Str. 2.

Da mu objasnimo! +

Onaj ,Spektakuo*, što hoće da nam odgovara

u radikalskom »Dubrovniku« kako se vidi, dosta je
kratke pameti, pa traži od nas da mu koješta .obja-
snimo“. E pa dobro, mi ćemo mu i objasniti, pa ne
bude li nas ni ovaj put razumio, ili bude li nas opet
naopako razumio — toliko gore za njega. :
Ova naša država, kako sada stvari stoje, nije
Jugoslavija, a nije ni takova zajednička“ Kraljevina
Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi njezinom upravom i
njezinom sudbinom sva tri plemena zajednički i jednako-
pravno raspolagala. Ovo što sada mi imamo, to je
iaktično proširena“. iliti , velika“ Srbija, kako. je zami-
šljaju i u djelo provode ljudi, koji igraju kolo okolo
Nikole Pašića, buduć da u njoj, uz dinastiju koja je
srpska i uz prijestolnicu, koja je u Srbiji, svi su ministri
_ Srbi, sva vojska u srpskim rukama, sva važnija mjesta
u upravi zaposjednuta od Srba, vanjska politika vogjena

  

isključivo od Srba i sve milijarde poreza okrenute ;

u Beograd.

Ovo je ono što je, kako već rekosmo, onaj
»Dubrovnik«-ov pošteni Hrvat zaboravio reći onda,
kad je htio da istakne, da su Srbi ,dosta od svoga
pregorjeli“ time što nemaju više svoje stare predratne
Kraljevine Srbije i svoje slavne prijašnje _ srbi-
janske zastave, u opreci sa Hrvatima. koji da pri
sklapanju drž. zajednice sa Srbima ništa od svoga
pregorjeli nijesu, no dapače puno dobili.

Istinu ćemo reći: sklapajući drž, zajednicu sa
Srbima nadali su se Hrvati i Slovenci, da će puno
dobiti, ali su ostali razočarani. Na mjesto Jugoslavije,
za kojom su se zanosili ponajbolji hrvatski umovi i
koju su tako živo željkovali svi pravi hrvatski rodo-
ljubi, oni su dobili Srbiju, proširenu ili ti, kako hoće
»Srp. Riječ«, preobraženu u Kraljevinu Srba, Hrvata
i Slovenaca“, u kojoj, kako dokazuje »Samouprava«,
glavni organ sadašnjeg režima, ,Srbi imađu legalno
pravo, da uregjuju državu onako, kako oni hoće“ ;
država, u kojoj (kako je prošlog aprila u jednom
harangerskom članku pisao »Dubrovnik«) ,Srbija ima
da caruje na strah vragovima“ — a vragovi su njima
uopće svi koji se protive velikosrpskom centralističkom
uregjenju države — ; država, u kojoj, po riječima istog
lista, srpski politici treba da identifikuju srpsku stvar
sa općom narodnom stvari Srba, Hrvata i Slovenaca“.

A da uzmogu uregjivat državu onako, kako oni
hoće, dali su beogradski vlastodršci izglasati Ustav
onako kako je bolje Srbima konveniralo, u opreci sa
zaglavcima prihvaćenim u Kriskom Paktu i potpisanim
od samoga Pašića, kako im je to u više mavrata
dokazao blagopokojni Stojan Protić; dali su ukinuti
bansku čast i proglasiti raspuštenim hrvatski sabor,

a državu su razdijelili u mnoštvo takozvanih ,malih : M 1 $ nac za
“ Nad lijesom je na raznim mjestima govorilo 11 go-

oblasnih tipova“ samo da se centralizam uzmože što
bolje učvrstiti.

