Str. 2.

Pisma iz naroda. S

Hrvatsko Primorje. Prilike na Rijeci tako su
sada mizerne kao iu opusijelom Zadru. Ro onoj velikoj
obali počela da raste trava, a meki kažu, da će brzo
sadili voćke i po glasovitom ,Corsu“. Qd one bučne
vreve i žive trgovine više ni spomena nema. Ne bi
čovjek sad više rekao, da je to onaj it vački grad,
već grad mrlvih. Poklik .ltalia o morte“ toliki sad
promjenjuju u - Italia & morte“. General Giardini € da
bar spasi vanjsku formu razasiplje novce u dobrotvorne
svrhe, već je udijelio preko 100.000 tal. lira. Da se tom

imrtvom građu dade bar koji znak života, često se kiti

barjacima. Zli jezici kažu, da je i to kićenje plaćeno.

Bolnica na Sušaku. Vrli_ rodoljub veleposjednik
g. Frlan ustupio je svoju kuću i kompleks zemljišta
na putu prema Bakru da se otvori bolnica, koja bi
imala počet brzo funkcionirat. Već je imenovana uprava,
a za sada će imati samo 60 kreveta. š

Spoj Bakra sa željeznicom. Napokon su započele
radnje, da se produlje željezničke tračnice do Bakra.
Kroz vrijeme od 5 godina, to je moglo i moralo već
prije biti gotovo.

Pomorska oblast, kako se čuje, imala bi iz Bakra
— biti prenesena u Beograd. Tad će naše prilike još gore biti.
Ej blaženi centralizam, što sve neće još učiniti ?

Rijeka Dubrovačka. Silna kiša, šteta u polju,
žalba što ne  prisustvovaše sprovodu  ubivenog
Marka Ivankovića. Na 14. ov. mj. poslije podne pa-
dala je silna kiša uz jaku jugovinu. Kiša je nanijela
velike štete baštinama, jer voda prodrla i na više
mjesta  izrovala skoro zasijane zemlje. Popadale
su mnoge megje, a tolike nabrekle. Sve popodne nije
se moglo iz kuće izići. Mnogi, skoro čitavo selo,
spravljalo se, da pogje na sprovod ubivenog M. Ivan-
kovića, da iskažu suću! prama pokojniku i manifesti-
raju hrvatskoj ideji, koja je ubojstvom pokojnika bila
povrijegjena. U ovome su se združile sve hrvatske
stranke da prosvjeduju proti teroru fašista i onima,
koji ih trpe. Nije li bruka i sramota po našu državu,
da se hladnokrvno ubijaju ljudi ko marva, i to samo
zalo, jer se ne srame svog hrvatskog imena. Kuda
ćemo na ovaj način. — P.

BABINOPOLJE (Mljet). Poznato je, kako je otok
Mljet izoliran, bez ikakve sveze sa svijetom, tako da bi
ga se punim pravom moglo smatrati kao šestom stra-
nom svijeta, koju bi istom trebalo otkriti. Naš otok
ima dosta proizvoda: vina, ulja, buhača i ribolova pak
su dosljedno potrebite i višekratne parobrodarske sveze,
ipak ima tomu već nekoliko vremena, da je »Obalna
Plovidba« promijenila svoj ,Vozni red“ i odlučila, da
samo jedanput sedmično tiče Sovru i to ne vraćajući
se više iz Sovre direktno u Dubrovnik već u Ston,
tako da putnik želi li putovati u Dubrovnik, mora da
ide u Ston, tamo prenoći i tek sutridan može da pu-
tuje u Dubrovnik. To je golema šteta za stanovnike
otoka, jer dok je bilo malo i ono dvaput sedmično,
sa ovim novim ,Voznim redom“, ubila je »Obalna
Plovidba« otok Mljet sasvim u njegovim ekonomskim
interesima. Nemamo pošte nego jednom sedmično iz

