St. 2.

ROŽAT. Posveta novih zvona. Kao šlo se pri-
roda iza tmurne zime zaodjene bujnim zelenilom i
šarolikim cvijećem u proljeću, tako se i franjevačka
crkva u romantičnoj Rijeci dne 2. o. mj. zaodjene ve-
seljem dobiv četiri nova zvona iz domaće tvornice
Jakov Cukrov“ u Splitu. Ova crkva sagragjena na
najistaknutijoj točki ovog čarobnog dubrovačkog pre-
djela, čisto te osvaja nekom mističnom dražesli, a cr-
kveni obredi uz veselo slavljenje melodičnih zvona
moćno podiže na visoke svere vječnih vrhunaca sklada
i ljepote. Tog naime dana u 3 s. po podne doveze se
presvijetli diocezanski biskup u auto g. P. Količ, te
uz pripomoć preč. dekana Iva Božić, O. J. Matović i
amošnjeg svećenstva obavi majestozni čin posvete. I
neka je bilo kišovito vrijeme, ipak je dohrlilo u crkvu
lijepi broj naroda, komu je presvijetli očinskim te uprav
apoštolskim srcem progovorio o značenju posvete zvona.
Te kao što su nova zvona, mirisavom lovorikom i raz-
nolikim milim ružicama pri posveti okićena, bila oso-
bitim predmetom narodnog veselja, tako su taj svečani
mometriat svojom prisutnošću vidno uzveličala ugl. gg.
dr. N. Kisić, P. Kolić, A, Kalugierac, I. Mlinarić, V.
Papi, M. Kristović, N. Krkoč i C. Knežević u svojslvu
kumova i kuma istih zvona. Poslije kratkog soirč kume
i kumovi pozdrave Presvijetloga, koji aklamiran od
naroda povrati se autom u Dubrovnik, Pa dok srdačnu
hvalu izričemo muževnom starcu biskupu uz toplu
želju, da ga Svevišnji požive još dugi niz godina na
korist svoje biskupije, dotle svaku čast i priznanje na-
glašujemo O. Franu Čučević, žup. upr., kao i gospodi
crkovinarima A. Kristović i A. Kalugjerac za njihovo
plemenito nastojanje oko naših crkava. = Gornjoriječani.

Gradske vijesti.

Odlikovanje. Zadnji broj službenog organa sv.
Stolice ,Acta apostolica Sedis“ donose, da je naš
presvij. dijec. biskup Dr. Josip Marčelič odlikovan
od Ni. Svetosti Pija XI. ,assistens ad solium ponti-
ficiym“. Sijedom pastiru i naše smjerne čestitke !

. Osnutak ,Dubrovačkog učenog društva sv.
Vlaho. Potreba jednog učenog društva nigdje se tako
ne osjeća kao u Dubrovniku. U doba, kad se osnivaju
društva sa najrazličitijim ciljevima, Dubrovnik, ognjište
prve naše kulture, ne može da ostare bez društva,
koje postavlja sebi za cilj rad na naučnom polju.
Uvjereni smo, da će se okupiti lijepa četa intelektu-
alno jačih duhova, koji neće smalaksati u stvaranju
kulturnih tekovina. Za pristaše takvog rada donosimo
ovaj kratak|izvod iz statata. — Draštvu je cilj: 1)
da svestrano proučava Dubrovnik i okolne zemlje ;
2) da u sOgOVOJJi sa vlastima utemelji gradsku bibli-
oteku; 3) da sa dubrovačkom općinom saragjuje u

