Str. 2.

Pisma iz naroda. e U

Hrvatsko Primorje. Prilike na. Rijeci tako su
sada mizeme kao iu opustjelom Zadru. Po onoj velikoj
obali počela da raste trava, a neki kaži, da će brzo
saditi voćke i po glasovitom ,Corsu“. Od one bučne
vreve i žive. trgovine više ni spomena nema. Ne bi
čovjek sad više rekao, da je to onaj trgovački grad,
već grad mrtvih. Poklik. ,Italia o morte“ toliki sad
promjenjuju u ,ltalia & morte“. General Giardini e da
bar spasi vanjsku formu razasiplje novce u dobrotvorne
svrhe, već je udijelio preko 100.000 tal. lira. Da se tom
mrtvom gradu dađe bar koji znak života, često se kiti
barjacima. Zli jezici kažu, da je i to kićenje plaćeno.

Bolnica na Sušaku. Vrli rodoljub veleposjednik
g. Frlan ustupio je svoju kuću i kompleks zemljišta
na putu prema Bakru da se otvori bolnica, koja bi
imala počet brzo funkcionirat, Već je imenovana uprava,
a za sada će imati samo 60 kreveta.

Spoj Bakra sa željeznicom. Napokon su započele
radnje, da se produlje željezničke tračnice do Bakra,
Kroz vrijeme od 5 godina, to je moglo i moralo već
prije biti gotovo.

Pomorska oblast, kako se čuje, imala bi iz Bakra
biti prenesena u Beograd. Tad će naše prilike još gore biti.

: Ej blaženi centralizam, što sve neće još učiniti ?

Rijeka Dubrovačka. Silna kiša, šteta u polju,
žalba što ne  prisustvovaše sprovodu  ubivenog
Marka Ivankovića. Na 14. ov. mj. poslije podne pa-
dala je silna kiša uz jaku jugovinu. Kiša je nanijela
velike štete baštinama, jer voda prodrla i na više
mjesta  izrovala skoro zasijane zemlje. Popadale
su mnoge megje, a tolike nabrekle. Sve popodne nije
se moglo iz kuće izići. Mnogi, skoro čitavo selo,
spravljalo se, da pogje na sprovod ubivenog M. Ivan-
kovića, da iskažu sućul prama pokojniku i manifesti-
raju hrvatskoj ideji, koja je ubojstvom pokojnika bila
povrijegjena. U ovome su se združile sve hrvatske
stranke da prosvjeduju proti teroru fašista i onima,
koji ih trpe. Nije li bruka i sramota po našu državu,
da se hladnokrvno ubijaju ljudi ko marva, i to samo
zato, jer se ne srame svog hrvatskog imena. Kuda
ćemo na ovaj način. — £.

BABINOPOLJE (Mljet). Poznato je, kako je otok
Mijet izoliran, bez ikakve sveze sa svijetom, tako da bi
ga se punim pravom moglo smatrati kao šestom stra-
nom svijeta, koju bi istom trebalo otkriti. Naš 'otok
ima dosta proizvoda“: vina, ulja, buhača I ribolova pak
su dosljedno potrebite i višekratne parobrodarske sveze,
ipak ima tomu već nekoliko vremena, da je »Obalna
Plovidba« promijenila svoj ,Vozni red“ i odlučila, da
samo jedanput sedmično tiče Sovru i to ne vraćajući
se više iz Sovre direktno u Dubrovnik već u Ston,
tako da putnik želi li putovati u Dubrovnik, mora da
ide u Ston, tamo prenoći i tek sutridan može da pu-
tuje u Dubrovnik. To je golema šteta za stanovnike
otoka, jer dok je bilo malo i ono dvaput sedmično,
sa ovim novim ,Voznim redom“, ubila je »Obalna
Plovidba« olok Mljet sasvim u njegovim ekonomskim
interesima. Nemamo pošte nego jednom sedmično iz
Dubrovnika a jedamput iz Korčule i to, ako dopusti
vrijeme, a ako je nevrijeme znade otok ostati i za
petnaest i više dana bez pošte i bez ikakva saobraćaja
sa svijetom. Da nema ,Dražice“ parobroda Korčulanske
Plovidbe ostali bismo sasvim odsječeni. Cijeli je otok
ogorčen te javno poručuje gospodi na upravi »Obalne
Plovidbe«, da isprave tu pogrešku i nepravicu prema
pučanstvu, te traži da se dogje ususret narodu, koji je
inače lišen srestava, da,opći sa svijetom i u hitrim
potrebama, da se dovine Dubrovnika, tog jedinog sre-
dišta cijele naše okolice. Zar nebi »Obalna« u dogo-
voru sa Korčulanskom Plovidbom mogla tako udesiti
svoj ,Vozni red“, da bi čovjek mogao poći u Dubrov-
nik sa »Korčulanskom«, udobno obavili svoj posao i
direktno se vratiti natrag sa »Obalnom« u Sovru !?
Mislimo, da ovaj naš prosvjed neće biti glas vapijućeg
u pustinji i da će gospoda oko »Obalne« narodu doći
u susret! Skup Mljećana.

