Poštarina

plaćena u gotovu.

arodna

DUBROVNIK 30. oktobra 1923.

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare.

— &vona Svih Svetih.

: Veselo će se širiti glasovi zvonova, da pozdrave
| dan uspomene onih, koji su sretno i slavno prošli
dolinom ovoga svijeta. Junaci su to, elita ljudskog
| roda. Uzori su, vodići naši na pulu života. Njih ča-
stimo, njih slavimo, jer oni to zaslužuju. Mi u njih
tražimo pomoći, a moćni su oni radi zasluga svojih;
_ spremni, da pomognu nama, braći svojoj.

_Ali_još istog dana oglasil će se zvona i po
| drugi put i njihov glas neće više bili onako veseo,

Tužan i pljačljiv bit će im zvuk i mi ćemo ga ra-
| zumjeti; a možda če i suza na očima to potvrditi ...

Produljeno će klecali zvona i mi ćemo zamijetiti
prazninu stanova naših. Falit će u njima mnogi,
kojih sada nema. Više no ikad prije zaželit ćemo se
| mjihova društva i poći ćemo, da ih potražimo....
| Krenut ćemo putem njihovoga zadnjeg polaska. Po-

hodit će mo groblja naša... :

: Grobove naših milih uresit čemo cvijećem i ze-
lenilom ; pred grobnim ćemo križem zapaliti svijeću
ili uljeni žižak, a cijeli grob oškropiti svetom vodom.
Pa i sjest ćemo uz kamenu ploču ili zemljani humak
i duhom ćemo zaći u prošlost... Davni dogogjaji
\oživjet će pred nama i mi čemo gledati sve one, s ko-
jima smo ih proživljavali. Bit će to oni, koje smo
\došii da potražimo. Nitko ih drugi neće vidjeti, a
\mi ćemo ih i gledati i čuti... o

Kazat čemo im, kako ih se često sjećamo i mi-
slimo na njih. Pripovijedat čemo im mnogo, kao što
še pripovijeda milim i dragim ... A i oni će nama
govoriti ; ozbiljne i važne bit će njihove riječi. Možda
tražit u nas kakvu uslugu za upokojenje suoje i
mi ćemo im rado obećati sve, pa njihovo upokojenje
bit će i naše umirenje. Goworit će nam oni dolje o
kratkoći i prolaznosti našega a o vječnosti njihovoga
vijeka. Jer nas ljube sjetit će nas cilja i svrhe. ži-
wota, besmrtnosti i uskrsnuća... I mi ćemo slušati
\kao one, koji nam dobro. žele.
= Hladni lahor ili glas grobara prenut će nas iz
razgovora ; i mi ćemo se oprostit od svojih milih.
Zoželit čemo im pokoj vječni i Svjetlost da im svi-
jetli Vječna; a oni će pokazati na čemprese pokraj
njihova grobai šapnuti nam: Budite puni nade: Do
gigjenja onamo gore!,..-

I mi čemo ostaviti grobište, a u srcu ćemo ću-
ijeti blago raspoloženje, da smo 'udovoljili jednom
naravnom zahtjevu i -da smo ispuniti obećanje ne-
kad dano. /

 
  
  
 
  
   
    
   
   
  
  
   
  
  
   
   
   
 
   
   
  
   
  
  
   
   
  
    
   
   
 
  
    
 
  
  
   
  
     
    
     
 

 

 

Za višim ciljevima.

(Pomanjkanje vjerskog osjećaja).
Ministar prosvjele g, Trifunović razaslao je pod
br. 24.335 svim škclskim upravama u kraljevini otpis
ovoga sadržaja: ,Veliki svjetski rat ostavio je u čita-
iome svijetu, pa i kod nas mnogo nereda ne samo
iu gospodarskom, ekonomskom i sccijalnom, nego i
u moralnom pogledu. Proći će još mnogo vremena,
lok se sve to stavi opet u red. U tu su svrliu pozvani
nogi čimbenici društvenoga života, ali veliki dio toga
(posla dodijeljen je školi i učiteljstvu.

