<

Br..44.

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK i

i

  

 

  
     
     
  
   
   
  
 
 
   
  
 
 
  
   
 
   
  
  
 
  
   
 
  
   
  
 
  
   
  
  
  
   
  
  
  
 
 
  
   
  
 
  
     

  

 PLATIVO I UŽIVO) U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Bubr. Hrv. diskare.

 »Nove orijentacije“.

Problem državopravnog uregjenja naše države za-
e brige još mnogim: javnim radenicima. Protiv odte-
laba Vidovdanskog Ustava u tom obziru govore ža-
osne njihove posljedice, koje su razočarale i u početku
lajiđealmije njegove branitelje. Darias se sve više čuju
sovi, da se na tom prkos-ustavu ne može ostati,
ama demokratska stranka, koja je Vidovdanskom
tavu pri krštenju kumovala stvara. službeni zaključak,
se Ustav mora revidirati u smislu dekoncentracije
fržavne uprave, jer se je napokon razočarala nad po-
edicama Pribićevićeva centralizma.

Megju Hrvatima pak opaža :se življe MR
jrouzrokovano uvjerenjem o potrebi ,nove orijentacije“.
. Trumbić počeo je akcijom u Dalmaciji na ,novoj
Jazi.“ U Hrvatskoj Zajednici takogjeg vri. »Obzor« traži

ovu orijentacijti“ kod svih stranaka, jer se na ovomu,
čemu smo, ne može dalje ostati. Propagira se ideja
tove orijentacije hrvatskog gragjanstva, koje bi željeli
jepiti od_hrv. seljaštva do sada. orijentiranog prama
plodnoj radičevštini na -svoju vlastitu štetu. Kongre-
ti, , Tribunaši“, zajedničarski disidenti rade otvoreno
o ,nove orijentacije“, naime osnivanja nove , stranke
dnje linije“. Poslije dogovora na Sušaku održaše
7 0. mj. u Zagrebu konferenciju, na kojoj su za-
učili, da <će nova stranka imati jugoslavensku ideo-
iju s programom, da .čuva jedinstvo države, koja
ima organizirati na osnovi širokih pokrajinskih sa-
uprava, polazeći od stanja zatečenog kod ujedinjenja

 

je sastanak priprava za kongres stranke, koji će

  

vensku. naprednu stranku“, kako su je neki novinari
i nazvali, spominje se još jedna. stranka sa ,novom
jentacijom“, a ta bi imala biti ,Hrvatska zemljorad-
*ka stranka“. Dakle na sve strane nove orijentacije“
gju Hrvatima!

Nas tješi ta pojava, jer je to najbolji dokaz, da
jedino Hrvatska Pučka Stranka pošla pravim putem,
su njeni vogje odmah dalekovidnimi okom _ pogle-
u budućnost i shvatili pravu potrebu našeg cje-
pnog naroda te pogodili smjer, kojim treba kre-
i. Što drugo znače te današnje ,nove orijentacije“,
) politika  ,sreduje linije“ ? Nije li tu orijentaciju i
litiku uvijek zagovarala Hrv. Pučka Stranka? Njoj
inoj ne treba danas nove orijentacije, jer se svi Hr-
ti DO dugog lutanja elo vraćaju na prvotnu nje-

Hrvatski narod, koji može da vidi, kako njegova
eligencija viluda bez stalnog cilja i programa, ne
ba da se zanaša za kojekakve neodregjene  ,nove
ijentacije“, jer ima savremeni, svestrano : obragjeni,
ogram Hrv. Pučke Stranke, koji poslije dubokog pro-
anja zamisliše najbolji patrioti, i po komu cio naš
d može đa dogje do Di IO E napretka

agostanja.
= Mogii da se eksperimentiraju još i druge razne
ove orijentacije“, ali mi smo uvjereni, da će poslije
ojakih petipetija sve svišiti na — en Hrv.
ke Stranke!

Na hrv. je narodu da krene ravnom O do
a iz \\ovog IO \

dbit će sav narod od domovine 1 !

 

 
 
   
   
 

Njujorška »Srbadija« piše: \Bitimo. g. Pašića :

biste da i ih nje“

      
   

  

ljaju
Slična“ "tina stavlja

ja 3Sibad
ie pa iznosi slučaj jednog ho zemlje

državajući centrali ono, što je nužno za cjelinu“. “

žati koncem. godine u Beogređu. Uz ovu »Jugo< —

ene M o bavljenja u inostranstvu, :

BD O e
Pojedini broj 1 80; Din.

 

 

 
 

Radomira Caričića, koji je otišao .sa ženom i sinom
na posjet u Crnu Goru god./ 1921. On se kroz kratko
vrijeme povratio a ženu i sina ostavio da proborave
koji mjesec dulje pa im pišab da dogju natrag.

