Sh &
NARODNA SVIJEST
Pismo iz Ljubljane.
Rad slovenskih Orlova u god. 1923. Za ovo
vrijeme moga boravka na universi u Ljubljani nastojao
sam u koliko mi je bilo moguće upoznati djelovanje
slovenskih Orlova, da uzmognem barem malo pomoći
razvitku orlovske misli u Dalmaciji. Zato ću u glavnim
potezima opisati rad ponosnih Orlova u ovoj godini,
e da bi se jednom i u Dalmaciji počelo raditi na ovom
korisnom i potrebnom polju. Rad za orlovstvo je isto-
dobno rad za narod, domovinu i za uzvišenu kat. religiju.
Slovenski sti se Orlovi već prošle godine na.
veličanstvenom taboru u Brnu upoznali sa svim kato-
ličkim megjunarodnim gimnastičkim organizacijama i
dokazali svoju vrijednost. Ove godine mnogo su napred
pokročili; prisustvovaše megjunarodnim utakmicama
u Parizu, proslaviše jugoslavensko ime i pokazaše
cijelome kulturnome svijetu, da mi jesmo i ostajemo
narod snage i kulture.
Za kat. kongresa u Ljubljani Orlovi su bili na
čelu svake akcije. Kad je krenula manifestaciona po-
vorka, sukale su se nepregledne čete Orlova i Orlica
poput bujne rijeke po dugim ljubljanskim ulicama,
divila im se je cijela Slovenija, a još više bijela Lju-
bljana, usporegjujući snagu orlovske misli sa propalom
sokolskom. Na Kongresnom trgu za sv, Mise izgledale
su orlovske crvene kape poput nepregledne crvene
poljane. Nastup na Stadionu bio je impozantan. Jedino
onaj, koji je gledao nastup Orlova na Stadionu, što
su Orlovi ove godine podigli, može da kaže, što može
učiniti zdrava i jaka ideja. Slovenski su Orlovi sa
samim nastupom u Parizu i Ljubljani zaslužili svaku
hvalu. Osim ovih nastupa oni su ove godine mnogo
pokročili i u samoj organizaciji; trebalo bi samo doći
u centralu u Ljubljani i vidjeti kako se samo tu radi.
Ove godine osnovalo se je 17 odsjeka, što mnogo
znači. Preko svakog očekivanja uspjeli su organizatorni
i tehnički tečajevi i u njima je temelj svim orlovskim
uspjesima. Članovi su jako disciplinirani, svaki prima
orlovsko glasilo, koje je ove godine izvrsno uregjivano.
Broj članova povećao se je kroz ove zadnje tri
godine za 1150.
Pogledavši iz bliza na čitavu organizaciju kao
takovu, mislim da je.orlovska organizacija najsavršenija
od svih sličnih organizacija u Jugoslaviji.
Jake su ideje na kojima-počiva slovenski Orao.
Dao ih je pokojni Dr. Krek, koji ih je dobio proma-
trajuči duboke misterije katol. religije, i ostavio ih na
amanet svim vitezovima Sunca. Mi se moramo nadati,
da će se spasonosne ideje ovoga velikana razliti i nad
našom Dalmacijom, čiji sinovi sada u Ljubljani piju
na izvoru slatki orlovski napitak, da se svježi povrate
na domaju svoju, gdje će stvarati novo pokoljenje,
pokoljenje, koje će joj donijeti procvat. — P. M.
J. K. A. D. »Pavlinović« priregjuje u Ljubljani
ciklus predavanja za sve akademske gragjane u pro-
storijama »Borbe« sa ovim rasporedom: I. M. Ujević
stud. phil.: ,Ideje i pokreti kod Hrvata koncem XIX.
vijeka“. Bogdan Radica stud. phil.: ,Giovanni Papini
u bližem krugu“. Antun Franulović stud. iur. : , Država
i Spenzerov socijološki sistem“. Petar Franulović stud.
med. : , Teorija descedence“. Pero Marinović stud. med. :
»Kulturne prilike u Dalmaciji“.
(Veseli nas ovaj korak naših mladih Pavlinovi-
ćevaca u Ljubljani, centrumu kulturne Slovenije, e da
tako podignu ugled svoga društva i megju braćom
Slovencima. Želimo im što uspješniji rad u postignuću
svrhe, koju ima dalmatinsko akademsko prosvjetno
društvo »Pavlinović«. Ustrajno k cilju! Op. ured.)
Pisma iz naroda.
S otoka Paga. Razne prilike. U cijeloj sjevernoj
: Dalmaciji — od Šibenika do Sušaka — grad Pag je
majbrojnije i najvažnije naše mjesto. Broji do 5.000
svijesnih i radišnih. stanovnika i cijeli otok zaslužuje
veću pažnju naših javnih faktora. Pag potrebuje sva-
kako gragjansku školu i jednu poljodjelsku. Luka je
sasma zapuštena; unutarnja obala potrebuje popravaka,
gliboder bi morao da pročisti luku, kao i da :se po-
pravi brana na novom mostu. Cijeli pak otok trebalo
bi pošumiti, što..bi bilo od prevelike koristi..U gradu
šiomu lijepo se ove: etance: srča Basina,
lično se povisila, pa će se seljaci dobro okotistiti i to
Jugoslavenski Suka Savez“ sa 370 članova: (goli-
nori Sokol“ ,Orao“, , Čitaonica“, društvo ,M!
