PI Sta _ Dubrovačko Bankarstvo." Eto smo doživjeli, da u našem malenom građu vidimo 11 novčanih zavoda, dakle na svako 800 sta- novnika jedan novčani zavod. U tomu smo jedini grad na svijetu ! i Pita se, hoće li nam svi ovi novčani zavodi ko- ristiti i koliko će nam podupirati u Dubrovniku trgo-. vinu, obrt, parčbrodarstvo i t. d., ili će samo kupo- vati valute, a uloške nositi van? To nebi bilo dobro. Što se tiče njihova broja, ne bi bilo za gore, što ih je mnogo. Dapače što ih je više, to je bolje za opće interese. Njihovo megjusobno koakurisanje donosi za posljedicu lakše postignuće kredita i jeftiniji kamat- njak. To s jedne strane, a s druge strane povisuje se kamatnjak na vloške, jer teško da bude kartela, kad ih je mnogo. Veliki broj banaka u Dubrovniku dobro je za Dubrovnik, jer je tu zaposlen lijepi broj mladosti. Sve bi bilo u redu, kada bi ulošci ostali u samom Dubrovniku, nul... i Danas bankarski akcijoneri nijesu zadovoljni, Oni su uložili svoj novac u akcije, kada je novac imao - veću vrijednost, pak su mislili, da će im vrijednost akcija rasti prema padu vrijednosti dinara, što je bilo sasvim opravdano, ali to se nije dogodilo, nego obra- ino. Banke su mogle uložiti svoje glavnice u nešto realna, u industrije, nekietnine i t, d., i tada bi nji- hove akcije vrijedile barem deset puta više od nomi- nala, dok su gotovo u čitavoj Jugoslaviji sve akcije za jedan ili nijedan put više od nominale. Nemogu da shvatim, zašto akcije naših banaka uopće, koje imadu svoje cenirale u našim centrima, gdje imade vrijednih financijera, nemadu veću vrije- dnost. U Austriji n. pr. akcije, što su vrijedile g. 1918. K 500 danas se kotiraju K 300.000, dakle glavnica je pameino uložena. A zašto kod -nas ostadoše na istom kursu kao 1918. ako nam danas novac vrijedi 90% manje ? : Kako na početku rekosmo u Dubrovniku imamo 11 novčanih zavoda, ali 9 od tih su filiale podložene centralama u Zagrebu, Beogradu i t. d. Stoga se može dogoditi, da će dubrovački kapitali biti uloženi dru- govdje. Filijale nemadu nikakve autonomije, niti one imadu uprave, nego filijale vode ovlašteni činovnici mjesto uprave. Kod filijala su cenzorni odbori, koji cenzuriraju samo kredite, ali centrale imadu pravo veta i u tome leži zlo! — X. Od osobe izvan Uredništva. Pisma iz naroda. Dubrovačka okolica. Općinski izbori. Općinske aulonomije. Željno očekujemo svaki put zanimivu našu »Narodnu Svijest«, koja se je jedina održala na mezevu. Nego čudimo se, zašto sve naše novine malo brige posvećuju našim općinama, koje su eto raspuštene još od ratnog vremena. Ima Bogu hvala pet punih godina od oslobogjenja- i ujedinjenja, a bruka je i šteta, što još nema općinskih izbora, već nam na opći- nama sjede komesari, koji u prvom redu vrše volju vlade i dotične stranke, a onda istom volju naroda. Općinska autonomija bila nam je uvijek mila i draga, pak i poštovana. Znadu već i djeca zašto se općinski izbori ne provode. Vladajuća stranka htjela bi, da kod općinskih izbora osigura sebi dobar položaj i zato se oteže i nateže sa opć. izborima. Ali se u tomu ljuto vara, jer onako mudra i valjana uprava potkopava temelje stranke, pak i ona šaka njezinih pristaša sakup- ljenih s konca i konopca malo će je po malo ostaviti. _ Svakoga se pak bolno dojmila vijest, da će općine izgubiti svoju autonomiju, jer da će vlada postaviti po jednog svog paudura. Ukine li se još i ta blago- dat, onda će narodom zavladati još veće nezadovolj- stvo i biće veća bruka pred cijelim kulturnim svijetom. Neka se vladajuća stranka spomene, da bi tim aktom zaslužila u cijelom narodu najslabiju uspomenu i kod Hrvata kao i kod Srba. LOPUD. U »Narodnoj Svijesti« od 27/XI. čita se : »Strašno nevrijeme, koje je bilo prošle sedmice, da je sa nove obale na Lopuđu diglo kamenje“. — Na stvari je ovako: Sa mula (gata) velikog diglo je jednu ploču, koja je od nazad tri godine bila oštećena, pak se nije namjestila i tako su je valovi podigli i bacili na mul (gat). Novu obalu nije ni najmanje oštetilo, već dio zida uz obalu nazvanu ,Luže“, koji se je od silnih valova dosta nagnuo, tako da se svaki čas čeka da sasvim padne. To se stalno me bi bilo dogodilo, da ovog ljeta nije Općina digla kamenje upotrijebivši ga za gradnju