/ Odgoja, kojoj je poglavita zadaća da sregjuje
e utječaje “na pojedinačni i opći razvitak čovjeka,
ala je od vajkada prvu ulogu megju čimbenicima
i u ljud-

 

ta napredak kulture i civilizacije u narodu i
kom društvu: uopće. ||

Obiteljsko i školsko pitanje današnjega vremena
mora da udesi svoju odgojnu metodu prema višim
tiljev u iz etičkih načela i koji su u
kladu sa vjersko-ćudorednim, narodnosnim i držav-
nim interesima, tako da će se uspjesi rada pokazali

   

u sretnijem uzajamfiom životu. == > 4:
| Bez toga nema'tiarodnoga napretka, niti napretka
ivilizaciji. slijed različitih štetiiih upliva, “koji

     
 
  

i Cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 100. Din. godišnje.

\ukaza i .naredaba,

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.:.

 

jed nehajnosti:za kreposti, uslijed razvratnosti, pohot-
nosti i uslijed pomanjkanja vjerskog osječaja.

U našem narodu, naročito megju omladinom, iš-
čezavaju lijepi naciottalni običaji i vrlifie;j gubi se pa-
trijarhalno poštovanje:i ljubav prema svemu što je
sveto i uzvišeno. Stariji motre sa bolom u duši struju
sadašnjega života i putove, kojima srlja mladež u pro-
past. A škola i učiteljstvo pored svoga zvaničnog rada
izmegju četiri zida vrlo malo djeluje izvan škole. —

Učitelji, kao odgojitelji narodnog podmlatka, mo-
raju i sami uvidjeti, da iziskuje od njih domovine u
ovim odsudnim časovima izvršivanje dužnosti i u mo-
ralnom i vjerskom pogledu na široj podlozi. Učitelji
moraju da prednjače primjerom ličnoga općenja # vla-
danja megju narodom i pogledom na pohagjanje cr-
kve, kao što i pogledom na poštivanje i 'obdržavanje
narodnih običaja, njegove kreposti i plemenitoga vla-
danja i svega onoga, što hoćemo da se odgojom po-
stigne. — Naš je narod već u prijašnja vremena obikao
na to, da mladež redovito polazi u crkvu, da se moli
i da poštuje Boga, da pjeva u crkvi, da pristupa sv.
pričesti, da sluša riječ Božju, što je propovijeda po-
svećeni službenik Božji, i da vrši propise vjerskih obreda.
Izgleda, kao da se je to sve napustilo.

Ministarstvo je obaviješteno, da često u crkvu ne
dolazi niti učiteljstvo niti djaci; da se vjerskoj odgoji
ne posvećuje dovoljna pažnja; da su se. psovka i bez-
božni čini proširili i megju mladeži.

Ako je u zakonu o narodnim školama i u.pro-
pisima o pohagjanju crkve naregjeno sve to kao duž-
nost, onda je redovito pohagjanje crkve i dužnost sa-
vjesnih odgojitelja. Ai bez obzira nato njihova je duž-
nost, da učine sve, što je u prilog vjerskom čuvstvovanju
ne -samo kod - mladeži «koju -oni odgajaju, već i kod
svih, koji. dolaze s: njima u dodir. Time bi se mnogo
doprinijelo tome, da se u našem narodu popravi ćudo-
rednost i ucijepi ljufav do dobrih djela.

Ministarstvo polaže ovo odgojiteljima na srce te
im preporučuje, neka se odlikuju u nastojanju, da
redovito dolaze u crkvu, da se brinu za lijepo pjevanje
ida prate gjačke pjevačke zborove kod crkvenih obre-
da;.da njeguju kreposti kod svojih učenika, pai kod
odraslije mladeži, A neka takogjer nastoje da one, koji
se ogriješe o te dužnosti. potaknu na njihovo izvršivanje.