Dubrovnika a jedamput iz Korčule i to, ako dopusti
vrijeme, a ako je nevrijeme znade otok ostati i za
petnaest i više dana bez pošte i bez ikakva saobraćaja
sa svijetom. Da nema , Dražice“ parobroda Korčulanske
Plovidbe ostali bismo sasvim odsječeni. Cijeli je otok
ogorčen te javno poručuje gospodi na upravi »Obalne
Plovidbe«, da isprave tu pogrešku i nepravicu prema
pučanstvu, te traži da se dogje ususret narodu, koji je
inače lišen srestava, da opći sa svijetom i u hitrim
potrebama, da se dovine Dubrovnika, tog jedinog sre-
dišta cijele naše okolice. Zar nebi »Obalna« u dogo-
voru sa Korčulanskom Plovidbom mogla tako udesiti
svoj ,Vozni red“, da bi čovjek mogao poći u Dubrov-
nik sa »Korčulanskom«, udobno obaviti svoj posao i
direktno se vratiti natrag sa »Obalnom« u Sovru!?
Mislimo, da ovaj naš prosvjed neće biti glas vapijućeg
u pustinji i da će gospoda oko »Obalne« narodu doći
u susret! Skup Mlječana.

Iz Jugoslavije.

Podjela zemlje na oblasti nailazi na najveće
poteškoće, jer i Hrvatska i Slavonija i cijela Slovenija
najodlučnije se tome protive. Sad vlada iznaša jednu
novu kombinaciju, da se naime u Zagrebu postave de-
legati svih ministarstva, čija bi nadležnost dopirala do
granica sadanje Hrvatske i Slavonije. Župani Hrvatske
i Slavonije bili bi u vezi sa centralnom vladom u
Beogradu preko te delegacije, koja bi zapravo, bila
pokraj. uprava samo pod drugim imenom i u drugoj
formi. Čudnovato je, da vlada kuša sve, samo ne ono,
što vas narod hoće: svakoj pokrajini svoju autonomiju,
kako jeto Pučka Stranka od svog početka naglasivala,
gia čemu i sada čvrsto stoji, jer sa centralizmom nije
nitko zadovoljan.

 

NARODNA SVHEST vio
«Nakon pet godina. U drugoj sekciji financi
odbora, pri pretresanju budgeta. ministarstva s icijal

 
     

 

politike, izbio je na površinu učin, tao. g
zuje slahu mašineriju u državnim nade ima: 'Be.

ogradu. Na kritiku presjednika sekcije g. Neć kovića,
ministar g. Peleš odgovorio je ma prigovore, prizni-
jući da rad u ovome ministarstvu zapinje i to zbog
uzroka, buduć djelovodni protokol nije valjano uregjen,
tako da je i on isti ovih dana dobio jedan spiš iz
godine 1920. koji nije bio zaveden. izišlo je dalje na
vidjelo, da u tom ministarstvu leži na hiljade nerije-
šenih spisa, usprkos velikog broja arhivara, registra-
tora, i pisara, kojima pada u dužnost porazdijeljenje
spisa megju referentima. Vjerojatno spomenuti zvani-
čnici imaju bit rekrutovani iz redova onih 150.000
nekvalificiranih i nesposobnih, koji usprkos redukcije
i dalje se održavaju na svojima položajima!

Istupio iz radikalne stranke. G. Gjuro Drašković,
advokat u Kotoru, upravio je u beograd. »Balkanu«
od 2. nov. otvoreno pismo Glavnom Odboru Radikalne
Stranke u Beogradu, u komu opširno opisuje kako se
u sadašnjoj radikalnoj stranci ne radi ,za dobro opšte
narodne stvari“ u Boci već se na štetu nje »pogoduje
najgorim sebičnjacima“. Radi toga se odriče predsje-
dništva sreskog Odbora za Boku i predsjedništva :mje-
snog Odbora za Kotor te istupa iz radikalne stranke.
Eh, kad taj vogja ostavlja to društvo, tad se još bolje
utvrgjuje ona: ima kala u radi-kala !

Vjenčanje. Odlični katolički novinar Dr. Josip
Andrić vjenčao se je u Zagrebu na 29. pr. mj. sa vrlom
g.gjicom Stankom Henneberg. Našim prijateljima naj-
srdačnije čestitamo !