I ..
_Iz Jugoslavije.
Podjela zemlje na oblasti nailazi na najveće
poteškoće, jer i Hrvatska i Slavonija i cijela Slovenija
najodlučnije se tome protive. Sad vlada iznaša jednu
novu kombinaciju, da se naime u Zagrebu poslave a.
legati svih ministarstva, čija bi nadležnost dopirala do
granica sadanje Hrvatske i Slavonije. Župani Hrvatske
i Slavonije bili bi u vezi sa centralnom vladom u
Beogradu preko te delegacije, koja bi zapravo bila
pokraj. uprava samo pod drugim imenom i u drugoj
formi. Čudnovato je, da vlada kuša sve, samo ne ono,
što vas narod hoće: svakoj pokrajini svoju autonomiju,
kako je to Pučka Stranka od svog početka naglasivala,
na čemu i sada čvrsto stoji, jer sa centralizmom nije
nitko zadovoljati.

 

 

NASODNI SVIJEST

ou pet godina. U drugoj sekciji financijskog

  

politike, i

zuje sla
ogradu.
mittistar g. Peleš odgovorio je na
juči da rad u ovome ministarstvu zapiuje i to
uzroka, buduć djelovodni protokol nije valjano uregjen,
tako da je i on isti ovih dana dobio jedan spiš iz
godine 1920. koji nije bio zaveden. lzišlo je dalje na
vidjelo, da u tom ministarstvu leži na hiljade nerije-
šenih spisa, usprkos. velikog. broja arhivara, regisira-
tora, i pisara, kojima pada u dužnost porazdijeljenje
spisa megiu referentima. Vjerojatno spomenuti zvani-
čnici imaju bit rekrutovani iz redova onih 150.000
nekvalificiranih i nesposobnih, koji usprkos redukcije
i dalje se održavaju na svojima položajima!

Istupio iz radikalne stranke. G. Gjuro Drašković,
advokat u Kotoru, upravio je u beograd. »Balkanu«
od 2. nov. otvoreno pismo Glavnom Odboru Radikalne
Stranke u Beogradu, u komu opširno opisuje kako se
u sadašnjoj radikalnoj stranci te radi ,za dobro opšte
narodne stvari“ u Boci već se na štetu nje »pogoduje
najgorim sebičnjacima“. Radi toga se odriče predsje-
dništva sreskog Odbora za Boku i predsjedništva mje-
snog Odbora za Kotor te istupa iz radikalne stranke.
Eh, kad taj vogja ostavlja to društvo, tad se još bolje
utvrgjuje ona: ima kala u radi-kala !

