Poštarina plaćena u gotovu. arodna DUBROVNIK 30. oktobra 1923. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare. — &vona Svih Svetih. : Veselo će se širiti glasovi zvonova, da pozdrave | dan uspomene onih, koji su sretno i slavno prošli dolinom ovoga svijeta. Junaci su to, elita ljudskog | roda. Uzori su, vodići naši na pulu života. Njih ča- stimo, njih slavimo, jer oni to zaslužuju. Mi u njih tražimo pomoći, a moćni su oni radi zasluga svojih; _ spremni, da pomognu nama, braći svojoj. _Ali_još istog dana oglasil će se zvona i po | drugi put i njihov glas neće više bili onako veseo, Tužan i pljačljiv bit će im zvuk i mi ćemo ga ra- | zumjeti; a možda če i suza na očima to potvrditi ... Produljeno će klecali zvona i mi ćemo zamijetiti prazninu stanova naših. Falit će u njima mnogi, kojih sada nema. Više no ikad prije zaželit ćemo se | mjihova društva i poći ćemo, da ih potražimo.... | Krenut ćemo putem njihovoga zadnjeg polaska. Po- hodit će mo groblja naša... : : Grobove naših milih uresit čemo cvijećem i ze- lenilom ; pred grobnim ćemo križem zapaliti svijeću ili uljeni žižak, a cijeli grob oškropiti svetom vodom. Pa i sjest ćemo uz kamenu ploču ili zemljani humak i duhom ćemo zaći u prošlost... Davni dogogjaji \oživjet će pred nama i mi čemo gledati sve one, s ko- jima smo ih proživljavali. Bit će to oni, koje smo \došii da potražimo. Nitko ih drugi neće vidjeti, a \mi ćemo ih i gledati i čuti... o Kazat čemo im, kako ih se često sjećamo i mi- slimo na njih. Pripovijedat čemo im mnogo, kao što še pripovijeda milim i dragim ... A i oni će nama govoriti ; ozbiljne i važne bit će njihove riječi. Možda tražit u nas kakvu uslugu za upokojenje suoje i mi ćemo im rado obećati sve, pa njihovo upokojenje bit će i naše umirenje. Goworit će nam oni dolje o kratkoći i prolaznosti našega a o vječnosti njihovoga vijeka. Jer nas ljube sjetit će nas cilja i svrhe. ži- wota, besmrtnosti i uskrsnuća... I mi ćemo slušati \kao one, koji nam dobro. žele. = Hladni lahor ili glas grobara prenut će nas iz razgovora ; i mi ćemo se oprostit od svojih milih. Zoželit čemo im pokoj vječni i Svjetlost da im svi- jetli Vječna; a oni će pokazati na čemprese pokraj njihova grobai šapnuti nam: Budite puni nade: Do gigjenja onamo gore!,..- I mi čemo ostaviti grobište, a u srcu ćemo ću- ijeti blago raspoloženje, da smo 'udovoljili jednom naravnom zahtjevu i -da smo ispuniti obećanje ne- kad dano. / Za višim ciljevima. (Pomanjkanje vjerskog osjećaja). Ministar prosvjele g, Trifunović razaslao je pod br. 24.335 svim škclskim upravama u kraljevini otpis ovoga sadržaja: ,Veliki svjetski rat ostavio je u čita- iome svijetu, pa i kod nas mnogo nereda ne samo iu gospodarskom, ekonomskom i sccijalnom, nego i u moralnom pogledu. Proći će još mnogo vremena, lok se sve to stavi opet u red. U tu su svrliu pozvani nogi čimbenici društvenoga života, ali veliki dio toga (posla dodijeljen je školi i učiteljstvu. / Odgoja, kojoj je poglavita zadaća da sregjuje e utječaje “na pojedinačni i opći razvitak čovjeka, ala je od vajkada prvu ulogu megju čimbenicima i u ljud- ta napredak kulture i civilizacije u narodu i kom društvu: uopće. || Obiteljsko i školsko pitanje današnjega vremena mora da udesi svoju odgojnu metodu prema višim tiljev u iz etičkih načela i koji su u kladu sa vjersko-ćudorednim, narodnosnim i držav- nim interesima, tako da će se uspjesi rada pokazali u sretnijem uzajamfiom životu. == > 4: | Bez toga nema'tiarodnoga napretka, niti napretka ivilizaciji. slijed različitih štetiiih upliva, “koji i Cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 100. Din. godišnje. \ukaza i .naredaba, Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din.:. jed nehajnosti:za kreposti, uslijed razvratnosti, pohot- nosti i uslijed pomanjkanja vjerskog osječaja. U našem narodu, naročito megju omladinom, iš- čezavaju lijepi naciottalni običaji i vrlifie;j gubi se pa- trijarhalno poštovanje:i ljubav prema svemu što je sveto i uzvišeno. Stariji motre sa bolom u duši struju sadašnjega života i putove, kojima srlja mladež u pro- past. A škola i učiteljstvo pored svoga zvaničnog rada