Prosvjetni inspektori nastojat će preko školskih
Hadzornika, dase u lom pravcu razvije posebni sistem
djelovanja. A školski će nadzornici u svojim izvještajima
napose istaknuti, kako i s kojim uspjehom se je pro-
vodila ova moja naredba. Min. prosvjete: M. Trifunović.

Na ovo zgodno primjećuje vrsno uregjivana »Sa-
rajevska Nedjelja«: ,Ovoj naredbi g. ministra ne može
se prigovoriti. Ona je sasvim umjesna i opravdana. Ali
nama je poznato, da je izišlo iz- istoga ministarstva
sijaset naredaba, koje su u očitoj - opreci sa gornjim
otpisom ministra prosvjete. Kako se n. pr. slaže s ovim
isticanjem potrebe vjerskoga odgoja naredba, kojom
su zabranjene pod prijetnjom isključenja iz škole gjačke
Marijine 'kongregacije, kojima je jedina svrha vjersko
moralni odgoj našega gjaštva? Kako se podudara s
ovom naredba, kojom se dokidaju duhovne vježbe za
gjake srednjih škola? Ili zar iziskuje vjersko-moralni
odgoj mladeži, da se najstrože zabranjuju gjacima vjer-
ske organizačije, kojima opetnije-bila nikakva druga
svrha, nego što intenzivniji vjerski i ćudoredni odgoj ?

Zašto: se tjeraju gjaci u bezvjersko sokolstvo, a zabra-

njuje im se da sudjeluju u Orlu, koji i opet ide za

\vjerskim-i moralnim odgojem niladeži ? Ili zar je vjer-

ski i moralni odgoj djece iziskivao, da se u Vojvodini
tjeraju svećenici iz škole, te da se tamo zatvaraju kon-
fesionalne škole? Ili zar je u prilog vjerskom i mo-
ralnom odgoju.nmaše mladeži, ako vlada namješta po
svojim srednjim školama svećenike-konkubinarce, koji
su otpali od ; crkve? Sve to i još mriogo drugih
što ih je izdalo ministarstvo pro-
svjete, -kosi se sa..navedenom naredbom. g. ministra.
Neka g. ministar malo revidira ražne naredbe svojih

: mi ek onda vjerovati, da mu je
:i moralnoga odgoja škol-

kaži

  
 

 

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom  cijeniku. ži Odiovoni
urednik A. FIe. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

Teška kriza Zadružnog Saveza u Splitu.

Zadrugarsto, ta najpotrebitija gospodarsko-socijalna
ustanova za našeg dalmatinskog seljaka, plovi u sla-
bim vodama. Nezadružna bankirska uprava dovela je
Zadružni Savez do toga, da proživljuje veliku idejnu,
novčanu i moralnu krizu. Ona je dokazala na zadnjoj
glavnoj godišnjoj skupštini, da joj nije stalo do toga
da štiti narodno gospodarstvo i poljoprivredu, da od-
gaja i zaštićuje od lihvarstva svoje zadrugare, te tako
visoko uzdrži idejnu stranu zadrugarstva, već do toga,
kako će izrabiti zadrugarstvo u svoje egoistične svrhe.
Zadružni Savez nije više utočište stradajućeg dalmatin-
skog težaka, nego utočište sebičnika, bankira-kapitalista.

Preko nesavjesne Uprave ušuljalo se je u Zadružni
Savez izrabljivanje i samos'l;e, koje je slavilo svoje
orgije na zadnjoj godišnjoj skupštini u Splitu. Na toj
je skupštini izbruhnula na površinu trulež na Savezu,
koji zato ima biti zahvalan g.dr. Bervaldiju, M. Maru-
šiću i družini. Ova. birana gospoda proturaše svoju listu
i nekom manovrom i očitom nezakonitošću pobijediše,

Trijezni i pošteni nesebični članovi Upravnog Vi-
jeća odnosno Nadzornog Odbora uložiše utok ma
Okružni Sud u Splitu sa opravdanom nadom, da će
taj Sud uništiti nevaljanost prošle nezakonite skupštine
Zadružnog Seveza. Čudno je pak, što se radićevci sa
g. dr. Sokolom na čelu nijesu pridružili poštenoj hr-
vatskoj opoziciji, nego su pošli valom bankira i kapi-
talista, što i sam »Obzor« najstrože osugjuje, a odo-
brava korak ovih Zadrugara i članova Nadzornog i
Upravnog odbora, koji su učinili utok, te je mnijenja,
da će ova skupština biti uništena.