Vjenčanje. Odlični katolički novinar Dr. Josip

 

 

Andrić vjenčao se je u Zagrebu na 29. pr. mj. sa vrlom

g.gjicom Stankom Henneberg. Našim prijateljima naj-
srdačnije čestitamo ! :

Ko ne plati porez ne može školovati djecu,
Najnoviji zakon o taksama i pristojbama, rekord kul-
turnosti radikalske vlade, odregjuje: ,Upis u naredne
razrede ne može se izvršiti bez svjedočanstva o Svr-
šenom nižem razredu. Svjedočanstva ili uvjerenja
srednjih ili stručnih škola ne mogu se izdavati bez
priloženog uvjerenja o plaćenom porezu roditelja za
prošlu godinu. Ako roditelji bilo s kojeg razloga ne
plate ili ne mogu platiti porez dijete ne može poha-
gjati škole. Malo gore nego u Turskoj |

Hrv. Kat. oml. društvo ,Krešimir“ u Šibeniku

istupilo je pred javnost 4. tek. sa plemenitom i uzvi-
šenom zadaćom: da širi megju omladincima zdravi

odgoj i prosvjetu. Mladom društvu želimo najbolji uspjeh !

Iuteresovanje Amerike za naše produkte. U
posljednje vrijeme u Americi se osjeća veliko intere-
sovanje za neke naše produkte. Naročito se traže naše
suhe jabuke, suhe kruške, orasi, sve vrste pasulja, kr-
zna (od kune, lisice, vidre), drvo za namještaj, olovo itd.

Svi ovi produkt: našli bi na američkim pijacama vrlo.

dobar plasman, pošto za te artikle vlada veliko inte-
resovanje. Takogje i naša šljiva mogla bi se vrlo us-
pješno plasirati na američkim pijacama, i pored kali-
fornijske šljive (koja je poznata sa svoje krupnoće),
jer kalifornijska je šljiva vrld skupa za fabrikaciju, dok
bi se naša šljiva mogla korino upotrebiti u tu svrhu.

Zagrebački Zbor. Prijavnice za proljetni veliki
sajam u Zagrebu, koji se oldržaje od 27,IV. do 5. V.
1924. već se razašilju. Moguse dobiti u uredu Zagre-
bačkog Zbora. Martićeva ulita. Do sada je stigla koja
stotina prijava za sudjelovanje na sajmu. Kod doznake
mjesta najprije dolaze u obzir domaći producenti.

Savez gradova Jugoslavije. U Zagrebu će se
naskoro održati kongres gradova, na kome će se imati
da osnuje savez gradova Jugoslavije.

 

     
 
  

  

     

    

a Oo dia o
| NOSE cipele sa *
a POGESODP
gumeni» potplatima!
Osviedočite se sam EDE
ii OO ou
gumeni BOA Terri kože
siovan noienlem Br1š.e dite mnoga,
Zatražite alrod Vošeza gos id
čamene poe ska la ĆEŠ
uloću prilčeuoga Betsoj cementa, tne pi

idi

, a f

 
 
 
    

4

 
 
 
  
 
     
   

urat u

Ba GDAĆ

= Pašić i bombe.
prigodom čišćenja

   

a koji
komitskih određa u Južno
Pašićeva civilna lista. Državni proračun_o
giuje za. ministarskog predsjednika Nikolu Pašića, a
dispozicijski fond u iznosu od 2 i po milijona zlatnih
dinara ili 180 milijona kruna. Od te svote ne treba /
Pašiću davati nikakvog obračuna. S tim milijonima lako |
raspolaže, kako mu se svidi. Niko mu ništa ne može,
da bi taj novac upotrebio čisto za sebe. 180 “milijona
kruna je uprav čedna svota i s njom bi se moglo lako
prehraniti oko 2500 državnih činovnika s obiteljima. i
Ali što činovnici, samo da otac ima pare.
Koliko vrijedi naš novac? Treba dati za amer.
dol. 89.90 Din.; za engl. funtu 38750; franc. iranak
4:80; talij. lira 8:81; čehosl. kr. 2:58; austr. kr. 0:39. |

 

ERPENJA

 

Diljem svijeta.

