa. fava, biskup na Hvaru, teško je obolio, sakramente umirućih. Požar u Skradinu. Općinska zgrada sasvim je Šteta se cijeni na 3 milijuna / dinara. U zgradi se je nalazila i pučka škola, pak je i sav namještaj izgorio. Spašena je blagajna i arhivi. pak su zatvo- / sada je prijavljeno oko 30 sluča-. izgorjela na 2. 0. mj. Škrlet u Spljetu znatno se je raširio, tene pučke škole. Do grčkom princesom Olgom bit će sutradan_po krštenju prijestolonasljednika, Kako»iz Beograda ministar Govor Sv. Pribićevića, izazvao je najveće Poslanici radikalne stranke smatraju, da je Pribićevićev govor bio ne samo : gdje su režim i nje- | Specijalno: je radikale. pomela vijest, da će opozicija iznijeti pred parlamenat'. sve afere režima. .Oni priznaju u četiti oka, da su afere teške. Jedan je od njih izjavio : da će korupcija sasvim , I kad se bude korupcija / Tako bar veli / Monsignor Luka Pappa- 1 te već primio _ jeva. Zatvoreni su i svi niži razredi srednjih škola. ,Obnova hrvatstva Tribuna« donosi na čelu kaže, megju ostalim, ovo: novne posljedice zove ovaj pokret zabludom. Mi sa da je ispravno, reakciju na plemensku do sebi i svojima“. : Jadranska Straža“. Primili smo 10. broj ovog; službenog glasila ,Jadranske Straže“. | opremom i sadržinom jedan je broj ljepši od drugoga, što služi na čast i urednicima i izdavačima. Trebalo bi da ovu našu ponajljepšu reviju svaki rodoljub podupre: i pe- roi i pretplatom. i Vagjenje potonulih brodova. Smederevska to. rnica vagona »Sartid« otpočela je ovili dana sa vadjenjem u Dalmaciji“. Zagreb. »Sl.. lista članak pod ovim naslo. vom, gdje o novom hrvatskom pokretu u Dalmaciji. ,Ovaj pokret je bio nemi- dosadanjega sistema i sadanjih me-/ oda naše državotvorne politike. Splitsko »Novo Doba« t gledišta čiste ju-. goslavenske nacionalne misli, možemo da žalimo, što je do takove situacije moralo doći, ali mi ne mislimo,“ niti da je išta pomoženo, ako nazo- vemo zabludom ovakovu samodbrambenu plemensku / i nasrlljivost, te režimu predba-. cujemo samo pogreške“. Nijesu io greške“, mego je. to smišljeni, zlonamjerni sistem, koji nije htio i neće ni jugoslavenstvo ni ravnopravnost, niti želi dati: stvarnoga udjela na upravi države ikome drugome“ da se ukine'i minist. narod- | nog zdravlja. Ova je odluka pametna i potrebna bila. : Izjednačenje kalendara. Prema odluci sveopćeg držanog prošlog maja u 30. septembra i 1. oktobra kalendar istočne crkve /(Julijanski) sa ka- M: potopljenih brodova iz svjeskoga rata iz Dunava. Ovi: radovi izvršuju se na račun države. Čim budu brodovi 4 izvagjeni bili će popravljeni i predani saobraćaju. U svemu je pred Smederevom potopljeno, pet brodova. [okove Kaplic Ne na jeftinu cijenu već na kakvoću treba da pazite, kada kupujete gumene | pete. Tražite od Vašeg postolara izričito _ Palma kaučuk (pete i potplate, _:-. već preko 60 god. obljubljeno: kućno sredstvo proti bolima py Y u želucu i poremečenje pro- bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu