Poštarina plaćena u gotovu. Br. 48. Narodna Svijest DUBROVNIK 18. novembra 1923. God. v. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100. Din. godišnje. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. ' Izlazi svakog 'Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Oglasi, Zalivale i priopćena po MN cijeniku. urednik A. FlIe. Tisak Dubrovačke IS Tiskare, — Rukopisi. se re € vraćaju. — - "Odgovorni — Vlasništvo Odbora ',,Narodne Svijesti“. — . .. .. Pribićevićeve spletke. Sv. Pribićević namjerom da podigne vrijednost nisko spalih akcija demokratske stranke, a da ohrabri teško klonule duhove partijskih pristaša, započeo je u zadnje vrijeme oblijetati po raznim krajevima, održa- vajući zborove, na kojima se gromopucateljnim govo- rima obara na radikale. Pribićević je toliko naivan, da drži, da se je te- kom vremena zaboravilo da je bio glavni zagovaratelj i propovjednik centralizma i sada uvjerava da je on od početka bio za predlog da država bude vladana centralistički, a upravljana decentralistički sa širokim samoupravama. Da je u protuslovju sa svojim navo- dima, služi kao dokaz činjenica, da je smiono utjecao na oživotvorenje vidovdanskog ustava sa nekim osa- kaćenim samoupravama. Pribićević žigoše partizanstvo sadanjeg režima, dočim je takovo partizanstvo već za vrijeme demo- kratsko-socijalističke vlade godine 1919. bilo započelo, a nastavilo se je za vrijeme radil:alno-demokratske koalicije, i to baš pod vodstvom istoga Pribićevića najprije kao ministra unutrnjih djela, a zatim kao mi- nistra prosvjeete. U napomenuto doba svi .su opozi- cionalni listovi svaki dan punili svoje stupce sa op- tužbama protiv partizanskog režima demokrata u svim. granama državne uprave. Pribićević je u potpunome smislu riječi pašovao, otpuštao iz službe; premještao, “na osnovi denuncija kažnjavao itd. Pribićevićev bič ajteže su osjetili na svojim legjima učitelji, učiteljice _i_ profesori. Pribićević prividno osugjuje nezakonitosti današ- jeg režima, tražeći da se stane na put tome abnor- malnome stanju, nu sve to radi skrivenom namjerom a dogje na vladu. Za drugo ne mari, državna poli- ika može da ostane kakva je i danas. U prošlosti bio je skutonoša magjaronske vlade, | meznatna osoba, a sada hoće da oponaša velikog dr- žavnika, i da vedri i oblači na horizontu nove države. Jedna važna i pametna riječ. »Jugoslavija« glasilo Srba, Hrvata i Slovenaca, što izlazi u Chicagu, donosi na čelu lista članak pod — natpisom : ,,Politički i gospodarski centralizam kod nas“, | gdje veli megju ostalim: ,Oni, što žele da naša zem- ja bude centralistički. uregjena, navode kao razloge | zato: pitanje marodne odbrane, bolje djelovanje držav- nih organa i bržu narodni unifikaciju. Glede prvog itanja nije lagano izjasniti se sada, ako pogledamo, kako su vodile rat države centralistički i federalistički | uregjene, dolazimo do zaključka, da su samo one dr- | žave mogle dobro da rat vode, gdje su gragjani bili adovoljni. Šta je pomoglo centralizam i despotizam Rusiji i Austriji? U čemu je federalizam slabio vojnu snagu Njemačke? Vidimo prema tome, da je za na- rodnu obranu irelativno, da li je koja zemlja centra- listički ili decentralistički uregjena. U ostalom vojska ovog ili onog oblika. Šta vrijede ostala dva razloge, | koje pristaše centralizma navode, pokazalo je ove pet godina od našeg ujedinjenja. Spor se hrvatsko-srpski aoštrio iznad svakog očekivanja, a sa strane dolaze | pritužbe na administraciju i centralnu upravu. Naročito = se ističu kod tog trgovački i privredni krugovi. Da spomenemo :.samo. nekoliko istinitih slučajeva, koji će nam osvijetliti razloge tih reklamacija. (Napomenuoši slučajeve, list nastavlja:) Pokazalo se u praksi da _ cemiralizam omogućuje i potpomaže hegemoniju i pri- | vilegiranje jedne pokrajine na štetu drugih. Zato je i I | : opravdana opozicija ovim nepravednim posljedicama centralizma. — Pristaše decentralizacije naše domovine zamišljaju otprilike njezino uregjenje ovako : najvažniji poslovi trebaju biti zajednički, oni bi potpadali pod | kompetenciju centralne: uprave i centralnog parlamenta. | Tim bi bilo sačuvano jedinstvo države, a pokrajine bi dobile