zida od spometiute ,Luže“ do mjesta zvana ,Komarda“. Od ,Luže“ do zadnje kuće u Su- tori na razna mjesta razrovan je put, a osobito onaj komad ispod perivoja g. baruna Mayneti, Da se je * NARODNA SVIJEST marilo sa strane Uprave Općine, premda je bilo strašno mevrijeme, me bi ni stoti dio učinilo štete, ali zbog njihove zanemarenosti, čudo je, da nije i gore što bilo. Pred. crkvom sv. Nikole imađe mnogo prostora za izvlačiti lagje, gdje nikome ne smeta, te bi Općina morala na to paziti, a ne dopuštati da se izvlače od Komarde: do nove obale, tako da čovjek ne može ni po danu, a kamo li po.noći proći a da ne ozledi koje udo tijela. Do koga je, nek razvidi, ali bilo bi vrijeme da na upravu Općine dogju ljudi sposobni. — Lopugjanin. Dobrota - Kotor. + Laka Tripković. Dne 5.0.m, preminuo je u Kotoru u cvijetu mladosti Luka Trip- ković, maturand na mjesnoj gimnaziji. Sin uglednog i plemenitog oca, čedo svijetlih tradicija svoje poro- dice, osvajao je plemenitošću i iskrenošću srca svih svojih prijatelja, koje je eto tako prerano ostavio. I dok tebi, dragi Luka nazivljemo vječni pokoj, molimo Svevišnjega, da pošalje angjela Utjehe tvojim tužnim roditeliima u ožalošćeni tvoj dom! Dje više pottelno ie Sita GRO nabavu ljekova Gradske lje- dobivaju uz originalnu cijenu u ljekamni u Gružu karae u Zagrebu, jer se isti Iz Jugoslavije. Kralj na Ilidži. Svake godine naš kralj slavi svoju krsnu slavu sv. Andrije u drugom mjestu kraljevine. Ove godine proslavio ju je na llidži, gdje je stigao s kraljicom i kraljevićem Pelrom u noći od prošle sri- jede na četvrtak. _ Politički položaj. Skupština sada provodi dosta mirne dane poslije burnih sjednica od prošlih dana. Nu za to se iza kulisa i te kako radi. — Vlada je u sto briga. Ministar Uzunović je demisionirao. Tako- gjer i ministar saobraćaja Janković radi svoje naj- novije afere sa brodarskim društvom morao je dati # demisiju, a njim je na redu i ministar trgovine Kojić. Radi toga raspravlja se o rekonstrukciji vlade, K tomu se govori i o ukinuću nekih miništarstava, ali se ne- mogu složiti ministri, koji da od njih napusti masnu ministarsku stolicu.. — Ako ne radi parlamenat rade odbori. U financijskom su odboru primljene dvanae- stine poslije žestoke borbe opozicije, koja je napustila sjednicu prije glasovanja. Prihvaćen je takogjer pred- log za zajam od 300 milijona francuskih franaka u svrhu naoružanja vojske. Ovaj je zajam opozicija kri- tikovala veoma oštro, ipak se demokrati uzdržaše od glasovanja, a proti zajmu glasovahu muslimani i Ju- goslavee. klub. Ovaj je zajam glasovan i u parlamentu. Brodarski sindikat — nova afera ministra Jan- kovića. Velizar Janković je u svojstvu ministra sa-' obraćaja počeo da organizuje novi brodarski sindikat i ako o tome nije podnio ni vladi ni parlamentu za- konskog projekta. Pored toga je. ministar saobraćaja počinio masu zloporaba u samoj organizaciji brodar- skog sindikata. On je kao glavni akcioner u sporazumu sa ostalim akcionerima oštetio državu za 486 milijona dinara — kako je to Ranković u svome referatu iznio i to slijedećim načinom : Prilikom likvidacije starog brodarskog sindikata i osnivanja novog prikaćen je ve- liki dio imovine, koja je u prvom redu bila državna. Radionica brodarskog sindikata, koja vrijedi preko 50 milijona dinara nije uopće uzeta u popis. Od 82 dr- žavna broda prijavljena su svega 65, od 400 državnih šlepova uzeto je u popis samo jedan dio. Oporavak brodava vršio se je na račun države. Ratni plijen, na koga država ima pravo upotrebljen je jedino u korist akcionera. Osim ovega svega su akcioneri hijeli da dominiraju u novom brodarskom sindikalu i onemo- guće ostalim akcionerima kupovanje akcija. Oni su akcije tajno na sebe upisivali. Ministar trgovine Kojić se okrivljuje u toliko, što je dozvolio osnivanje ovakog sindikata. U radikalskom klubu će radi toga nastali sada pročišćavanje. : Politička baratanja. Prošlih dana pogjoše u Beo- grad Dr. Dežman, glavni urednik »Obzora« i poslanik Mate Drinković, vogja Hrvatske Zajednice. Tomu pri- pisuju političku pozadinu. Hrvatska Zajednica nije više zadovoljna s politikom Stjepana Radića i mnogo se već govori o. novoj političkoj orijentaciji »Obzora«, Br. 33 Proti kuluku su odlučno nastupili