»Od tada je nešto višć) jod godine dana — na-
stavlja »Srbadija« — i gq a) Caričić ni do danas se
nije vratila svome mužu. Išla je u Beograd i padala
na koljena pred jugoslavenskom gospodom da joj dadu
pasoš. Molila je, kumila je, ali njen vapaj odnijeli su
talasi mutnog Dunava... Njen vapaj izgubio se u
muzici i svirci polupijane beogradske gospode koja u
orgijama “provode dane i noći... ne mareći za jade
sirotinje raje: Beograđska gospoda više ne poznaju
Boga, nemaju“duše, nemaju osećaja; oni neprestano
snivaju o Bogu-dolaru !...“

Na ovo nadovezuje »Hivatski Glasnik«, što ga
izdaje poznati naš novinar Lipis ovako: ,Sve ovo je
istina, i »Srbadiji« treba čestitati što kao rodoljubni
srpski list neprestano diže muški glas protiv one lade,
pokvarene'i bezdušne uprave, koja je zajašila čitav ju-
goslavenski narod. Mi ne presiajemo naglasivati da bi
sveplemenske svagje u Jugoslaviji, svi sporovi o cen-
tralizmima, federalizmima i republikama propali u ništo,
kad bi Jugoslavija imala iole poštenu i sposobnu upravu.

Narod je filozof. Oa sudi svoje upravljače po nji-
hovim djelima. Narod je zadnji, koji će se buniti
protiv države i uprave, ako se ta trsi da pošteno i du-
ševno s njim upravlja.

Ali kad je uprava nesposobna, nepoštena i bez-
dušna onda u narodu nalazi prijema svaki pokret —
pa baš i separatistički i protudržavni — samo ako na-
rod misli da će ga taj osloboditi o očajnog stanja,
u. kome. se nalazi. RADE. - Za

I zato : za sve zlo koje u Jugoslaviji JE koje

već ugrožava sam opstanak države, stvorene krvlju -

uaroda — a nikakovom zaslugom mnogih njenih bez-
savjesnih .upravljača-upropast telja — više su krivi oni,
koji Jugoslavijom upravljaju.nego li svi Radići i radi:
ćevci, svi separatisti i buntovnici,

'Slučaj Caričić je jedan od hiljada i hiljada pri-
imjera loše i bezsavjesne uprave u Jugoslaviji. A ka-
kove će bili posljedice -ove bezdušne i nesposobne
uprave što se naročito nas iseljenika tiče ?_ Posljedice

će biti da će zločinačka uprava odbiti sav iseljenički
narod od domovitie !

Niko se rieće Ritjeti vraćati u Jugoslaviju, što ne
pogje onaino bar kao američki gragjanin. I onamo će
odlazit samo oni, koje će velika sinovska ljubav prema
roditeljima privlačiti na kratki .boravak u domovinu.
Drugi će, kako što već hiljade rade, dovesti amo:i žene
i roditelje, i za uvijek učiniti križ nad domovinom.
Domovina_će postepeno izgubiti ne samo milijunske
zarade svojih iseljenih sinova, nego i njihove živote i
njihove prištednje, njihovu radinost i sve poe
likom svijelu stečeno znarije.

' Izgubiti će u borbi za materijalnim a
najusposoblienije svoje sinove !

Itko će biti krivac svemu tome? Niko drugi nego
oni nesposobni i nesavjesni pljačkaši, koji zlim uđe-
som vladaju nad jednom bogatom zemljom, nad
dobrim i radinim narodom bez razlike da li hrvatskog
srpskog ili slovenskog naroda!

Ej, Sijepane Radiću, što radiš? Vrati se u Jugo-
slaviju, hajde u Beograd, pozivlji na okup sve što je
sposobna i poštena megju Srbima, Hrvatima i Sloven-
cima, pa zajedničkim silama rušite tovarlak, nesavje-
snost i korupciju iz državne uprave.

Ne borba protiv srpstva i Srbije, nego borba pro-
tiv nepoštenih Srba i Hrvata!

Ovako ti: omogućuješ trajnu vlast onima; koji
upropašćuju državu i indirektno radiš da narod zlu

' domaću. upravu zamijeni još gorom tugjinskom !

Gdje ste vi, pošteni Srbi i Hrvati, Jugoslavije?
Zašto ne zagjete u mase seljačkog i radnog naroda
pa mu ne objasnilč 'od' kuda ga zlo: bije? Manite ri-
ječi i fraze o kralju Tomislavu i caru Dušanu, a go-
vorite narodu.o njegovim svagdanjim potrebama i po-
kažite mu način kako zajedničkim silama možete sru-
šiti sa državne “ 'uprav: -tovarluk i: nepoštenje, i od Ju-
goslavije napraviti
njeno Rogera i radinost njena naroda“!