Ko ne plati porez ne može školovati djecu,
Najnoviji zakon o taksama i pristojbama, rekord kul-
turnosti radikalske vlade, odregjuje: ,Upis u naredne
razrede ne može se izvršiti bez svjedočanstva o svr-
šenom nižem razredu. Svjedočanstva ili uvjerenja
srednjih ili stručnih škola ne mogu se izdavati bez
priloženog uvjerenja o plaćenom porezu roditelja za
prošlu godinu. Ako roditelji bilo s kojeg razloga ne
plate ili ne mogu platiti porez dijete ne može poha-
gjati škole. Malo gore nego u Turskoj !

Hrv. Kat. oml. društvo ,Krešimir“ u Šibeniku
istupilo je pred javnost 4. tek. sa plemenitom i uzvi-
šenom zadaćom: da širi megju omladincima zdravi
odgoj i prosvjetu. Mladom društvu želimo najbolji uspjeh !

Interesovanje Amerike za naše produkte. u
posljednje vrijeme u Americi se osjeća veliko . intere-
sovanje za neke naše produkte. Naročito se traže naše
suhe jabuke, suhe kruške, orasi, sve vrste pasulja; kr-
zna (od kune, lisice, vidre), drvo za namještaj, olovo itd.
Svi ovi produkti našli bi na američkim pijacama vrlo
dobar plasman, pošto za te artikle vlada veliko inte-
resovanje. Takogje i naša šljiva mogla bi se vrlo us-
pješno plasirati na američkim pijacama, i pored kali-
fornijske šljive (koja je poznata sa svoje krupnoće),
jer kalifornijska je šljiva vrlo skupa za fabrikaciju, dok
bi se naša šljiva mogla korisno upotrebiti u tu svrhu.

Zagrebački Zbor. Prijavnice za proljetni veliki
sajam u Zagrebu, koji se obdržaje od 27, IV. do 5. A
1924. već se razašilju. Mogu se dobiti u uredu Zagre-
bačkog Zbora. Martićeva ulica. Do sada je stigla koja
stotina prijava za sudjelovanje na sajmu. Kod doznake
mjesta najprije dolaze u obzir domaći producenti.

Savez gradova Jugoslavije. U Zagrebu će se
naskoro održati kongres gradova, na kome će se imati

 

 

da osnuje savez gradova Jugoslavije.

  
  

i Nosite cipele sa
,Berson",
gumenim potplatima! i

Osviedočite se sami, kako ih ie , ugodni

nositi, Uočite prije svega, da sa BO
gumeni potolati jeftiniji od kože, te
nijikovim nošenjem prištedite' mnogz
Zatražite ali dd Vašegza postolara, da Vati

. umene potplate (str učnjač ki. metne (por ||
uloću priloženoza Berson-cemeata.

   

AAE ARNE

 

Pašić i bombe. U stan i

      
  

  
   

: še
. Palića |
"bombe. Odmak|

      
 
 

prigodom čišćenja dimnjaka i |
Mi ita či. sio spre ki: |
nim s m) stano

 
 

 

alentatu na ovo
ovilo, Hi te bombe|
 yratara Milana Mar-/
dana io iz letećih:

  
  

giuje za ministarskog predsj
dispozicijski fond u iznosu
dinara ili 180 milijona kruna. Od te svote ne trebaj
Pašiću davati nikakvog obračuna. S tim milijonima tako|
raspolaže, kako mu se svidi. Niko mu ništa ne može,|
da bi taj novac upotrebio čisto za sebe. 180 a
kruna je uprav čedna svota i s njom bi se moglo lakoj
prehraniti oko 2500 državnih činovnika s obiteljima.|
Ali što činovnici, samo da otac ima pare.

Koliko vrijedi naš novac? Treba dati za ame
dol. 89-90 Din.; za engl, funtu 38750; franc. frana
4:80; talij. lira 3:81; čehosl. kr. 2:58; austr. kr. 0:39.