mogućnost, da o svojim specijalnim poslovima. odlučuju same. Kao zajednički poslovi navode se uvi-. ek i.bili bi sigurno ovi: pitanje narodne \odbrane, državni budžet, saobraćaj u svim oblicima, vanjska \politika itd. Nema sumnje, da bi ovakva podjela od- e prilično odijeljena od civilne uprave, bila: zemlja teretila piijestolnicu od nepotrebnih poslova, a narod bi kod takve podjele mogao da lakše učestvuje u rje- šavanju nekih pitanja, koja ga se najdirektnije tiču. Učestvujući u rješavanju tih pitanja i birajući češće poslanike za pokrajinske sabore narod bi se mogao politički odgajati, što je kod nas vrlo potrebno, i lim bi se problem demokracije lakše riješio kod nas. De- centralizacijom bi izbjegli donekle hegemoniju jednog plemena nad drugim ili jedne pokrajine na drugom, a to bi dovelo do konsolidacije našu zemlju. Pokrajine bi mogle da u svom pokrajinskom budžetu predvide izdatke,.za poslove, za koje se tuže, da im centralna uprava ne daje sredstava. Ako pokrajina želi više škola ili bolje puteve ili više bolnica, nek povisi svoje pokrajinske prihode i neće se moći ni na koga tužiti, jer joj nitko smetati neće. Naravno da bi i kraj ovakvog uregjenja bilo spo- rova, ali je i sigurno da će ih dobra volja, s obadvije strane moći prebroditi. Pisma iz naroda. LJUBLJANA. Manifestacije. Na 29. pr. mj. pre- stolnica Slovenije, bijela Ljubljana, manifestirala je - proti nasiljima, koja se vrše nad našim narodem u anektiranim krajevima. U velikoj dvorani hotel ,Unicn“ pred više tisuća naroda presjednik akcijskoga odbora g. Seneković predložio je za presjednika d.ra Korošca a za podpresjednike d.ra Žerjava, Pvcelia, d.ra Župa- nića, d.ra Ravniharja i d.ra Branderja, što je skupština uz oduševljene manifestacije primila. Na to uzima riječ dr. Korošec, koji cgorčenjem govori o našemu živom narcdnom udu, koji je ostao pod tugjinom i izvagja da nam nitko ne može zabranili da se mislimo za vlastitu našu krv i meso i ako se nelaze izvan granica naše države. Uz silno odobravanje i manife- stovanje zaključi svoj govor snažnim riječima: mi ćemo se miješati sve dotle, dok se ne otvore željezna vrata i ne povrate draga braća u svoju domovinu. Na to pročita zabranu pclicije, da se manifestanti bez ikakovlh manifestacija po gradu razigju svojim kućama. S govorničke tribune uz silno pljeskanje stade govoriti dr. Ravnihar. On je u svom govoru otkrio barbarizam Italije i izvagjao da je riječ kultura u ustima talijanskim blasfemija. Naglašava da prekinemo sve gospodarske veze sa Italijom i da se priključimo u tom pogledu braći Česima. Zatim uze riječ dr. Puc, koji je jasnim dokumentima dokazao laži i himibe Halije. Skupština je burno pozdravila zastvpnika Amerike, ličnog Wil- sonovog prijatelja g. Lee Neriwethera iz St. Louiza, koji je rekao, da naš narod nijesu mogli da unište ni močni Njemci, a kimo li će ltalija, i da naš narod prate simpatije Amerike. G. Smodej govorio je kako je svaki marcd sugjen na smit, ako neće da se brani. Poziva zato narod na borbu protiv ltalije ; novinskim dokumentima sjajno je dokazao laž i prevaru ltalije prema narodnim manjinama, kojima je poslije pada Austrije sve obečavala. Na koncu predlaže rezolitcije cdbora, u kojima se apelira na Ligu Naroda i sav kulturni svijet, da učine konac barbarskim talijanskim metodam. Presjednik završujući skupštinu naglašava, da će i za Italiju doći dan odmazde i zahvaljiva svim prisutnim na učestvovanju. Na to masa ostavi unionsku dvoranu i pjevajući ,Hej Slovani“ razlije se poput silne rijeke po ljubljanskim ulicama manifestirajući proti krvnicima. — P. M. BRGAT. Dne 4. ov. mj. okitio se je Bigat rijet- kim veseljem. Presvij. je biskup blagoslovio 3 nova zvona, koja su jednaka novima iz g. 1912, ukupno od 476 kg. težine. Za kumove zvonima bili su izabrani naši čestiti mještani u gradu i u mjestu, a megju njima dika cd starca g. Asanović Ivan reč. ,Čilip“. U svojoj 85 g. on je uspravan il radi kao kakav momak. Baš je da mu se zapjeva: ,Izabrana naša dika stara, — Zdrav je i jak da mu nema para!