sun. 2.
Ako se u našim vrtovima i gajevima! pjevanj
sada slabo čuje, drugi su tome. uzroci, od. kojih:
ja ovdje samo dva spomenuli, i to prvo: sve to inten
sivnije krčenje tla i siječenje niskog 'gmlja, gdje bi
se ptice mogle leći; i drugo : kučne mačke, što pitome.
što poludivje, kojih kod nas ima toliko, da pticama'
ne dadu pristupa ni u jedan vrt ili gaj, te one same
podave i pojedu toliko malih ptica kroz jednu samu
godinu, koliko ih se ne uhvati za njegovanje u kavezu
mi kroz dvadeset godina — bez ikakva pretjeravanja !
A gdje su pak tolika ptičja gnijezda, na koja mačke
obnoć napadaju, i nemilo ih tamane'! o
Osim toga, ima: se uvažiti, da ptice koje se u
jesen (i samo u jesen l) hvataju, jesu većinom ptice
selice, ili ti, kako reku, ,od prolaska“ ; kao i to, da
se kod nas od više godina zamjećuje ponestajanje svih
uopće ptica, a ne samo onih što se hvataju na ,vesku“.
Narod obično kaže,
(novu vi“). Tu dakle treba da budu dublji i zama-
šniji uzroci, nego što se površnom motriocu na prvi
mah može činiti. . i
Napokon, što se tiče same već tako uobičajene
podjele ptica na korisne i štetne za poljodjelstvo, neka
je za sada dosta navesti mišljenje jednog priznatog
stručnjaka, u stvari sasvim nepristrana, gosp. Pavla
Matschie-a, čuvara kod berlinskog zoološkog muzeja,
koji se izrazuje ovako :
,Ima sasvim malo vrsti ptica, za koje se može
reči, da :su korisne u svakom pogledu, pa je uopće
vrlo teško razlikovati ptice korisne od štetnih. Jer kao
što jedna vrsta u izvjesnim mjestima i u izvjesnom
vremenu može biti od vrlo velike koristi, tako može
ta ista vrsta u drugim prilikama postati štetnom.
(U potvrdu toga, navodi neke primjere, pak nastavlja :)
,Takovih primjera upogled ptica, koje u jednom slu-
čaju djeluju korisno, a u drugom štetno, ima vrlo mnogo.
,Megju zareznicima' (crvima) ima korisnih, indi-
ferentnih i škodljivih vrsta: Ne vjerujem, da je dosle
kome pošlo za rukom naći jednu pticu, koja bi jela
samo korisne, ili samo indiferentne, ili samo štetne
crve. Stoga, da se može prosuditi, da li je koja vrsta
ptica korisna ili štetna, treba istražiti, da li ona više
uništava štetne ili više korisne crve.: Taj će odnos kod
različitih individua jedne vrste bit vrlo različit, jer će
jednoj ptici više prijati ijedna vrsta crva, a drugoj
driga. Tako vidimo, da je sasvim teško izreći pravi
sud o relativnoj koristi ili šteti jedne ptice što crve jede“.
Ovim riječima pomenutog stručnjaka ja neću da
dodam drugo več samo to, da je nazad više godina
u francuskoj Akademiji Znanosti bilo izneseno na
raspravu pitanje : dali su za kulturu tla korisnije ptice
ili crvi. A to već mnogo znači!
Pisma iz naroda.
KORČULA.“ ; Vicko Depolo pok. Jakova pre-
minuo je u 62. godini života dne 30. sept. u Splitu,
gdje se je bio podvrgao. teškoj operaciji. Mrtvi ostaci
bili su preneseni u rodno mu_ mjesto Korčulu, gdje
mu je 3. o. mj.. bio priregjea sjajan sprovod, kojemu
sii prisustvovali uz veliki broj prijatelja i štovatelja
:sva mjesna društva i korporacije. Pokojnik je bio vr-
stan zanatlija — kovač, ali je radi svoje značajnosti i
poštenja uživao opće štovanje. .U, svakoj rodoljubnioj
prigodi isticao se je kao pravi Hrvat i svojim osvje-
:dočenjem znao je da i na druge upliva. Ovom maj-
*storu i rodoljubu: starog. kova vječna slava i časna
uspomena u narodu! Pokoj mu vječni, a rodbini to-
plo sažaljenje... :
RIDVORJE. 13/10.* Posveta crkve. Dan sedmog
oktobra t. j. dan naših : pokrovitelja_sv. Srgja i Baka,
ostat će u trajnoj uspomeni ove župe, jer je ovog dana,
nakon sto godina ponovno posvećena tfiaša popravljena
matica. Ova se je nalazila u veoma slabom stanju, te je
prijetila pogibelj, da se sruši. Odavna je bila želja
“naroda, da popravi svoju trošnu starodrevnu maticu,
iako piilike nijesu dopuštale. Sto: pak nije bilo moguće
prije, postigio se ove godine. Narod cijele župe bratski
'se složi, te. svojim radom i doprinosima, a nastojanjem
svog župnika, ispuni svoju "davnu želju, da sagradi
svoju maticu. Ovim je narod pokazao ne samo svoju
ljubav prama Bogu, nego je dao divni primjer ljubavi,
sloge i požrtvovnosti. Dao Bog, da ne sustane na
: ovom djelu, nego da ga sloga bude vodila i u drugim
općim potrebama. — U nedjelju Presvijetli biskup uz
veliki. broj svećenika, .obavio.je svečani čin posvete.