»Pučko Sveučilište“ a da i ne spominjemo razna. do
bojat društva, koja lijepo. napreduju. Velika je
zasluga za prosvjetno-kulturni i religiozni rad preč.
nadpopa kanonika Don Iva Ivanovića, dičnog Obrov-
čanina, koji je još dobro poznat kao preporoditelj
kićenog Preka, a sada je morao da ostavi otugjeni
nam Zadar. Uz njega neumorno radi i vrli svećenik
Jozo pl. Felicinović, koji se mnogo zauzimlje za ženski
katolički pokret, kao i za radničke organizacije, U tomu
je sreća Pagu, da ima tako vrsnih. pastira.
Povljana ljepašno selo na paškom otoku broji
do 400 stanovnika sa krasnim i plodnim poljem, ali
na žalost nema osuovne škole, nema ni najprostijeg
pristana (mula) ni u zalivu sv. Nikole ni prema Viru i
nema nikakvog parobrodarskog saobraćaja. Putevi
prema Pagu u lošem su stanju. Povljana je bogata i
poljem i poznatim paškim izvrsnim sirom, svilenom
vunom, slatkim vinom, bogatim ribolovom i zdravim
položajem, pak bi bilo pravo i potrebito da joj državni
čimbenici posvete malo više pažnje. Sreća nas je tu
nanijela baš na dan sv. Martina biskupa, upravo dan
sajma i lijepe crkvene svečanosti. Tu se pozdravismo
sa domaćim župnikom mp. Doa Markom Škrivanićem
i Dona Lovrom Fabijanićem, župnikom Vlašića-Dinjiške.
Mjesto je sve bilo iskićeno, zvona slave, narodno se
kolo igra, pjevaju se narodne pjesme, brojni gosti iz
bližnjih paških sela a nadasve sa oloka Vira veselo
raspoloženi ostavljaju ovo dražesno, ali na žalost
dosta zapušteno mjestance. — Putnie.
STON. Predaja duhana. Lijepa korist od njegove
gojidbe. Predaja duhana primiče se kraju. Duhana je
ljetos bilo dosta, akoprem nije bio ogromni broj sa-
dioca. Tome je uzrok, što su velike kiše augusta i
septembra ojačale rašćenje duhana, koje se je bilo radi
velike ljetne suše smelo i čičilo. Računa se po prilici,
da će naša općina prodati oko 4!/2 vaguna duhana. I
vrst duhana je bila dosta dobra, a seljaci su po isku-
stvu i pouci prvašnjih činovnika dosta dobro upućeni
u listanju duhana. I vremena su ugodila za listanje,
pa je narod imao vremena, da po zana'uipropisu šve
to uredi. I cijena duhana ove godine, što je zahvaliti
Upravi Monopola u Beogradu, prama lanjskome. pri-
će im biti poticalo, da se:i dojduće "godine svojski
zauzme što veći broj sadioca i da se posadi što više
strukova. Ove godine gojidba duhana bit će slagja, jer
mnoge druge grane našeg gospodarstva izdadoše. Naša
općina bila je uvijek i po kolikoći i kakvoći duhana
prva u kotaru, pa i u južnoj Dalmaciji, pa će biti, ako
Bog da, i unapred.
BROCE kod Stona. ; Mato Perić. U čelvrtak
preminuo je čestita starina Mato Perić. Bio lje veoma
iskusan trgovac i posjednik. Isticao se je vavijek kao
pravi Hrvat i izgledna karaktera, pa ga je zato narod
birao za načelnika više godina. Uživao je uopće dobar
glas, te iga je svak poštovao kao uglednog gragjanina.
On ostavlja za sobom čestitu i uglednu djecu: tri
uzorne kćeri, vrle domaćice i prave dame, i dva sina
dva sokola siva Pera, trgovca u Gružu, potpredsjednika
Hrv. pučke štodionice u Dubrovniku i D.ra Stijepa na
rogjenoj grudi, a u naroda lijepu uspomenu. Dok ža-
limo njegov gubitak, vapimo mu slavu rajsku, a obi-
telji i rodbini naše sažaljenje.