“ — Srdačan oda- ziv naših obrtnika u gradu pokazao je osobit značaj bratstva sv. Ane u Brgatu. Ovom je prigodom Presvij. biskup brojnoj djeci iz okolice podijelio sv. Krizmu. Bogu na slavu, a potomstvu na izgled spominjat će \se ovo izvanredno naše veselje. Ab. CAVTAT. Predavanje o pok. Prottču. U nedje- lju 4. ov. mj. držao je ovdje predavanje državni sa- vjetnik Dr. N, Gjurgjević o 40-godišnjem političkom radu pk. Stojana Protića. Njegov govor učinio je vrlo lijepi utisak na svakoga, osim možda nekolicine, jer je govorio iskreno i pravo o čovjeku, koji je ljubio svoj narod, te radio za oslobogjenje! i ujedinjene. Pošto je ime pk. St. Protića usko vezano sa radikalnom stran- kom, te se ova i ne može bez njega pomisliti, govo- rio je o postanku i prvim početcima radikalne stranke. Ona je uzela sebi za zadaću, da slomije tirenstvo onog vremena u Sibiji i da izvojšti narodu ustavna prava. Megju prve borce stranke ide i St. Prolić, koji joj je i do smrti vjeran ostao. Jer dok su jedni iselili a drugi se pokunjili, Stojan je gotovo jedino ostao vjeran i nepokolebiv i u najstrašnijim časovima za stranku. Protić je bio i ministar nutarnjih poslova i rata i fi- nansija, te je imao prigodu, da stekne štogod, ali ne, on je volio poštenje nego bogatstvo ; siromah se ro- dio, siromah živio i siromah umro, što treba osobito danas naglasiti. Protić je sastavio odgovor na ultima- tum Austrije g. i914., te u ratu poznati kriski pakt. Bio je protivnik vidovdanskog ustava, jer je vidio, da on neće dovesti do prave sloge i ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca. Njegov bistri um i dugogodišnje iskustvo kao državnika, pokazivalo mu je, da silom čovjek ne dolazi do svoje svrhe, već pravdom i ljubavi. Nijesu ga mnogi shvatili ili bolje nijesu ga htjeli shva- titi, jer im nije bilo u računu. Martovski izbori bili su tregika u životu Protića, jer on, koji je 40 godina neumorno i nesebično radio za svoj narod, taj isti narod nije mu dao mandat, nego ga je dao drugim ljudima, koji ga neće onako ljubiti, kao što ga je Pokojnik ljubio. Protić je umro, aii nijesu umrla nje- gova djela i njegove ideje, za koje se on borio. Kao što stablo usagjeno pokraj vode, raste, širi se i prkosi svim vjetrovima, tako. će i ideje Protićeve sve više se širiti, osvajali i konačno pobijediti. — Završio je svoj krasni govor sa: vječna slava Pokojniku. — Prisutnik. KONAVLE. Šećer za gino. Čuje se i čita po novinama, da je vlada dodijelila dva vagona šećera vinarskoj zadruzi u Konavlima i to za pojačavanje i popravljanje vina. Adresa je pogriješena, jer zadruga takove vrsti ne postoji do danas u Konavlima. Izgleda, da je taj šećer dodijeljen jednoj Potrošnoj Zadruzi ali ne u spomenutu svrhu. Mjesto »Potrošnoj Zadruzi« stavili su »Vinarskoj Zadruzi«, a u tome nije baš ve- lika razlika, jer se i vino troši! Pred prošle su izbore agitatori radikalne stranke obećali, da će im dati uz sniženu cijenu 2 vagona šećera, ali ne za popravak vina, već za popravak slabog financijskog stanja za- druge, samo ako budu glasovali za radikale. 1 vidjeli smo i razočarali se, da su se prodali i neki ugledni ljudi, te glasovali za onu stranku, koju su do tada “najviše mrzili, ne iz uvjerenja već za zdjelu leće. Ali vremena se mijenjaju i ljudi u njima, kako vjetar puše, Mogu dotični biti zadovoljni da su dobili baš djelo- mićno ono, što im je bilo obećano. Ali neka se sjete, da će pokoljenja djela rasuditi i dati svakomu svoje. Više vrijedi dobar glas nego zlatan pas. Iz OKOLICE. Proti novom plovidbenom redu obalne plovidbe primili smo dopisa gotovo iz svakog mjesta naše okolice. Tužbe su uperene poglavito na to, šlo parobrod kasno putuje iz Stona, dotično iz Cavtata i svi žele, da bi se povratio stari satokaz, koji je bio zgodan. Druga je tužba onih mjesta, koja su ispuštena iz voznog reda. Ako ih je prije mogao pa- robrod ticati, zašto ne bi sada. Uprava bi obalne po tom najpametnije učinila, da povrati predratni vozni red i da parobrod bude ticao sva mjesta kao i do sada. Tako će doći u susret potrebama i opravdanim željama svih mjesta naše okolice. a v- LIK: boli uspješno ,Markovrm_ kapljicama“ iz Gradske ljekarne u Zagrebu a DiE se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. 1704 pasta krasno čisti zube i daje zubima lijepi sjaj. poremećena probava liječi se vrlo“