U tu svrhu došao je u Pridvorje prije nekoliko dana
+da pripravi narod na ovu rijetku svečanost, te i ako je
“ bilo kišno vrijeme, ipak je došlo na svečanost veliko mno-
šivo naroda, koje je pozorno i znatiželjno pratilo posvetu
“crkve. Svečanu sv. misu rekao je dekan preč. Dil. Ivo "dizi
: Dagonig; a prigodno: slovo držao je preč. Dn. Antun
Liepopili, bivši :župnik ove: župe. Svečanost je, uzveli-
“ala diletantska mužika iz Cavtata, koja se vrlo rado
:
| odazvala pozivu naroda; te kojoj i
da su ptice uhvatile novi put.
_nistarstva.
«NARODNA SVIJEST
JUBLJANA. (Nutarnji položaj S.L. s) Uoči
_ zborovanja S. L.S., koje će se održavati 5 n mbra
= 1923 ugljubljani, gdje će dr. Korošec i dr. Brejć go: .
organizaciji,
voriti o politici S.L.S., a dr:K orgatiizacij
naviještaju neki raz-
mnogo pišu ljubljanske novint
Cdor, koji«će nastati u stranci. Tako »Slovenski Narode
govori o tri struje, koje su se pojavile u Koroščevoj
stranci: jedna, koja hoće pošto po to, da se _ugje u
radikalsku vladu, druga, koja hoće da :se usvoji pot-
punoma Radićeva metoda i treća, koja stoji u ne-
koj zlatnoj sredini, zahtijevajući, da se stranka ne
približava odveć ni radikalima ni Radiću. »Slovenski
Narod« dalje nastavlja, kako je i u samom općinskom
zastupstvu došlo do nesuglasica izmegju S. L. S., tako
da je df. Brecelj istupio iz- zastupstva. Članak završava,
da će 5. novembra izaći na javu mutni položaj S;b.S.
Megjutim »Slovenec« imajući u vidu, što pišu pro-
tivničke novine, u čeonom članku megju ostalim veli
ovo: ,Svi listovi ima dosta vremena pišu o zborovanju
pouzdanika S.L.S. i pripisuju mu osobitu važnost.
Zanimivo je to, što su ljubljanski protivnički listovi stali
da motre nutarnji položaj S.L.S. Naprosto kombini-
raju i izmišljaju krize u Jug. klubu i u samoj stranci.
Nije vrijedno da se na te izmišljene vijesti osvrćemo.
Sastanak stranke opet će svakome jasno pokazati je-
dinstvo stranke i neustrašivost u borbi“... — ... Stara
garda S.L.S. je ostala, njezina je moć rasla i dosegla
neočekivani triumi 18 marta. Te ljude nije vezala ko-
rupcija — stranka im nije imala što dati — vezala ih
je ideja koju stranka zastupa. Moć te ideje nije ništa
oslabila. :Kod mnogih se je: još dublje uvriježila, da-
pače se je raširila i izvan stranke same kod istih pro- /
tivnika. Pristaše S. L. S znadu, da tu veliku organizaciju
vode načela i ljudi pošteni, koji se ne mogu potkupiti“ ...
Iz Jugoslavije.
Povećanje državnog proračuna. Državni pro-
račun je po prvim vijestima imao iznositi 10 miljarda
dinara dohodaka i baš toliko trošaka. Ali u toj, svoti
nijesu uračunane kamate za razne državne domaće i
inostranske dugove, tako da će državni izdatci iznašati
12 miljarda din., za što treba naći i potrebno pokriće.