 

muzeju i da isti podigne do visine savremenih anolo-

s

gnih ustanova. Pravim (eko žive -u Dubrovniku);
dopisnim (vanka) članom imogu postati oni, koji imaju
sposobnosti i znanja, volje, da aktivno sudjeluju u
cilju društva. Počasnim članom postaje, ko svojim
znanstvenim i umjetničkim radom steče osobitih za-
sluga za društveni cilj. Dobrotvori daju jednom za
uvijek 4000 Dinara, utemeljači 500 Dinara, a poma-
gači plaćaju 20 dinara godišnje. Društvo drži dva
puta: mjesečno stručne sastanke, ma kojima se drže
stručna predavanja ili referati o novim knjigama i
časopisima. Osim toga držat će godišnje 5 predavanja
pristupačnih svakomu. Društvo će izdavat svoj glasnik
i posebna izdanja prama financijskim mogućnostima,
koje će svi članovi dobivati bezplatno, osim uteme-
ljača i pomagača, koji će imat 25% popusta. Statut
je sastavljen od promicateljnog odbora, u kojemu su
sudjelovali i ovi profesori universiteta: Dr. Tihomir
Gjorgjević, Dr. Radoslav Grujić, Dr. Bogdan i Pavle
Popović, Dr. Milan Rešetar, koji su u znanosti poznati
kao prvoklasni radnici, a obragjivali su i dubrovačku
prošlost, pak se za ovo društvo osobito interesuju, a
obećali su i potporu svojim radom Društvena uprava
konstittisala se ovako: Predsjednik Antun Vučetić
prof., podpredsjednik Marko Murat slikar, tajnici : Albert
Haler i Dr. Ilija Sindik profesori, blagajnik: Josip
Gyra prof., knjižničar: Don Ante Liepopili kanonik,
odbornici: Ivo Saraka, Vid-Vuletić-Vukasović, Don
Niko Gjivanović, Lucijan Marčić prof. Novi se članovi
mogu upisat dnevno (osim nedjelje) od 11—12 sati
u arhivu. Osim moralne pomoći nadzmo se i materi-
jalnoj ne samo iz svih naših zemalja, nego/osobito
od Dubrovčana, kojima je dobro poznato, da su nji-
hovi stari, i ako po zanimanju trgovci imali u velikoj
mjeri smisla i za intelektualni rad.

._, Posveta zvona. U Nedjelju 2.0. mj. poslije pod.
otišao je presvij. dijecezanski biskup Dr. Josip Mar-
čelić u Rožat, da posveti zvona u franjevačkoj crkvi,
ie se je isto veče natrag povratio. U Srijedu pak 5.
o. mj. obavio je posvetu zvona Crkve Matice sv. Ni-
kole u Cavtatu i tu ostao za dan sv. Nikole, gdje je
držao pontifikalnu službu Božju, te se je uf Petak
ujutro povratio u grad.

_ Crkvene vijesti. Svetkovina sv. Lucije Djev. i
Mi proslaviće u došasti Četvrtak, dne 13. ov. mj. u
zbornoj crkvi sv. Vlaha ovim rasporedom: U Srijedu
uoči svetkovine na 442 s. po p. večernja. — U Četvr-
tak na dan svetkovine od 5!/2—9 s, svako po sata tihe
sv. mise, Na 10 s. svečana sv. misa. Na 42 s po p.
Večernja, govor (mp. O. Markolin Knego prior domin.),
Blagoslov. — Božićna devetnica obavljat će se u istoj
crkvi od Subote 15. do Nedjelje 23.0. mj. svako jutro
preko sv. Mise u 6 sati.

»ITOFANT“ hranivim brašnom za dojenčad
dostigne se siguran uspjeh.

