Str: Proslave u čast sv. Alojziju i sv. Stanislava. (Dopis iz Rima). Jubilej 200-godišnjice kanonizacije dvaju svetaca, zaštitnika omladine, proslavljen je u Rimu na osobiti način zadnje sedmice prošle godine. Svečanosti su počele u crkvi sv. Ignacija svečanim dolaskom glave sv. Alojzija dne 27 decembra, a završile su svečanim \ pontifikalom Njegove Svetosti Pija XI. u bazilici sv. Petra na zadnji dan prošle godine. Za vrijeme od 27 do 31 decembra vršile su se razne pobožnosti ujutro i uvečer u crkvi sv. Ignacija, gdje je bila izložena javnom štovanju glava sv. Alojzija na oltaru istoga sveca. Kako su ove svečanosti bile u prvome redu svečanosti katoličke omladine, razumljivo je, da su do- hrlili u Rim omladinska zastupstva sa svih strana svijeta. Bio je zastupan Meksiko, gdje moraju katolici da vode krvavi boj proti neprijatelja Krista i Njegove Crkve. Meksikansku mladež puzdravio je sv. Otac u skupnoj audijenci osobito toplim očinskim riječima. Brojčano se je osobito isticala poljska i njemačka omla- dina, da i ne govorim o talijanskoj, koja je domaća, pak joj je bilo lakše prisustvovati u većem broju. Od Slavena najobilnije su bili zastupani Poljaci (300) što je sasvim shvatljivo, kad pomislimo, da je Sv. Stani- slav bio Poljak. Drugo su mjesto zauzimali Česi i Slovaci, ako is se uzme zajedno, premda su svaki za sebe tvorili posebnu skupinu. Nijesu izostali ni Hrvati i Slovenci, koji su sačinjavali jugoslavensko zastupstvo. Ubrojivši dva oca Isusovca (jedan iz Travnika, a jedan iz Ljubljane) bilo ih je 26; od toga 16 Hrvata, a 10 Slovenaca. Na akademiji, što je bila u crkvi sv. Ignacija, govorili su i naša dva učenika: jedan Hrvat i jedan Slovenac. Takogjer su položili i albume sa potpisima Hrvatskih i slovenskih kongregadista. Prama sudu ,Osservatore Romano“ naši su albumi uz njemačke bili tehnički najzanimiviji. Svih je hodočasnika, veći- nom katoličkih učenika bilo oko 5000. Naši su mladići bili jedne večeri i u hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Najprije je bila pobožnost u krasnoj crkvi sv. Jeronima: litanije i svečani blagoslov sa Presvetim, a zatim u zavodu prijateljski sastanak i zakuska. Monsignor Beniamino Nardone, rektor zavo- dz, sidačno je pozdravio prisutne katoličke mladiće, ši im, da pogju iz Rima oduševljeni idealima sv. Alojzija. — SED i #roboravši nekoliko vremena u veselom i prija- ičljskom društvu sa pitomcima zavoda i nakon što sw se skupno fotografirali, otidoše veseli i zadovoljni sa priznanjem, da nose najbolje utiske iz našeg hrvat- skog zavoda. — /. V. B. zazeli uze Pisma iz naroda. JANJINA. Oblasni izbori. Kako je poznato srez Korčula (bez Blata) bira 2 zastupnika za oblasnu skup- štinu u Dubrovniku. Za dva zastupnika predane su 4 liste, ali za pelješke birače dolaze u obzir samo 2 prve liste t. j. ona ekonomska (Dr. Bjelovučića) i ra- dićevska, budući da one kandidiraju Pelješćane i to ekonomska nosi pelješćanina za prvog kandidata, a radićevska za drugog kandidata. Uzmemo li da će ra- dićevci sigurno dobit jednoga i to sa glasovima Že nova, Lumbarde, Pupnata i Korčule, ali na Pelješcu radićevština vrlo mizerno stoji i nema izgleda da će na čitavom poluotoku dobit 200 glasova. Dakle na toj listi otpada drugi kandidat pelješčanin g. I. K. Milić. Da se pelješki glasovi ne izgube, moraju sasvim pri- rodno glasovat za Dra Bjelovučića. Ali kako će ne- koliko peljeških glasova pasti za Radića, a ti bi gla- sovi baš trebati Dru Bjelovučiću da izagje, tako bi mi radi nesloge mogli izgubit svog pelješkog zastupnika. A da zašto ne bih ni žalio, nego će ta nesloga baš ko- ristiti Dr. Arneri. Prognoza: Dr. Bjelovučić će odnijet većinu glasova općine Janjine (bar se tako ljudi raz- govaraju), Kunovske i Trpljanske. Nije isključeno da privuče k sebi i radničke glasove iz Orebića, radićev- ske glasove odlomaka općine Orebića, te koju stotinu glasova na otoku Korčuli, Radićevci će dobiti nešto u odlomcima općine Janjine i to u Žauljani, Cragoj Gori i Brijesti, a nije isključeno da se i tu neće naći gla- sača za Dra Bjelovučića. Sve druge liste