Napose pak, što se tiče banske časti u Hrvatskoj,
kao da je malo što su je ukinuli, povrijedivši time
Hrvate u onome, u čemu su najosjetljiviji, već još
imadu smjelosti, da preko individua sličnih »Dubrov-
nik«-ovu ,Spektakulu“ s prezirom o njoj govore, kao
e časti ,koja se je dobivaia milostinjom Beča i Pešte“—
kao da bi Hrvati krivi bili, što su im Madžari većkrat
silom narivavali za banove ljude banske časti nedo-
stojne 4 Za. Khuen, Rauch i Spevec; kao da sama čast
bana hrvatskoga ne bi jednako visoko stajala, iako je
koji put od nedostojnih nošena bila; kao da megju
banovima hrvatskim nije jednako bilo i slavnih i ne-
slavnih, i narodnih i neuaarodnih, kod što i megju srp-
skim knezovima i kraljevima bilo jednako i dičnih i
nedičnih, i valjanih i nevaljanih, i postavljenih voljom
naroda, kao i favoriziranih od nenarodnih faktora!
Ali je ,Spektakulu“ trebalo reći ono, što je o banskoj
časti rekao, jer kako bi se inače mogla uzdržati tvrdnja
onog ,poštenog Hrvata“, da su Srbi dosta od svoga
pregorjeli, a Hrvati — ništa !?

Da se pak banska čast s kraljevskom vlašću ne
može mjeriti, to nije trebalo da ,Spektakuo“ kaže, jer
to već i ludi znadu, a mi to niti smo kazali, niti smo
mogli kazat. Uporegjenje, ako je učinjeno, nije uči-
njeno, izmegju hrv. banske časti same, i dinastije
srpske same, nego izmegju svega onoga drugoga čega
Hrvati — osim ukinute banske časti — nmemadu, i
svega onoga drugoga, što Srbi, uz dinastiju i prije-
stolnicu srpsku, u punoj mjeri imadu. Okolnost, da je
u ovoj zajedničkoj državi dinastija od srpskog plemena,
a glavni grad Srbije ujedno prijestolnica države, od
tako je velike važnosti, i već ona sama daje srpskom
plemenu nad ostalim plemenima toliku povlasticu, da
je pri nabrajanju svega onoga drugoga, što pod sa-
dašnjim režimom Srbi u rukama imadu, nijesmo smjeli
mimoići. Ta okolnost daje tužbama Hrvata i Slovenaca
na nepravde sadanjeg režima još veću težinu.

Stoga, kad ,Spektakuo“ tvrdi, da smo mi. htjeli
reći da ,Srbi treba da žrtvuju i svoju dinastiju, ako
želimo jedinstvo, pošto su Hrvati , žrtvovali svoga bana
i hrv. sabor“, mi odvraćamo, da će on možda iz želje
da mi to rečemo, sebi bit utvorio, da smo mi to rekli,
ali mi to niti smo rekli, niti smo htjeli reći, a on,
opet kažemo, za ome u Beogradu, može govoriti i
pisati što hoće !

Napokon što kaže, da mi ,vodimo borbu protiv
srpskoga naroda“ i da stotine primjera dokazuju, da
smo mi protiv Srba ii dinastije, odgovaramo da stotine
primjera dokazuju da /ažu oni, koji u »Dubrovniku«
pišu. Jedno je srpski narod i dimastija, a drugo su
stupovi sadašnjeg režima sa svojim ,Spektakulima“,
koji reklo bi se da su stvoreni, da svojim postu-
panjem kompromituju i srpski narod i dinastiju !

u up |
otpada na medicinsku fakultetu 81, na t

_ NARODNA SVIJEST

z naroda.

JANA. Na umiversi, u. ovom - z
tisalo se je skupa 1256 slu

   
 

  

semestru u

 

filozofsku 262, jurisdičnu 342, a na tehničku
u nijednom semestru nije bilo na ljubljanskoj
ovoliko slušača. Dok se na drugim universama broj
slušača umanjuje, na ljubljanskoj se sve više množi.
Tu nijesu samo slovenski studenti, već veliki broj
Hrvata, pak i Srba. — Beogradskoj vladi to se ne
svigja, pak kuša da na svaki način počini atentat na
ljubljansku universu ukidanjem sad ovoga sad onoga
fakulteta te ju tako krnji. Svaki joj se je takav pokušaj
izjalovio kao i ovoga puta da ukine teološki i medi-
cinski fakultet, što se ima zahvaliti muževnom otporu
Dr. Korošca i Dr. Holinjeca te solidarnim ljubljanskim
akademičarima, koji su poslali posebnu deputaciju kod
ministra prosvjete, da osujeti taj nepromišljeni pokušaj.

GRUDA. ispravak vijesti »Dubrovnikove«. Na
noticu tiskanu u »Dubrovniku« od 26. oktobra 1923.
Br. 29. pod maslovom: ,Za popravak našeg vina“,
čast nam je ispraviti dotičnu stavku da je konavosko
vino slabije ispod 8 grada, nikako ne odgovara istini,
jer konavosko vino dosiže i 10—12 grada, a tako
slabog vina jedino se proizvagja u konavoskom polju
u Lugu odlomku sela Popovića, kojoj Zadruzi je i
dodijeljen dotični šećer za popravak njihovog vina, a
što se tiče ovogodišnjeg vina, starci ne pamte boljeg
vina od otrag pedeset godina, koje je u cjelini preko
11 (jedanaest) grada. — Konavljani.

KORČULA. Hrana iz Italije počela je da dolazi
talijanskim trabakulama. Donose na prodaju brašna
oriza po 9—11 Din. i raznog sočiva, a ovog ljeta
donosili su dosta voća i povrća. Narod hrli k njima
i kupuje jer je jeftinije nego li domaći proizvodi.
Čudnovato i žalosno, ali istinito !

Cijena kruhu s dana u dan pada, tako da od
Svih Svetih imamo crni kruh po 18 Kruna, a bijeli
po 22 Kr. kilogram. Ovo padanje cijena imamo zahva-
liti i utakmici naših pekara, ali poglavito unosu brašna
i iz Italije i iz Jugoslavije. :

JANJINA. i Franko Ivanović. Ovih je dana pre-
minuo Franko Ivanović, otac Dra Nika Ivanovića, a
stric Don Mata Ivanovića. Pokoj mu vječni, a svojti
naše sažaljenje!

I s.

z Jugoslavije.
Nrozrča pok. Stojana Protića izvršen je na 30/10
na troškove vlade i zato sa svim sjajem. Sprovod je

vodio patrijarha. Dimitrije, a učestvovalo je veliko
mnoštvo. Kralj je poslao vijenac sa jugosl., vrpcom.

  

 

 

vornika, izmegju kojih patrijarh Dimitrije i Ljuba Jo-
vanović, kao predsjednik skupštine. Slava mu!

Savjet kralja Petra. ,Sinko — rekao je jednom
blagopok. kralj Petar svomu sinu sadašnjemu kralju —
Kad nastane velika neprilika u državi obrati se na
Stojana“. Ali Stojan Protić sad je mrtav, i njegova
smrt ostavlja veliku prazninu !

Tajanstveno umorstvo u Splitu počelo se nešto
bistriti. Ustanovljeno je da je umoreni neki Ante Ivi-
čević Bakulić iz Visa. A osumnjičen je kao ubojica
neki Ante Butorović takogjer Višanin. Skoro je sigurno,
da ie on izvršio zločin da odnese novac. Dok je tra-
jalo ispitivanje nekih svjedoka iz. Visa, pokušao je sa-
moubojstvo bacivši se s prozora svjedok Fabjan Ivičević.
Nade je da će ova okolnost razbistriti ovaj zločin.

Suci se bune. U Beogradu su suci održali 3. o. m.
protesni miting protiv uredbe o razvrštavanju činovnika.

Princ Pavle kraljev bratić nastanit će se stalno
u Zagrebu poslije povratka sa svatbenog puta i baviti

detaljnim proučavanjem hrvatske historije. Njegova je.

namjera da izda jedno maučno djelo o našoj prošlosti.
Princ Pavle će sa princesom Olgom stanovati u dvorcu
na Griču, gdje je nekada bio dvor hrvatskih kraljeva.