e
4 NARODNA SVIJEST

Franjevačko starešinstvo. Od kada je bilo bi-
rano provincijalno franjevačko starešinstvo (22. pr. mi.)
prolazili su dani, redali se sjednice, očekivalo se ime-
novanje starešina dvadeset samostana čitave provincije ;
ali se utaman očekivalo — starešine nijesu bile ime-
novane. To je odveć udaralo u oko: gutalo se svega,
ali birači držali su to tajnom i samim franjevcima,
Otputovao je eto iz Dubrovnika generalni franjevački
povjerenik (rebus infectis).a da nijesu imenovani sla-
rešine, S'ari starešine prestali biti, a novi nijesu ime-
novani, uprava samostana ostala provizorno na stari-
jemu: samostani acefalni, pravi inferegnum. Stvar još
ne vigjeua kod nas! Čini se, da je tu sukob izmegju
dekreta sv. Kongregacije i iranjevačkog provincijalnog
Definitoriuma. Sv. Kongregacija prešla je preko želje
naših franjevaca, da se od šest samostana, što su u
Istri stvori jedan neodvisni franjevački komisarijat, gdje
bi ostali isti naši franjevci, koji su i sida; pa je od-
lučila da se tih šest samostana podijeli izmegju četiri
talijanske provincije pridržavajući tamo naše franjevce
kao sluge dok im budu trebali. Odovle nastala pa-
sivna resistencija provincijalnog franjevačkog Defini-
toriuma, koja ide za tim, da se uspostavi neodvisni
komesarijat, ili bar da spasi svoje franjevce, ako su se
baš urotili svi elementi da unište svaki trag hrvatskoj
i slovenskoj narodnosti u lstri. Kako će se kašnje
stvari razviti, kazat će nam buduće vrijeme,

Hvatanje i ubijanje mačaka po gradu. Primamo
iz gragjanskih krugova: Iza hvatanja i ubijanja ku-
čaka, nadošlo je hvatanje i ubijanje mačaka, pa će
akobogda doći i hvatanje i ubijanje ovaca, koza i dru-
gih domaćih životinja, a sve od straha da ne bi koji
bijesan pas (kakvih, Bogu hvala u cijelome ovome
našemu kotaru mema, već se je tek jedan takav slučaj
desio u selu Kliševu nazad nekoliko mjeseca i ostao
je osamnjen) — da ne bi, velim, ugrizao koju mačku,
ili kozu ili ovcu ili sviniu, pa se zaraza i dalje pre-
nijela! Ele, bit će da je sve lijepo i dobro što naše

, oblasti u ovome pogledu naregjuju, ali ne znamo kud
ćemo ovako izaći! Naredba je, da se mačke ne smiju
puštati na dvor, već da se moraju držati zatvorene u
kući; ako koia iz kuće makne na ulicu, da je mačko-
der ima uhvatiti i ubiti, Dosad su se naše mačke še-
tale lijepo i po kući i po dvoru i miše hvatale, i niko
se ne spominje, da j2 ijedna od njih pobijesnila i koga
ugrizla; nego stoprv sada kad im je nameinuta pri-
silna ,klausura“, postoji zbilja pogibao, da koja ne
pobijesni, osobito zbog nčzadovoljenog spolnog na-
gona, kao što se to i kod kučaka ne rijetko dogagja.
Nego ovo puštamo za sad na stranu, a da rečemo
koju riječ o načinu kako se naredba vrši. U popisu
dubrovačkih kučkodera ostavio je gadnu uspomenu
pok. Pavo Kortezija radi prostačkog vršenja ovog
odurnog zanata. U današnje doba, u ovome našemu

Dubrovniku, koji je uvijete slovo kao piioiio mjesto,
imala bi općina nešto više pripaziti komu povjerava
tu službu, i da li je taj vrši tako, da gragjani, a u
prvom redu stranci nemaju prilike, da se zgražaju
nad prostačlukom, kao što je bilo više slučajeva sa
sadašnjim kučkoderom. |I baš prigodom ovog zadnjeg
hvatanja mačaka, vidjeli smo, gdje je silom htio istr-
gnuti domaću mačku iz ruke vlasnice, koja je stajala
na kućnim vratima; ali se je osvijestila, i tako spa-
sila svoga ,Sara“. Ovo sigurno nije u smislu naredbe.
Inače neka se promisle vlasti, koje su izdale onu dra-
konsku maredbu, da kad mestane mačaka (a ovako
valja da ih nestane, jer nije moguće mačku uvijek
zadržati u kući!) da če se raskotiti miševi i pantagane
i po kućama i po dućanima i po magazinima, da im
niko neće moći odoljeti. Qd pamtivljeka, može se
reći od kad je čovjek na svijetu, pas i mačka živu
zajedno u društvu čovjeka, i stalno, da ih čovjek nije
zaludu pripitomio !