Pašić i Ustav. Ovih dana izašao je u beogr.
»Novostima« mnogo očekivani članak g. Stojana Pro-
tića, u kome ovaj kaže, megju ostalim, da ,današnje
prilike u državi takove su, da jedan biikvarac bolje
znade što je Ustav nego Pašić“. 7
30 novih generala bilo.je imenovano na dan
krštenja prijestolonasljednika naredbom vojnog mi-
Suci i vlada. U novom predlogu zakona za suce
nalazi se takogjet i odredba, po 'kojoj bi ministar
pravde imao pravo još jednu godinu po primitku no-
vog zakona premiještati suce: po volji. Tu odredbu
uopće smatraju kao poktis sadašnjeg režima; da ukloni
svojoj samovolji dosad fteodvisne suće i postavi ih u
istu odvisnost od vladine milosti kako: i sve ostalo
činovništvo. > i ND C
'Nastradala misija beogr. patrijarha Dositeja.
Kao što su prije u zvijezde kovali patrijathu Dositeja,
koji je išao bio obraćati Čehe na pravoslavje, tako ga
sada neki beogr. listovi kude, jer nije postigao željenih
tispjeha. — Patrijarha doduše kaže; da je neuspjesima
kriv-slab glas i slaba reklama, koju stječe Beograd
za sebe i za srpstvo. U tome:dakako ima pravo, samo
što Beograd neće toga da uvidi. Jer je česka pravo-
slavna: crkva prišla u sastav carigradske patrijaršije,
a ne srpske, kako se je očekivalo, ljute se u Beogradu
samo na patrijarhu Dositeja; te ga optužuju da je za
_ svoju. crkvenu: misiju samo ;,darove“ pobirao, a ništa
ne radio. (, Marib. Straža“.)
Vojnika u zatvoru udavila zimija.' U Petrova-
radinu se je prošlih dana dogodio jedan grozan i-u
analima ljudske okrutnosti besprimjeran slučaj. Jedan
vojnik, Madžar, koji je sa svoga dopusta -zakasnio, bio
“je po nalogu svojega kapetana Zatvoren u jednu. tvr-
gjavsku kazematu, dva metra ispod dunavske razine.
“ Preko noći su vojnici na straži začuli strašno zapoma-
ganje, ali po nalogu kapetana nist kazematu otvorili.
“'U jutro iri “se je prikazao strašan ptizor. 'Vojnik je bio
: obavijen ogromnom zmijurinom 'od' 6 metara dužine i
i štakora: Krvoločni kapatan,
je na tojesid, i kad je vidio
nterpelacije
će predmetom i
u: parlamentu: od strane ;poslanika; Lazića&:issvi
ovim putem neka (
_bude izražena zahvalnost, U večer omladinsko društvo |
_ <»Preporod« priredilo je zabavu gu počast gostima. .,,
1000+ Zakasnilo za prošli (broj. 6 GEN AVAK smo!
it0 skrivio, ubio:
stajeprizor. Ovaj slučaj bi
_ Vino u Vojvodini, Ovogodišnje vino i Vojvodini
je odlično. Samo j& u sjevemoj Bačkoj zbog leđa hr-
“ djavo.. —— Najbolje baaatsko vino je 1'50,,u Baranji je
je
i3-dinara.: Ono je najbolja kvaliteta.« +:
< SR
je dne 10,.11. i 12. o.mj. Kako je ta
ski vogjena i što se je. nez |
gjalo. može da svak pročita u
od 2 dje se nalazi 0 svemu njajopširniji iz.
vještaj. Proli zloporabama na Savezu borila se je opo.
zicija, koju sačinjavahu pripadnici HPS, lijevo krilo
zemljoradničke stranke i skupina čestitih ljudi bez ra.
zlike na političko mišljenje, a tobože proti klerikalcima
nagjoše se na okupu radićevci, radikali, demokrati i
fašisti na čelu sa bankirima upropastiteljima zadrugar-
ske misli. Sam vladin povjerenik okružnik Dr. Ivić za-
tražio je, dda se zapisnički konstatira njegov prosvj i
proti zaključku ,većine“ okrstivši ga, daje ,nezakonit
i nemoralan“. Proti nezakonitosti ove skupštine ulo-
žena su na Okružni Sud u Splitu dva utoka, jedan sa
strane zadrugara, a drugi sa strane članova Upravnog |
Vijeća i Nadzornog Odbora Savezova. :
Obnova samostana. Ministar vjera je odredio po-
sebnu komisiju pod predsjedništvom sveučilišnog pro-
fesora Milivoja Vasića, da izradi nacrte za obnovu starih |
samostana u Srbiji. — Za brojne povjesničke baš zna-[
menite samostanske zgrade u prečanskim 'krajevimaj
naravno ,nema para“. T
Nova novčana imena. Oikad se je ustalila au
strijska .kruna, dali su joj nadimak ,Alpendollar“, di
nar pak zovu ,Balkandollar“. . , t !