Reforma kalendara? — Jedan amanet!...
Beogradski »Novi List« od 23. X. donosi o reformi ka-
lendara slijedeće: ,Neki dan smo izložili škandal koji

. je nastao povodom reforme kalendara. Tu reformu

nije još primila jedino naša srpsko-pravoslavna crkva.
Mi smo mislili, da je uzrok tome indolencija našeg
višeg sveštenstva, koje se ne interesuje nizašto što nije
u neposrednoj vezi sa njegovim materijalnim interesi-
ma. Megjutim, sad se javlja nekakav profesor teologije,
koji je zapeo da dokaže, kako bi reforma kalendara
bila štetna i za pravoslavne čak opasna, pa da zato
»srpski pravoslavni jerarsi“ dobro čine što kao amanet
čuvaju — pogrešni julijanski kalendar. Kuriozni su
zaista argumenti toga jadnog profesora. Novom kalen-
daru on zamera najviše to što će biti — , katolički“ |
A kako će biti , katolički“ ? Tako, odgovara srpski teo-
log, što se on ni u čemu ne razlikuje od ,katoličkog“ ;
ptazlikovat će se tek za mnogo stotina godina, za 1
danito samo onda, ako katolici posle tih mnogo sto-
tina godina ne budu uveli korekturu od jednog dana“.
Svaki normalan čovjek držat će, da je to bila dobra
strana reforme. Jer ona nas, u praksi, oslobogjiva ove
nevolje, u kojoj smo danas, kad moramo da svetkujemo
dve divizije svetaca, G. teolog doduše tvrdi da nije
tako: da ,nitko kod nas.ne svetkuje dva praznika ...
već samo svaki svoj“. Ali on tim, ili svesno tvrdi jednu
neistinitu, ili ne zna kako 'stoje stvari o kojima govori.

«Jer apsolutno je nemogućno podelili svetkovanja tamo

gde su. pravoslavni i katolici izmešani, a ti krajevi sa-
činjavaju dobru polovicu naše državne teritorije. Ali

+. lendar ;, u izvesnom stepenu“ o

 

pati ? .Zlo je, veli teolog, u ti

  
     

 
 
    
   

se! bojali, da će
kav njihov po-

igovanog kalen-
dara! Znači, da je pravosla danas još slabije no
što je bilo pre jednog veka. I znači, da je savršena
lešina, ako ga, — samo prividno, razume se — može
u životu -da održi jedino pogrešni, anahronični juli-
janski kalendar ! — Sudeći po držanju zvaničnih pred-

Pre sto godi
ih jota“ pc

 
   

 

 

stavnika pravoslavne crkve, tako u istini i jeste“.
već preko 60 god. obljubljeno
kućno sredstvo proti bolima

Markove kapljice u želucu i poremečenje pro-,

bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.

Gradske vijesti.

Ž Slavlje naše ratne mornarice. Dan 31. oktobra
1918. značajan je u historiji naše mornarice. Tog je
dana prvi put slobodno zalepršala naša narodna za-
stava na našim brodovima. Pravo je dakle, da sva naša
mornarica slavi taj dan. Ove pak godine imao je taj
dan i drugo zmačenje i za našu ratnu mornaricu i za
naš grad. Prošle je srijede naime u 10 s. prije podne
glijedio/Suččeni otvor Pomorske Vojne Akademije u
Gružu i digla se svečano nova ratna zastava naše
mornarice sa grbom. U lijepo iskićenoj bašci Pomor-
ske Akademije pravoslavni paroh g. Boško Mitrović
blagoslovio je novu zastavu, a zatim je mp. Dn. Niko
Gjivanović održao krasau govor o zastavi sv. Vlaha
ma dubrovačkim brodovima te o značenju nove narodne
zastave. Na to je komandanat Pomorske Vojne Aka-
demije g. Adoli Mladić priuzeo riječ, te održao jedan
historični prikaz naših borba na Jadranu. Ministar
vojske i mornarice g. Petar Pešić, koji je za ovu zgodu
naročito došao, izriče živu nadu, da će Pomorska Vojna
Akademija biti na čast i obranu naroda našega, kako
je to i Vojna Akademija u Beogradu. Komandant
ratne . mornarice g. vice-admiral Dragutin Prica čita
brzojavni pozdrav Nj. Veličan. Kralja Aleksandra, gdje
ujedno javlja, da uvrštava u redove mornara i svoga
sina Prijestolonasljednika Kraljevića Petra. Ova je vi-
jest elekrizovala sve prisutne, te buraim poklicima da-
doše oduška svojim patrijotskim čuvstvima.