,Hrvatski Radiša“ u Dubrovniku. Generalni
povjerenik ovog društva g. Dr. Luka Senjak na puto-
vanju kroz sve pokrajine prispio je u našu sredinu u
svrhu društvene organizacije, pa će i u Dubrovniku
održati predavanja, posjetiti pojedine gragjane, sakup-
ljati doprinose za gradnju doma »Hrvatskog Radiše«
u Zagrebu u kojemu će .biti smješteno besplatno sa
potpunom opskrbom 300 dječaka. — Ovo kulturno
društvo, kojega je zadatak gospodarski preporod na-
šeg naroda i koji je do sada u zaaat i trgovinu smje-
stilo više stotina dječaka iz naše Dalmacije, preporuča
se najtoplije našem gragjanstvu. . — Dr.
iz Dubrovnika posjetit će sve. otoke i sva. mjesta naše
Dalmacije u svrhu društvene organizacije na boljitak
naše siromašne djece, pak se pučanstvo umoljava
neka Dru Senjaku bude prijateljski susretljivo.

Maturanti kr. Trgovačke Akademije u Dubro-
viiku priregjuju dne 22 Decembra o. g. Veliku Aka-
demiju sa Igrankom u dvorani »Sokola«. Program je
sastavljen od nekoliko pjevačkih i muzičkih komada,
deklamacija i poznate stare dubrovačke komedije :
»Novela od Stanca“ od Marina Držića.

Izložba akvarela. Prošle subote i nedjelje, 8. i
9. ov. mj. priredio je ruski izbjeglica u našem gradu

gosp. Stolipin mlagji u prostorijama mjesnog , Društva.

prijatelja francuskog jezika“ uspjelu izložbu svojih
akvarela, koji prtkazuju zgodno izabrane motive iz
našega grada i bližnje okolice. Uspjeli je ovog mla-
dog darovitog slikara naišao na opće odobravatije,
pa bi bilo poželjno, da one svoje lijepe radove izloži
još jednom na posjećenijem mjestu.

 

o , tekaza jelo neka uzima ,Iron“ sredsivo
WI MI proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje
se dobiva u ljekarni u Gružu.

Luka Senjak

Br. 32.

Predavanje preč. Dn. Aat. Liepopili o ustroju
dubrovačke vlade bilo je prošlog četvrtka uveče. Preč.
gosp. pokazao nam jedan dio političkog ustroja a u nizu
daljnjih predavanja prikazat će i sudbeni i financijalni >
ustroj. Iduće predavanje biće u Četvrtak 13. o, mj. na
7 s. uveče u »Boškoviću«. Ulaz slobodan i besplatan.

Pomanjkanje svjetlosti. Primamo: Općina je
oglasom od 9/X. o. g. zamolila gragjanstvo, da pri-
javljuje električnoj centrali u Dubrovniku i Gružu
sijalice javne rasvjete, što ne gore te da pazi i prija“
vljuje svako oštećenje i kragju sijalica, e da se tako
ukloni pomanjkanje javne rasvjete, — Tužaba nema,
a trošak za nadomještanje zlobno pokvarenih i ukra-
denih sijalica je suvišan i nepotrebit za centralu, a
njezini monteri, pored drugih važnih i neodloživih
radnja, ne mogu da dnevno obilaze mrežu. — Opće-
nite tužbe, kao ona u br. 81 »Narodne Svijesti«, ne
mogu se uvažiti. Treba označiti tačno mjesto, gdje
javna rasvjeta ne funkcioniše, pak će se hitno popra-
viti, Velikom je novčanom žrtvom Centrala baš radi
javne sigurnosti uvela javnu rasvjetu preko cijele noći.
— Oaa je razdijelila cijelu mrežu u predjele, naredbom
da pojedini monteri svake subote popodne obilaze
mrežu u dodijeljenim im predjelima, da se osvjedoče,
da li sve sijalice javne rasvjete gore. —, Kvar na
Boninovu nastao je usljed kratkog spoja na kabelu,
radi nevremena u prošlom mjesecu, a pošto Centrala
nema u zalihi potrebitog kabela, odmah ga je naručila,
pak će se popravak čim prije izvesti, —  Gragjanstvo
treba da se interesuje za javnu rasvjetu i mora da.
podupire nastojanje  Centrele, da uzdrži promet u
teškom stanju, u kome se nalazila koncem O«tobra
o. g. U Novembru se je muogo ispravilo, ali se mora
još dosta uraditi, dok ceatrala bude postavljena u
dobro stanje. — Uspjeli će se, ako gragjani budu
podupirali teški rad, da se poslovanje centrale, njezini
uregjaji i mreža, kroz ne dugo vremena uredi. Megju-
tim treba svladati poteškoće i da pokvareni strojevi i
mreža budu u stanju, da kroz iduću zimu budu davati
eneržiju potrebitu gragjanstvu.