LOPUD. ; Pero Obuljen. Na 29. novembra pre-
minuo je čestiti starina g. Pero Obuljen. Bio je više
godina učitelj u Gružu, a zatim poštanski činovnik na
Lopudu, u rodnome mjestu, gdje je istodobno uprav-
ljao svojim imanjem. Bio je iskren i otvoren, te što
mu je bilo na srcu, tomu je bilo ina jeziku, rad
toga više puta pretrpio je i koju neugodnost. Pokoj- :
niku vječni pokoj, a rođbini naše sažaljenje. :
TRSTENIK. ,Peika“ i ,Dražica“. U Utorak u
jutro, dok je parobrod Korčulanske plovidbe ,Dražica“
stajao privezan uz obalu, došla je i ,Petka“ iz Du-
brovnika, ikad je imala da se priveže, udarila je ,Dra-
žici“ u krmu, te je oštetila i prekinula je konope, ko-
jima je bila privezana: uz obalu. Sva sreća, da je
udarila samo u kraj krme, te je ,Dražica“ mogla na-
staviti svoj put za Dubrovnik. (Naknadno, (oem
da je ,Dražica“ kao drveni parobrod big silno uzdrmal
te "pčao a ae da ne poče Aihvrodik: I
t
\ ELALUKA svrhom studenoga i
od koje je silno strađala a varoš, kao |
Blato, počele su polovicoin ovog mjestca padati veli 1
kiše, koje još ne prestaju. Prošle pak sedmice sti
nas je odavna nezapamćena nesreća. Strahoviti orkat
uz silnu grmljavinu i kišu zahvatio je sav zapad
dio otoka Korčule, počinivši -velikoga kvara u baštinam|
i mjestima. Razrovao je na mnogim mjestima megji
iščupao lozu i masline, raznio zemlju, otkrio provj
kuća. Najvećom je žestinom bijesnio u Velojluci.
je. razrušio dobar dio nove obale, razbio više harali
a bile su u pogibelji i nekoje bracere, da nijesu ljud
skočili iz kuća i boreći se protiv silnom vihoru spasi
lagje. Šteta je ogromna, računa'se oko milijun dinar,
Narod je zdvojan, jer pored velike nerodice i upropal
štenja loze, eto i ove nevolje. Vapijemo k vladi, di
nas pomogae, jer nam se inače crna piše | hi
Mikac dije suši 2
Zar će nama doći — gusliti?
»Hrvatski Glasnik«, što ga izdaje I. F. Lupis | d
Čikagu, registrira vijest iz spljetskog »Novo Doba«
da narodni guslar g. Perunović dao ovih dana ostavi U
na državnoj službi. Putuje za Ameriku, gdje će obi
sve naše kolonije, te nadodaje: ,Gosp. Perunović, bi
svake sumnje, ne dolazi u Ameriku na svoje troškovi
Znači da ga amo neko šalje i da će mu plaliti puti
troškove i nadnice. Taj ,neko“ nemože da bude drugi
doli , pametna“ beogradska vlada. Vlada ga šaljea 4
narod plaća. Svi znamo, koliki su američki putni tro!
škovi i američke nadnice. Perunović će državu, st;
— Bog zna koliko — hiljada dolara? I vlada ć
hiljade baciti u isti čas, dok desetci hiljada invalic 4
— skapavaju od gladi ! a
A onda, kakovu svrhu može da ima put jednog
guslara u Ameriku? Zamislite se samo: Gospodnja
godina 1923. Amerika i — gusle i guslari! To su
pojmovi koji se više ne mogu zvati ni balkanski,
arnautski, ni afrički, to su pojmovi koji se mogu rodit
i djelovati samo u mozgu — beogradskih vlastodrž
Promislite, šta će američki poslovni svijet promisli
upravi jedne. države, koja u Ameriku šalje — gu
"Mr. Blair će sigurno reći: ,Sa kakovim sam se
divljacima u biznis upuštao I“ I ma koncu presa)
i na prilike u našem narodu ovdjei koliko vlastođošti
te prilike poznaju, kad nam šalju — guslara!
Čast g. Perunoviću i njegovim guslama. Ali
on gusli po Balkanu i Jugoslaviji. Mi u Ametic
trevamo — gusle. Mi tražimo, da se našom. domov
nom pošteno i civilizovano upravlja, tražimo da
s nama iseljenicima tretira: civilizovano, savjest
biznišlajk (businesslike — poslovno). Ako to do
vina ne ne zna — kao što ne zna — onda nas
pistite na miru, a vi tamo balkanizirajte, dok
udavite, pak da vas, ako Bog da, gjavo čim
ponese sa narodne grbače !“
Ramat vrlo cijenjeno sredstvo proti trganju u
stima i mišicama te reumatizmu,.. što ai
proizvodi Gradska ljekarna u Zagrebu, dobiva. se uz
Gliginsln cijenu u ljekarni u ružu. Pena
iii
poznato i poradi svog izvrsnog djelovanj
TRGOVINA PAPIRA" " 'PISAĆEG PRIBOR
LUJO PEŠEVIĆ
Placa aki Pet
preporučuje svoje bogato. skladište papirnate. robe
kancelarijskog paaletilo školskog pribora, olpvak:
vrsta, krede, crail šnica i t. d, si
umjetničkih "karata' ue
DUBROVNIK
=
| 8:
8
Posluga brzai HRN ! Cijene nejumjerenj
prem ILITI
Krešimir Pap
Obavlja sve bankovne poslove
DUBROVAČKA TRGOVAČKA BANKA — on
NAJPOVOMLJNIJI gar o
Kupuje i prodaje: efekata, deviza i valuta.
najkulantnije.
Brzojavi: Banka — Telefon 25.
NZ ži u
O _mjenica_ | akrediivi i
ti knjižice, ž ži i e račun uz |
Burza. |