   

 

 

 

O e i OO so posebno NO =
urednik A. Flč.
: ist PMG Pive M = REDI se ne vraćaju: - -

lržavu kakovu uvjetuje prirodno

Odgovorni
— Vlasništvo Odbora ,,Narodtie Svijesti“. —

Kulturne teži“

Redovništvo katoličke Crkve. Čitav se svijet divi
kulturnom, socijalnom i karitativnom djelovanju kato-
ličkih redovnika i redovnica. Sami neprijatelji katoličke
Crkve mora da se tom radu dive, a sve vjere nam na
tom zavigjaju. Protestanti i pravoslavni nastoje da imi-
tiraju rad katol. redovnika, ali ini posao ne ide baš
od ruke, jer Za tako velika heroična djela treba ideal-
nih heroičnih ljudi. Uzgojiti takove junake duhovne
aristokracije može samo katolička Crkva, koja je ener-
dično učvršćena u nadzemaljskim vječnim idealima, a
nikako protestantizam, koji se prilagogjuje plitkoj

- modernoj kulturi ovoga svijeta, a ni mistično pravo-

slavlje, koje se malo osvrće na potrebe  svagdašnjeg
dulhiovnog života.

Za vjerski uzgoj u francuskim školama. Fran:
cuski ministar za prosvjetu Bćrard počeo se je ozbiljno

“ baviti s idejom, da se vjerski uzgoj opet zavede u

francuske državne škole. Velika većina francuskog na-
roda stoji za ministrom. Strašne posljedice bezvjerske
škole otvaraju oči ionim, koji su ih hotimično zatvarali.

Novo svijetio. Iz Newyorka javljaju da je ame-
rički kemičar Guido Blenso otkrio neko novo svijetlo,
koje izgleda da će biti potpuni preokret u pitanju
osvijetljenja. Prema »New-York Heraldu« to je neka
radioaktivna tekućina, koja bez ikakva rađa ostaje ista
za kojih 10—153 godina. Pri tome ona u svijetlosti
nadmašuje današnje električno svijetlo. — Ovaj je
učenjak već godine 1909. konstruirao jednu takovu
lampu, koja je sedam godina neprestano jednako svi-
jetlila, dok se nekim slučajem nije polupala.

Lokomotivu, koju goni sunce izumio je neki
Bernard Grossmann u MNew-Yorku. Na lokomotivi je
pritvrgjena staklena leća, u kojoj se usredotočuju sun-
čane zrake, od njihove se topline pak ugrijava voda u
kotlu, odakle se proizvagja para, koja goni lokomotivu
s velikom brzinom.

 

Pisma iz naroda.

Iz okolice NINA. Ljetina je ljetos ispala ovom
mukoirpnom narodu u žitijima osrednje, au vinu dosta
dobro. Većina nije imala dosta sugja, da vino primi.
Sugje se je slafko (jelovo) prodavalo po selima 14-16
talij. lira bario, a u Zadru i do 22 t. 1. Još je naime
kod nas u opticaju dosta tugjeg novca radi Zadra i
tako zvane ,ekonomske zone“, bez koje bi Zadar pro-
pao. Masline ljetos slabo' ponijele. Ovdje još: ima
dosta kmetova zadarske gospode, koja je došla i lje:
tos pokupit svoj dohodak, pak su mirno i spokojno
sve odvezli u Zadar. Jedino mjesto Vir otkupilo se je
nazad 20 godina i sad ima svoje vlastite, lijepe vino-
grade, koji su ljetos dobro urodili, a i vino je izvrsto.

Parobrodarske pruge ima već tri mjeseca da ne
funkčijoniraju, pak poštu rijetko primamo i sa velikim
zakašnjenjem. Time i trgovina zapinje, a naši pomorci
gladuju, a narod je na otocima ma trista muka i u sto-
tinu neprilika. Selo i otok Vir to najjače osjeća : preko
900 stanovnika isključeno je od zadarske ekonomske
zone, nema uregijene luke, nema škole, nema seoske
zadruge. U Zadar ne smije, a drugamo ne može, baš
ono što se reče: ni na nebu, ni na zemlji. Megjutim
se tugjinski parobrodi uvlače u sve naše luke. Trebalo
Bi da vlada već jednom uredi i ovo parobrodarsko pi-
tanje, inače nama zlo i naopako.

Izmjena novčanica napokon je slijedila dosta
susretljivo sa strane dotične komisije. Trebalo bi da
se narodu čim prije isplati i onaj dobitak od 20% (Mi
smo na to već i zaboravili od kada to čekamo! Op.
Ur.) jer je narod prezadužen, .a životne namirnice prem
skupe u razmjeri prema talij: a “koja još pašuje u
sjevernoj Dalmaciji.

\Zapuštenost Nina negda lršljevškog grača upada

'svakomu u oči: bez uregiene paček nikakove luke,.

bez kotarskog suda, bez jedne niže poljodjelske ili
gragjanske škole, bez ikakvog spoja sa ostalim svije-
tom. Cesta sa Zemunikom i Benkovcem 'još nedovršena.
Nema ni kulturno-prosvjetnog društva, a jednu samu
ito kržljavu blagajnu, ali zato cvatu krčme — umet