imaju slabog izgleda, jer su svi pelješki' birači, od prvoga do zad- njega svijesni, da je glasovanje za druge liste protiv interesa poluotoka. — ić. KORČULA, ; Ivan Katalinić, umirovljeni lučki pristav, umro je u našem gradu dana 3. ov. mj. u 83. godini života, a sprovogjen je dana 6. ov. mj. uz saučešće gragjanstva. Pokojnik je pred više godina služio kod lučkog ureda u Korčuli, te se ovdje umi- rovio i nastanio dočekavši eto duboku starost, Dobar, ,NARODNA SVIJEST“ tih i simpatičan starac, bio je cijenjen i poštovan od svakoga. Neka mu je pokoj duši, a rodbini naše saučešće. Božični dar. Naši amerikanci sjetili su se svojih siromašnih sugragjana sakupivši 2600 dinara, koje su poslali općini da im se razdijeli za Božića. Općina je to izvršila, te i sa svoje strane doprinijela 100 kg kruha, pak su tako i naši siromasi dobili svoj, božićni dar. Bič poreza zahvatio nemilo naše ljude baš ove godine, kad je najveća kriza rada i nestašica novca. Da nema pomoći iz Amerike i Australije, glad bi ne- milice harao. Porez se silom utjeruje, te je tolikima zapljenjeno cijelo pokućstvo. Ima slučajeva, gdje ne- maju dovoljno kruha u kući, a traži se na ime poreza na hiljade Dinara. Porez se utjeruje za razne zaostalke. Općina je bila prisiljena da brzojavno intervenira. Mi- slimo da vlasti ne bi smjele goniti ovaj inače radišni i pošteni narod u pravi očaj i silili ga da nastavi selidbom, dok sve ne zapusti. Iz okolice NINA. Naše potrebe. Drevni Nin, taj negda jaki takmac otetog nam Zadra, sada je puno zapušten. Dok se radujemo, što je napredno Preko dobilo sreski sud, dotle jadikujemo, što nemamo ni suda, ni ispostave, ni pomorskog ureda. A po dalečini, po skupoći putovanja, po broju pučanstva, po geo- grafsko središnjem položaju, potrebito je, da Nin bude centar sa svim ovim uredima, jer Biograd na moru predaleko, silno danguban i skup, a Preko je nami van ruke i preko nesigurnog mora. Stoga opravdano čekamo, da se i starom Ninu dade ono, što cijela oko- lina nužno treba. Izborne agitacije u našim stranama još nema. Izgleda da će sve ovdje proći kao za prošlih skup- štinskih izbora. VITALJINA. Spomen-ploča Kralju Tomislavu. Na novu godinu deživljelo je Vitaljino veliko veselje. To- ga dana prije sv. Mise bila je svečano blagoslovljena spomen-ploča I. hrv. Kralja Tomislava, koja je pos- tavljena na zvonik crkve matice. Bila je sila svijeta iz mjesta i okolice. Poslije blagoslova, oslovio je župnik narod svečanim govorom naglasivši da svi kulturni narodi imaju da zahvale svoju veličinu majci kulture Crkvi katoličkoj, pak tako i ovo hrvatsko slavlje ima- ju Hrvati da zahvale samo Crkvi kat, Bilo je nekoliko smutljivaca protiv ove ploče ali se na njih nije obaziralo. _ LOPUD. Doček novog župnika. U subotu 8. tek. poslije podne, doživio je Lopud veliko veselje, dobio ie naime novog župnika Mp. Dn. Luku Antunovića. Kad se je parobrod »Naš«, kojim je župnik doputovao, pomolio na dogled, zaslavila su zvona Lopudskih crkava, a mjesto je bilo iskićeno zastavama. Narod se je sletio na obalu da dočeka i vidi svog novog pa- stira. Putnici u parobrodu su se začugjeni pitali čemu to slavlje, pa kad im je bilo rečeno, da je to svečan priček novog župnika, divili su se ljubavi naroda prama svom novom pastiru. Čim je župnik izašao iz paro- broda pozdravio se je s narodom te uz slavlje zvona s povorkom pošao u crkvu i prestavio se narodu za- hvaljujući im na tolikoj ljubavi i poštovanju. Sutradan u nedjelju preko svečane sv. Mise oslovio je župnik marod oduševljenom propovijedi, kojoj je označio program svog budućeg rada u župi. Bilo Lopudu u sto dobrih časa. — Jedan od prisutnih. iz Hrv. Pučke Stranke. Braćo Pučani, organizirajino se! Više vrijedi stranka, koja ima, recimo, deset hiljada organiziranih članova, nego li stranka, koja ima i sto hiljada neor- ganiziranih pristaša. Više vrijedi dobro uregjena mala vojska, nego li neuregjena velika.