izmegju četiri zida vrlo malo djeluje izvan škole. — Učitelji, kao odgojitelji narodnog podmlatka, mo- raju i sami uvidjeti, da iziskuje od njih domovine u ovim odsudnim časovima izvršivanje dužnosti i u mo- ralnom i vjerskom pogledu na široj podlozi. Učitelji moraju da prednjače primjerom ličnoga općenja # vla- danja megju narodom i pogledom na pohagjanje cr- kve, kao što i pogledom na poštivanje i 'obdržavanje narodnih običaja, njegove kreposti i plemenitoga vla- danja i svega onoga, što hoćemo da se odgojom po- stigne. — Naš je narod već u prijašnja vremena obikao na to, da mladež redovito polazi u crkvu, da se moli i da poštuje Boga, da pjeva u crkvi, da pristupa sv. pričesti, da sluša riječ Božju, što je propovijeda po- svećeni službenik Božji, i da vrši propise vjerskih obreda. Izgleda, kao da se je to sve napustilo. Ministarstvo je obaviješteno, da često u crkvu ne dolazi niti učiteljstvo niti djaci; da se vjerskoj odgoji ne posvećuje dovoljna pažnja; da su se. psovka i bez- božni čini proširili i megju mladeži. Ako je u zakonu o narodnim školama i u.pro- pisima o pohagjanju crkve naregjeno sve to kao duž- nost, onda je redovito pohagjanje crkve i dužnost sa- vjesnih odgojitelja. Ai bez obzira nato njihova je duž- nost, da učine sve, što je u prilog vjerskom čuvstvovanju ne -samo kod - mladeži «koju -oni odgajaju, već i kod svih, koji. dolaze s: njima u dodir. Time bi se mnogo doprinijelo tome, da se u našem narodu popravi ćudo- rednost i ucijepi ljufav do dobrih djela. Ministarstvo polaže ovo odgojiteljima na srce te im preporučuje, neka se odlikuju u nastojanju, da redovito dolaze u crkvu, da se brinu za lijepo pjevanje ida prate gjačke pjevačke zborove kod crkvenih obre- da;.da njeguju kreposti kod svojih učenika, pai kod odraslije mladeži, A neka takogjer nastoje da one, koji se ogriješe o te dužnosti. potaknu na njihovo izvršivanje. Prosvjetni inspektori nastojat će preko školskih Hadzornika, dase u lom pravcu razvije posebni sistem djelovanja. A školski će nadzornici u svojim izvještajima napose istaknuti, kako i s kojim uspjehom se je pro- vodila ova moja naredba. Min. prosvjete: M. Trifunović. Na ovo zgodno primjećuje vrsno uregjivana »Sa- rajevska Nedjelja«: ,Ovoj naredbi g. ministra ne može se prigovoriti. Ona je sasvim umjesna i opravdana. Ali nama je poznato, da je izišlo iz- istoga ministarstva sijaset naredaba, koje su u očitoj - opreci sa gornjim otpisom ministra prosvjete. Kako se n. pr. slaže s ovim isticanjem potrebe vjerskoga odgoja naredba, kojom su zabranjene pod prijetnjom isključenja iz škole gjačke Marijine 'kongregacije, kojima je jedina svrha vjersko moralni odgoj našega gjaštva? Kako se podudara s ovom naredba, kojom se dokidaju duhovne vježbe za gjake srednjih škola? Ili zar iziskuje vjersko-moralni odgoj mladeži, da se najstrože zabranjuju gjacima vjer- ske organizačije, kojima opetnije-bila nikakva druga svrha, nego što intenzivniji vjerski i ćudoredni odgoj ? Zašto: se tjeraju gjaci u bezvjersko sokolstvo, a zabra- njuje im se da sudjeluju u Orlu, koji i opet ide za \vjerskim-i moralnim odgojem niladeži ? Ili zar je vjer- ski i moralni odgoj djece iziskivao, da se u Vojvodini tjeraju svećenici iz škole, te da se tamo zatvaraju kon- fesionalne škole? Ili zar je u prilog vjerskom i mo- ralnom odgoju.nmaše mladeži, ako vlada namješta po svojim srednjim školama svećenike-konkubinarce, koji su otpali od ; crkve? Sve to i još mriogo drugih što ih je izdalo ministarstvo pro- svjete, -kosi se sa..navedenom naredbom. g. ministra. Neka g. ministar malo revidira ražne naredbe svojih : mi ek onda vjerovati, da mu je :i moralnoga odgoja škol- kaži Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. ži Odiovoni urednik A. FIe. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — Teška kriza Zadružnog Saveza u Splitu. Zadrugarsto, ta najpotrebitija gospodarsko-socijalna ustanova za našeg dalmatinskog seljaka, plovi u sla- bim vodama. Nezadružna bankirska uprava dovela je Zadružni Savez do toga, da proživljuje veliku idejnu, novčanu i moralnu krizu. Ona je dokazala na zadnjoj glavnoj godišnjoj skupštini, da joj nije stalo do toga da štiti narodno gospodarstvo i poljoprivredu, da od- gaja i zaštićuje od lihvarstva svoje zadrugare, te tako visoko uzdrži idejnu stranu zadrugarstva, već do toga, kako će izrabiti zadrugarstvo u svoje egoistične svrhe. Zadružni Savez nije više utočište stradajućeg dalmatin- skog težaka, nego utočište sebičnika, bankira-kapitalista. Preko nesavjesne Uprave ušuljalo se je u Zadružni Savez izrabljivanje i samos'l;e, koje je slavilo svoje orgije na zadnjoj godišnjoj skupštini u Splitu. Na toj je skupštini izbruhnula na površinu trulež na Savezu, koji zato ima biti zahvalan g.dr. Bervaldiju, M. Maru- šiću i družini. Ova. birana gospoda proturaše svoju listu i nekom manovrom i očitom nezakonitošću pobijediše, Trijezni i pošteni nesebični članovi Upravnog Vi- jeća odnosno Nadzornog Odbora uložiše utok ma Okružni Sud u Splitu sa opravdanom nadom, da će taj Sud uništiti nevaljanost prošle nezakonite skupštine Zadružnog Seveza. Čudno je pak, što se radićevci sa g. dr. Sokolom na čelu nijesu pridružili poštenoj hr- vatskoj opoziciji, nego su pošli valom bankira i kapi- talista, što i sam »Obzor« najstrože osugjuje, a odo- brava korak ovih Zadrugara i članova Nadzornog i Upravnog odbora, koji su učinili utok, te je mnijenja, da će ova skupština biti uništena. Kako se ureduje u Beogradu. »Preporod«, koji je poznat kao žestoki iašistički borac za vidovdanski ustav i centralizam, piše u jed- nom od zadrijih brojeva na uvodnom mjestu: ,Beo- grad je postao administrativni reservoar za sabiranje akta i molbenica, kojih riješenje znači životno traže- nje za pojedince, društva, okružja, dapače i za cijele pokrajine, s tom namjerom, da zainteresovani riješenja nigda ne dočekaju. To je već nešto običnoga, da akti, molbe, tražbe i utoci leže za cijele mjesece u ladicam nižih činovnika, neuvedene u protokol, dok molitelj s očajem čeka na riješenje. Dogju li pak spisi sretno u protokol, nastane tada njihovo vječno putovanje od reterenta do šefa, od šefa do načelnika, njihovo kre- tanje u krugu, dok se opet ne zaustave ili ih neslane u pretincu kakva činovnika, ili budu navlaš zadržani kao jamstvo, ma podlozi kojega činovnici se pak po- gagjaju sa zanimanikom za bakšiš. Pogje li pak stvar do ministarstva, to je onda sigurno da će tu i ostati. S toga se vide u Beogradu cijele grupe očajnika, koji su pogotovo- izgubili ljudsku priliku, gdje trče -nepre- stance iz pisarme u pisarnu, sasvim mehaničuo i bez uma, pripravni ua plač i uvijek s novčarnicom u ruci, riješeni, đa prodadu duše i samomu vragu, 'samo da dogju do svoje pravice... A ono, što čini današnji režim tako omraženim, što dovodi do očajanja široke mase ljudskih slojeva, ter mori kako mora dušu i savjest, nije izvanjska politika, nije hrvatsko pitanje, ne- go je to današnja očajna uprava, administrativni sistem, kakve nigdje drugovdje nećemo naći, koji ubija državu teškim batom korupcije i protekcionizma“. Kao epilog ovome neka je što piše beogradska »Tribuna« o ministarskim automobilima: Pred rat morao je sam Pašić hoditi pješice. Danas dojučerašnji opančar, koji se je prije u svojoj škrtosti ustezao vo- ziti se fijakerom, kad postane ministrom, nikad ne ispada iz automobila, kao da je automobil sastavni dio njegove opančarske visosti. Ti ljudi ni ne osjećaju prezir ljudstva. Zajedno s njima vozi se u automobi- lima njihova cijela bliža i daleka rodbina, njihove metrese i kćeri metresa, dojilje s djecom, koje sjede u automobilim kao kakve operetne: kraljice u pratnji žandara, koji su po taj način degradirani za lakaje i sluge. Automobilima, tako skupo plaćenim, prevozi se iz pristaništa ili željezničke stanice za ministre luk i krumpir, zemlja iz topčiderske ekonomije, grožgje od birača, koji ga šalju svome ministru na poklon, i na- pokon cijelo pokućstvo. Gg. ministri, kojima je do jučer tramvaj bio jedino prometno srestvo, danas se voze pa bilo i samo na deset koraka od stana, samo da se pokažu u automobilima, misleć da im se svijet divi. Ne vide oni porugljivi smijeh-i jed, s kojim ih prati svijet pri njihovoj paradi“. Dojenčad hranite sa ,,ITOFANT4 hranivim - brašnom, jer je najbolje.