poslanici slo- venske pučkerstranke u financijskom odboru, gdje su dokazali, da taj nazadni zakon tjera stanovnike | cijele države u sve veće nezadovoljstvo. Svojim nastupom uspješe tako, da se i megju rađikalnim poslanicima javlja sve življe gibanje proti kuluku. Veći broj radi- kala pridružio se je predlogu slovenskih pučana, da se kuluk uopće ukine. Izmegju ministara. financija i za javne radnje već su počeli odnosni dogovori. X Najveći Srbin — ratni dopisnik: austrijski. Sve se pod milim Bogom mijenja. Pai ljudi i njihovi osjećaji prema državi, naciji, stvarima i načelima. — Tako se doznalo za g. Stijepa Kobasicu, da je za vrijeme rata bio ratni dopisnik austrijski na istočnom ratištu. A danas... .? On je, ne može se osporiti, danas Veliki Srbin, narodni poslanik radikalne stranke i prvi sekretar Parlamenta. Tempora mutantur... može po- stati još i šef radikalne stranke — razumije se poslije smrti g. Pašića njihovog sijedog ,čiča Baje“, koji misli mnoge prije sebe da otprati na onaj svijet. Beogi. Dnevnil. Kratko, ali dobro. Beograd. »Politika« javlja : U nekom uredu su pregledavali podatke o tiekom pre- mještenom činovniku. .U rubrici materijalno stanje“ su našli: činovničko ... Naša vojna mornarica. Admiral Prica predavao je u Beogradu o stanju naše vojne mornarice. Ona broji 6 polagača mina po 500 tona, 12 torpiljarka od 250 do 500 tona, 1 malu torpiljarku, a komu nešto pomoćnih lagja. Režimski nacrti glede Hrvatske. Dopisuik »Slo- venca« javlja iz Zagreba, daje ni dobro informiranom mjestu doznao, da će namjesnika Čimića zamijeniti dr. Jambrišak, zubarski liječnik iz Beograda. Ovaj bi imao stupiti u vezu s političarima srednje linije i drugima, te s novom godinom započeli veliku akciju proti Radiću. Obavit će izbore za oblasne skupštine. Ove bi izabrale posebne delegacije, koje bi se sastajale u Zagrebu i tvorile hrvatski sabor. Na čelu svih oblasti, bila bi ujedno osoba, koja ne bi bila veliki župan, iako mu vlast ne bi bila veća od velikih župana. Na taj bi se način izvršila nekakva zagrebačka centralizacija, gdje bi vlast ,bana“ bila veoma — zanimiva! , : Za iederativno uregjenje države. Onomadne je u Ljubljani održan kongres zemljoradničke studentske omladine. : Ova se je na tom kongresu izjavila za fe- derativno, a osudila centralističko uregjenje naše države, Rasprava proti ubojici Paskijeviću vodi se od nekoliko dana u Zagrebu uz opće inleresovanje jav- nosti i van Zagreba. Paskijević se na raspravi vlada baš deranski cinično, da je uprav grozota do kakve je moralne pokvarenosti pao taj tipični predstavnik naše moderne ,zlatne mladeži“. Pri raspravi zadnjih dana nastao je preokret, jer je Paskijević izjavio, da je on sam ubio Jeličića i Kanajela, a da je u tomu nevin njegov drug Thierry, kojeg je prije teretio kao svog pomoćnika. : Najbolje kvalitete je poznata ,,1170%* pasta za zube, Diljem svijeta. Talijanski parlamenat zatvoren je prošlih dana nenadno. Ne zna se, hoće li se ponovno sastali ili će ga raspustiti. Razlog je što se vlada boji nastupa opo- zicije popolara i socijalista. Izbori u Engleskoj. Na izborima 6. o. mj. pora- ženi su konservativci dobili 254 mauadata (93 mandata manje .od prošlog puta), Radnička stranka dobila je 192 mandata (prije -143), a liberali (Lloyd George i Asquith) 152 mandata (prije 117). Ipak Baldwin neće predati demisiju, već će se sa cjelokupnom vladom predstaviti parlamentu. h i Revolucija u Mexiku nastala je prošlih dana proti predsjedniku Obregonu, koji da bi htio nametnuti na- rodu diktaturu. Ustaše vodi general Sanchez, a podu- pire ga i mornarica. Vlada ima. 28.000 ljudi redovne vojske, a ustaške čete broje 22.000 ljudi. Zadnje vijesti kažu da su vladine čete potisle ustaše. N. PERIŠIĆ — DUBROVNIK Čirgriina_ulca VELIKO SKLADIŠTE POKUĆSTVA SA: VLASTITOM TAPETARSKOM RADIONICOM. Bogato skladište drvenog i gvozdenog pokućstva kao kompletih soba za spavanje, trpezarija, salona, predsoblja, pisarna, te dječjih športskih kolica, putnih kovčega i t. d., it. d. Izragjuje svakovrsne radnje, kao spavaćih divana, otomana, fotelja, madraca, uložaka (šusta), te sve što spada u tapetarsku radnju. Preuzimlje sve namještaje radnja, kao svratišta, kafana, penziona i privatnih stanova. : >: 4