Čehoslovačka. Odluka porote, kojom je bio Niko-
lov, ubojica bugarskog poslanika u Pragu Daskalova,
od krivnje ubojstva riješen, izazvala je u čitavoj čeho- .
slovačkoj javnosti jednoglasnu osudu. Ovo mnijenje _
i ogorčenje radi neshvatljive odluke nalazi izražaj u /
kritikama štampe svih čel. političkih stranaka. Osuda
koja se mora samo sažaliti prouzročena je bila sasta- |
vom porote, u kojoj je bilo 7 ženskih i 9 muških
porotnika. Proces je bio obnovljen te je ubojiča bio /
osugjen na 48 sali zatvora radi nedopustivog noše-
nja oružja. i

Švicarska. U Lausanni je svršio proces protiv.
Conradia, ubojice sovjetskog poslanika Vorovskoga,
tako da je ubojica riješen sa 7 glasova. porotnika i
protiv 5. Masa je optuženom priredila ovacije. i

Njemačka. Štrajkovi su na dnevnom redu, ali ne.
uspijevaju. U Essenu se borbe vode sa ručnim gra- /
natam; na ulicama su podigute barikade. Očekuje se /
promjena vlade, koja bi imala biti činovnička. Poslije
povratka nasljednika prijestolja očekuje se povratak
bivšeg cara Vilima. i i

U Grčkoj republikanski pokret zauzimlje sve više
maha. Javljaju, da je kralj Gjuro silom prilika pristao.
na zahtjev republikanaca, da se za vrijeme plebiscita |
2/12 ukloni iz Grčke. NE

 

   
  
  
  
  
     
  
  
 
  
 
 
 
  
  
   
  
  
   
 
 
   
  
  
 
 
 
   
 
 
  
   
   
  
 
 
 
 
   
  
    

 

Gradske vijesti. =>

Otkriće spomenika Nj. Vel. Kralja Petra neć
biti dana 1. decembra t. g, već se odgagja. na pra
maljeće, jer je temeljita nada, da će Nj. Vel. Kralj pri
sustvovati otkriću. k

Lične vijesti. Jutros se je povratio iz Korčule.
presvijetli dijecezanski biskup Dr. Josip Marčelić.

,Ustroj dubrovačke vlade“. U dupkom puno;
dvorani društva ,Bošković“ održao je prošle Nedjelj
uveče najavljeno predavanje preč. Dn. A. kan. Lie
pili. Najprije se je osvrnuo na literaturu o tom pre
metu, te spomenuo poglavite pisce: Bara Beteru, D
Kosta Vojnovića, Dr. Balda Bogišića i Dr. K. Jiričeka,
a zatim pobio prigovor, da je dubrovačka vlada bila
tiranska vlada, jer su odluke senata morale doći pre
malo vijeće; cehovi i bratovštine vladale su se p
svojim statutima; Mljet, Lastovo i Ston izabirali su;
sami svoje suce. Na sami ustroj vlade osvrnut će
u idućem predavanju, koje ćemo naknadno javiti.

Žalosna vijest. Vrlog rodoljuba g. Frana Pet
nović zadesila je velika žalost: u Monakovu (Miinchen).
\preminula mu je starica majka Marija ud. Petrinovi
koju je iz Chile doveo u stari kraj, da u prvim evro
skim liječilištima lijeka traži njezinom zdravlju. G
Petrinović, Baburica i Lukinović na obalama Tiho
Oceana predstavljaju radinost i poduzetnost u obri
te rijetku inteligenciju našega naroda u velikom s
jetu. Za vrijeme rata puno su pomagali »Jugosl.
bor«. Nazad malo dana. g. Petrinović za sama dva
dana boravio je i u našem građu i tom se zgodo
sjetio lijepim darom i »Dječjeg Zakloništa« i »Ubo:
kog Doma“, a svom rodnomi mjestu Supetru poklon
je milijun u kulturne i dobrotvorne svrhe. Dok plemeni
toj duši dobre pokojnice vapijemo pokoj vječal, vri:
jednom sPgOLJO ći velikom dobrotvoru izrazujemo
saučešće i sažaljenje u velikoj njegovoj tuzi.

Drugi spisak doprinositelja za spomenik blagi
očivšem N. V., Kralju Petru I. Velikom Oslobodioci
in, 10.000 Dubrovačka Paroplovitba, \D. 5.000 Dut
električna željeznica, D. 2.000 Dr. A. Pugliesi, D
Jadransko Trgovačko Društvo ; po D. 500 Dr
raca, Marko Murat, Puljizević-Ivetić, llija Njirić
rić, Josip Mandi; po D 400 Matić & C., Dr:

 

 

 

>