 

 
  
  
 
 
 
  
   

 

Diljem svijeta.
Čehoslovačka. Odluka porote, kojom je bio Nik
lov, ubojica bugarskog poslanika u Pragu Daskalov
od krivnje ubojstva riješen, izazvala je u čitavoj čehi
slovačkoj javnosti jednoglasnu osudu. Ovo mnijen
i ogorčenje radi neshvatljive edluke nalazi izražaj
kritikama štampe svih čel. političkih stranaka. Osud
koja se mora samo sažaliti prouzročena je bila sasta:|
vom porote, u kojoj je bilo 7 ženskih i 5 muških;
porotnika. Proces je bio obnovljen te je ubojica bio;
osugjen ma 48 sati zatvora radi nedopustivog noše-|
nja oružja. toni
Švicarska. U Lausanni je svršio proces protiv|
Conradia, ubojice sovjetskog poslanika Vorovskoga,
tako da je ubojica riješen sa 7 glasova porotnika
protiv 5. Masa je optuženom priredila ovacije. U
Njemačka. Štrajkovi su na dnevnom redu, ali ng
uspijevaju. U Essenu se borbe vode sa ručnim gra-
natam ; na ulicama su podigute barikade. Očekuje se
promjena vlade, koja bi imala biti činovnička. Posliji
povratka naslijednika prijestolja očekuje se povrate
bivšeg cara Vilima. : a
U Grčkoj republikanski pokret zauzimlje sve višej
maha. Javljaju, da je kralj Gjuro silom prilika pristaoj:
na zahtjev republikanaca, da se za vrijeme plebisci
2/12 ukloni iz Grčke. :

Gradske vijesti. G :

Otkriće spomenika Nj. Vel. Kralja Petra ne
biti dana 1. decembra t. g., već se odgagja na pra:
maljeće, jer je temeljita nada, da će Nj. Vel. Kralj prid
sustvovati otkriću. i

Lične vijesti. Jutros se je povratio iz Korču!
presvijetli dijecezanski biskup Dr. Josip Marčelić. :

,Ustroj dubrovačke vlade“. U dupkom punć
dvorani društva ,Bošković“ održao je prošle Nedjel
uveče najavljeno predavanje preč. Dn. A. Kan. Liepo|
pili. Najprije se je osvrnuo na literaturu 0 tom predi
metu, te spomenuo poglavite pisce: Bara Beteru, 1
Kosta Vojnovića, Dr. Balda Bogišića i Dr. K. Jiriče!
a zatim pobio prigovor, da je dubrovačka vlada
tiranska vlada, jer su odluke senala morale doći
malo vijeće; cehovi i bratovštine vladale su se
svojim statutima ; Mljet, Lastovo i Ston izabirali
sami svoje suce, Na sami ustroj vlade osvrnut ći
u idućem predavanju, koje ćemo naknadno javiti.

Žalosna vijest. Vrlog rodoljuba g. Frana _P!
nović zadesila je velika žalost: u Monakovu (Miinchi
preminula mu je starica majka Marija ud. Petrino!
koju je iz Chile doveo u stari kraj, da u prvim evri
skim liječilištima lijeka traži njezinom zdravlju. G
Petrinović, Baburica i Lukinović na obalama Tihqj
redstavlji
te rijetku inteligenciju našega naroda u velikom /
jetu. Za vrijeme rata puno su pomagali »Jugosl.
bor«. Nazad malo dana g. Petrinović za sama |
dana boravio je i u našem gradu i tom se zgod
sjetio lijepim darom i »Dječjeg Zakloništa« i >U
kog Doma“, a svom rodnom mjestu Supetru poklofi
je milijun u kulturne i dobrotvorne svrhe. Dok plem;
toj duši dobre pokojnice vapijemo pokoj vječal,
jednom rodoljubu i velikom dobrotvoru. izrazuj
saučešće i sažaljenje u velikoj njegovoj tuzi. ..

Drugi spisak doprinositelja za spomenik b
počivšem N. V.. Kralju Petrsu I. Velikom Oslobodi
Din, 10.000 Dubrovačka Paroplovitba, D. 5.000
električna željeznica, D. 2.000 Dr. A. Pugliesi, D. 1
Jadransko Trgovačko Društvo; po D. 500 Dr.
_raca, Marko Murat, Puljizević-Ivetić, lija Njirić,
nardović, Josip Mandi; po D 400 Matić & C.,
tin Polaček; po 300 D. Janko Grabušić, Mato

   

 

 

  
  

 

   
  

 

   

  
  
  

   
 
 
 
 
 
 
  
  
 
 
  

  
  
  
 

  
 
  

  
   
 
   
 
 
  
 
 
 
 
 
  
  
 

ot
Y

 

 

 

a