Kako se ureduje u Beogradu.

»Preporod«, koji je poznat kao žestoki iašistički
borac za vidovdanski ustav i centralizam, piše u jed-
nom od zadrijih brojeva na uvodnom mjestu: ,Beo-
grad je postao administrativni reservoar za sabiranje
akta i molbenica, kojih riješenje znači životno traže-
nje za pojedince, društva, okružja, dapače i za cijele
pokrajine, s tom namjerom, da zainteresovani riješenja
nigda ne dočekaju. To je već nešto običnoga, da akti,
molbe, tražbe i utoci leže za cijele mjesece u ladicam
nižih činovnika, neuvedene u protokol, dok molitelj
s očajem čeka na riješenje. Dogju li pak spisi sretno
u protokol, nastane tada njihovo vječno putovanje od
reterenta do šefa, od šefa do načelnika, njihovo kre-
tanje u krugu, dok se opet ne zaustave ili ih neslane
u pretincu kakva činovnika, ili budu navlaš zadržani
kao jamstvo, ma podlozi kojega činovnici se pak po-
gagjaju sa zanimanikom za bakšiš. Pogje li pak stvar
do ministarstva, to je onda sigurno da će tu i ostati.
S toga se vide u Beogradu cijele grupe očajnika, koji
su pogotovo- izgubili ljudsku priliku, gdje trče -nepre-
stance iz pisarme u pisarnu, sasvim mehaničuo i bez
uma, pripravni ua plač i uvijek s novčarnicom u ruci,
riješeni, đa prodadu duše i samomu vragu, 'samo da
dogju do svoje pravice... A ono, što čini današnji
režim tako omraženim, što dovodi do očajanja široke
mase ljudskih slojeva, ter mori kako mora dušu i
savjest, nije izvanjska politika, nije hrvatsko pitanje, ne-
go je to današnja očajna uprava, administrativni sistem,
kakve nigdje drugovdje nećemo naći, koji ubija državu
teškim batom korupcije i protekcionizma“.

Kao epilog ovome neka je što piše beogradska
»Tribuna« o ministarskim automobilima: Pred rat
morao je sam Pašić hoditi pješice. Danas dojučerašnji
opančar, koji se je prije u svojoj škrtosti ustezao vo-
ziti se fijakerom, kad postane ministrom, nikad ne
ispada iz automobila, kao da je automobil sastavni
dio njegove opančarske visosti. Ti ljudi ni ne osjećaju
prezir ljudstva. Zajedno s njima vozi se u automobi-
lima njihova cijela bliža i daleka rodbina, njihove
metrese i kćeri metresa, dojilje s djecom, koje sjede
u automobilim kao kakve operetne: kraljice u pratnji
žandara, koji su po taj način degradirani za lakaje i
sluge. Automobilima, tako skupo plaćenim, prevozi se
iz pristaništa ili željezničke stanice za ministre luk i
krumpir, zemlja iz topčiderske ekonomije, grožgje od
birača, koji ga šalju svome ministru na poklon, i na-
pokon cijelo pokućstvo. Gg. ministri, kojima je do
jučer tramvaj bio jedino prometno srestvo, danas se
voze pa bilo i samo na deset koraka od stana, samo
da se pokažu u automobilima, misleć da im se svijet
divi. Ne vide oni porugljivi smijeh-i jed, s kojim ih
prati svijet pri njihovoj paradi“.

Dojenčad hranite sa ,,ITOFANT4 hranivim -
brašnom, jer je najbolje.