Tada nastupi svečani i ganutljivi momenat: uz
gruvanje topova i svirku himne počela se dizati nova
zastava sa grbom a spuštala se stara. Taj je prizor ,
ganuo sve prisutne. Pod novom zastavom slijedila je
Zakletva pitomaca, a o značenju zakletve govorio je
g. Boško Mitrović. Zatim se je iz bašće prošlo u pro-
storije nove P. V. Akademije, koju je blagoslovio mp,
Da. Niko Gjivanović. Megjutim se je g. vojni ministar
rukovao sa svim pozvanicima. Kao počast gostima bila
je priregjena fina i obilna zakuska. Dvije velike dvo-
rane bile su pune uzvanika. Preko zakuske palo je
više patrijotskih nazdravica. Prvi je u ime mornarice
govorio g. vice-admiral Prica, pak g. ministar Pešić,
onda kontra-admiral Wiekerhauser i Kock, pak prof.
Silvije Alfirević kao izaslanik »Jadranske Straže«, g.
opć. upravitelj Nonweiller, naš književnik g. Ivo Voj-
nović, Dr. Melko Čingrija, preč. kan. Dn. Antun Lie-
popili i g. Niko Kobila. U 2 sata po podne diže se
g. ministar Pešić i time završi ova svečanost. Uveče
je bilo veselje na ratnim brodovima u Gružu, koji su
toga dana bili okićeni lovorom. I mornarima i svim
prisutnima ostati će ono slavlje duboko utisnuto i u
pameti i u srcu. Našoj Pomorskoj Vojnoj Akademiji
želimo svaku sreću i napredak.

Dan otkrića spomenika Kralju Petru I. odregjen
1. decembra o. g. Radnja je do danas dobro napre-
dovala i odbor je bio sve uložio da bude gotovo i
na mjestu toga dana. Ali nezgoda, što je g. Meštrović
slomio ruku, bit će valjda uzrokom da neće biti za taj
dan zgotovljen njegov kip sv. Vlaha i postavljen u svoju
nišu, Ne bude li kip za taj dan postavljen, sjegurno
će se to izvršiti najdalje za svetkovine sv. Vlaha 1924.

Legenda i Historija. Ova učena rasprava, što
smo je donijeli u prilogu prošlog broja našeg lista,
pobudila je veliki interes u gradu i naišla na opće
odobrovanje. I ako smo povišili nakladu lista za 200
primjeraka, opet su gotovo svi bili razgrabljeni. —
Rasprava izlazi i napose otisnuta, a i zaslužuje, jer
se onako kritično obragjeno pitanje ne čita svaki dan.

/

: 6 / ,
pe : dliplevmic&
e a Za jeftin n6vac doblje

 

 

  
   

se izvrsno novo

Naliv-pero

 

tsije i

Sa lako izmjenljivim perom od ocjeli. Puni se tankom tintom jednom na
tjedan | piše trajee, čisto \ pouzdano poput zlatnog naliv-pera.
Rezervna pera za svaku, ruku. Patenti u svim državama svijeta.

UA

Izrada od drveta z Izrada od kavčuka Ž
33 nagonjačem pini 0 punjenja sa 2 pera Bi 307

Služite se Penkala olovkom ! To je prvi vazda za pisanje spremni krajo&
Piše tanko grafitom i u bojama, Dobivaju se u'svim oapirnicamal

 

Za čišćenje i njegovanje zubi _ najbolja je
»1705 pasta.