Za siromašnu Žensku djecu. U Nadjelju dne
16. tek. bit će u društvu »Bošković« izložen? radnje
odjeće i rublja za gradsku siromišnu Žeasku djecu,
što su izradile članice Kongregacije Kćeri Srca Isusova.
u Dubrovniku od robe nabavljene milostinjom mjesnih
dobročinaca i od prihoda od dobrotvorne zabave prire-
gjene od podmlatka iste Kongregacije u »Boškoviću«.
Izložba će trajati od 942 s. jutra do podne, a po
podne od 2!/a do 4 sata. Ko želi pregledati ovu huma-
nitarnu izložbu ulaz je u rečene satove slobodan.

Nasamareni putnici. Primamo : Dne. 4. o. mj.
vozio sam se iz Gruža u grad tramvajskim kolima
br. 3. Na sred pruge kola su stala, a kondukter po-

zvao putnike da sagju i proslijede kako bolje znada,.

jer kola tramvaja neće saobraćati barem za jedan sat.
Pošto nije bilo kvara u motoru a nije bilo ni drugog
kakvog incidenta, koji bi bio izazvao vis maior zau-
stavljanja, putnici su stali tražiti razjašnjenje za takav
postupak. Lako je shvatiti kako nije nikome po onom
glibu bilo ugodno poći do Pila na noge sa plaćenom
kartom za vožnju od Gruža do Pila. Kondukter ili ne
htijući putnike informirati o pravom razlogu takovog
postupka ili i sam ne znajući, jednostavno se ogra-
ničio na opetovanje prijašnjeg poziva: da se putnici
iskrcaju i proslijede kako bolje znadu. Tad su putnici
počeli tražiti, da im se povrati novac plaćen za vožnju
do Pila, a da se zadrži dio istog ma razloj avalje-
nog puta. Kondukter se tomu usprotivio na veliko.
čugjenje svih putnika, jer je zbilja čudnovato, kako se
može putnicima naplatiti vožnja do Pila, pa ih na po
puta pozvati, da se iskrcaju, a ne vratiti im naplaćeni
iznos. — Kako opravdava uprava dubrov. električne
željeznice ovo prekidanje vožnje usred pruge a bez
prethodnog obavještenja putnika, da će vožnja biti tu
i tu prekinuta? Kako okrstiti spomenuti postupak na-
mještenika sa putnicima? Jedan od nasamarenih.

     
    
 

Svanu nam sunce žarko. Nakon čitav mjesec
dana kiše i guste oblačine u Nedjelju u jutro osva-
nulo vedro nebo ko riblje oko i zasjalo nam željno
iščekivano sunce. I juče je cio dan bio vedar. :

 

 

 

e Be E. SON" :
gumenim potplatima!

Osviedočite se sami, kako Ih fe ugodno!
, nositi, Uočite prije svega, da su Bersonovi
gumeni potplati jeftiniji od kože, te
ufiliovim nošenjem prištedite mnogo.
Zatražite ali od Vašega postolara, da Vam
fumene potplate st ručnjački metne po-
iioću priloženoza Berson-cementa. | —

  

lji