p1T04* pasta za zube odstranjuje zeleni rub ma
zubima. \ I
Koliko vrijedi naš novac? Treba dati za Amel
rički dolar 339-330 kr., za engleš. funtu 1480-1488 kr.[
za francuski franak 19:40-19:20 kr., za talij. liru 14-764
za čehoslovačku ikrunu 9:64-9:84, 100 Austr. kr. 0746
Diljem svijeta.
Udružene države Evrope. Bivši njemački državnij
ministar i sadašnji podpredsjednik njemaćkog državnogji
zbora Dr. Bell zagovara u »Konische Volkszeitung« od
15 tek. ideju udruženih država Evrope. Priznaje, dal
\ ostvarenju te ideje stoje velike poteškoće na putu, ali
volja za obnovu Evrope i očuvanje zapadne kulture mora
konačno pobijedili. : :
Morski potres na Atlantiku. Dne 30/9 očutje
su razne lagje na Allanskom oceanu jak potres. U bli:
Zini rta Dobre nade morsko se je tlo diglo za više odi
2 milje, uslijed čega se je pretrgala podmorska brzoj
javna naprava: i
'Ruski gusari u Jonskom moru. U Ariskom zaljevi
pojavila se je prošlih dana kozarska lagja s ruskom
zastavom. Laga je pristala uz obalu orobila neku kuću
i zatim opet otplovila na široko more. Misle, da j
ruska lagja »Skitalac«, koja plovi pod vodstvom ri
kog gusara Amamitrja. : : io
U Njemačkoj vladaju očajne prilike. Na više mj
staju zemlji došlo je do kobnih izgreda, provala mas
_u pekarne i trgovine. Skupoća je nesnosna. ;Par_cre
valja stoji. 4 i po miljarde maraka, a jedno jaje 17l
imilijuna maraka. o :
Katolički Japanac kortradmiral. Odlični Jap
nac katolik“ Frano Jamamo Shisyiro bio je pred mali
vremena unapregjen zakontradmirala u japan. mornarici
Gregorijanski kalendar u Rusiji uveo je 14. tek]
patrijarha Tihon u sporazumu s patrijarhom Carigrad
;
1
Gradske vijesti.
14 Našim dužnicima dužni smo javiti, da smo bil
usilovani, da predamo stvar odvjetniku, jer tadi silni
duga iz prošlih godina bio je ugrožen 'naš opstanak
Molimo pako sve naše dužnike, da se odazovu s
dužnosti netom prime opomenu od “advokata, €
tako prištede sebi troška, a nama tieugodnosti. Si
može da razumije, da je izdavanje lista: skopčano
silnim troškovima i žrtvama, a mi od svojih pretp
“nika tražimo samo pretplati, koja je 'od svih listo
u gradu uvijek najniža bila. Više smo puta preko
dine priložili i čekovne položnice, eda olakotimo
platu, a i to.nas stoji troška, ipak toliki nijesu zn
da se našim pozivima 'odazovu. I sad nije drugo pt
1 ostalo već da pravriim putem potražimo svoje. Nik
nam pametan neće rad toga zamjeriti, jer smo bili doš
ustrpljivi i obžimni. | Uprava »Natodne "\Svijesti
Veseli dogogjaji na kraljevskom Dvoru. Pr
Nedjelje prigodom krštenja prijestolonasljednika,
i u Ponedjeljak prigodom vjenčanja princa “Pavla
je grad bio iskićen iiarodnim zastavama t znak o
radosti i veselja, a vojna je muzika u Nedjet
“izvršila pred Lužom birani program, te zali
“tovala u oficitskom domu. “0. !
“Novi kotarski poglavar, Prošle Srije
. je upravu, kr., srezkog, poglavarstva. u.
_ gosp. Vinko Valles..
i .Česka Beseda priregjuj
svojim prostorijama; »Hotel Hejd
oglašenja Gehoslov: Repub
i, koje sobom dovedi
a u
“i na uspomenu 5-godiš.
/