“bolje uspijeva, tko dobro vodi malo gospodarstvo, nego li tko loše vodi i najveće gospodarstvo. U ovoj novoj godini dužnost je svih nas pučana, da se čvrsto organiziramo. U organizaciji će biti snaga naše pobjede! Sastanci HPS. održani su prošlih dana u slije- dećim mjestima : Adamovac, Bedenica, kotarski sastanak Velika Gorica, Vrbica (kod Bjelovara), sv. Petar Ore- hovac, Jamnica, Ivanić-grad, Pribić, Gjurgjevac. Održani su sastanci na Kordunu: U Ladevcu 2 skupštine i 4 pouzdana sastanka, u Rahovici pouzdani sastanak i skupštinu, u Drežniku javnu skupštinu, isto u Slunju, te pouzdanički sastanci u Blagaju, Lipovljanima, Li- pniku, Jurovu (opć. Ribnik), u Jelenju-Podhumu, Tom- pojevcima, Lovasu, Sotinu, Berku, Petrijevcima. U Me- giumurju održani su sastanci u Subotici, Palovcima, Orehovici, Domašincu, Novakocu. U Dalmaciji održani su ješ slijedeći sastanci: u Runoviću, Podbalju, Lo- vreću, Studencima, Cisti, Otoku, Rogoznici, Kučićima, Krivodolu, Dućama, Donjem Postinju, Jesenicama, Grudi (Konavle). Veliki sastanak HPS. u Splitu održan je na blagdan sv. Triju Kralja u kazališnoj restauraciji. Sastanku je sudjelovalo veliko mnoštvo gragjana i se- ljaka, a govorili su g.g. Donadini, kandidat za grad Split, proi. Juras, kandidat za srez Split, te g. Bartu- lica, predsjednik gragjanskog Kluba. Ovaj veoma uspjeli sastanak pokazao, je da se i u Splitu HPS. veoma dobro ugnjezdila i raširila. Br.2; RAZNE VIJESTI. Bartolo Longo. 5. oktobra 1926. umro je Pompeju ovaj veliki dobrotvor zapuštene djece. Rodio se 1841. Bio je odvjetnik. U svojoj mladosti živio j daleko od Crkve. Obrativši se k Bogu posvetio je sa život od 50 godina širenju slave Majke Božje i djelima milosrgja. Glasovito svetište Majke Božje Pompejsk sa brojnim zavodima svake vrsti oko toga svetišta nje/ govo su djelo. U ovim zavodima odgojilo se vei na hiljade najzapuštenije djece. Najganutljiviji je bić njegov sprovod i to 7. X., baš na blagdan Gospe oć Pompeja, pa je i sahranjen u njezinom svetištu. P.um Vatikan i fašizam. Cjelokupna fašistička štampi je zadnjih dana na mig odozgor silovito počela napa dati vatikansku politiku. Zadnji papin govor te govor pariškog i berlinskog nuncija uboli su fašizam u živo Posebno milanski ,Corriete della sera“ napada U prvom redu kardinala Gasparri, vatikanskog tajnika. tobože, da je s osudom nacijonalizma mišljen još po sebno talijanski fašizam. Predsjedniku vlade Mussoli niju taj spor dolazi veoma nezgodno. i Snijeg u Africi. Stanovništvo u okolini Feza, glav. nog grada Maroka, bilo je prošlih dana iznenagjen' padanjem snijega do visine od 10 centimetara. Najv dio Marokanaca nije nikad u životu vidio snijeg. Katolički tjednik na Havajskom Otočju. Preć manje od dva mjeseca utemeljen je na Havajskor! Otočju katolički tjednik pod naslovom »The Churel Bells« (»Crkvena Zvona«) uregjuje ga misijonar Ć Reginald Yzendorn. Prvi je broj izašao u nedjelju 31 oktobra pr. g. Havajsko je Otočje grupa od 8 veliki“ napučenih i mnoštva malih nenapučenih otoka' usre Tihoga Oceana izmegju istočnog Kitaja i Meksik“ Površinom je otočje znatno veće od cijele Dalmacij a na njemu ima 75.000 katolika, 2 biskupa i 32 svećenik! Starokršćanske katakomibe u Efezu. Nedavni; je uprava arheološkog muzeja u Smirni, uz pom nekolicine njemačkih i austrijskih učenjaka, nakon v. šegodišnjeg rada, otkrila u Efezu dug niz starokršćaj skih grobnica. U grobovima se je našao velik br; posuda za uljane žižke, u kojim su urezani čitavi p zori iz starokršćanskog života, te najrazličitije for križa i monograma s Isusovim imenom; a osim tog mnoštvo natpisa i zemljanih posuda. Bez sumnje je | velika stečevina za proučavanje starokršćan. arheologij Golem nalaz djamanata kod Rio de Janelr, Njemački listovi javljaju, da su u blizini glavnog graf Brazila našli goleme naslage djamanata na zemljiš od 20.000 km? prostora, pa računaju, da bi vrijedno tih dragulja imala dosizati do 5 miljarada dola! Skora će budućnost pokazati, što je na stvari. | I Iz Jugoslavije. Politički položaj. Radi pravoslavnih božići blagdana u zadnje vrijeme politički život miruje. N rodni poslanici su se razišli po svojim izbornim sl zovima u agitaciju za predstojeće oblasne izbore. vladi nema važnijih dogogjaja. Gg. ministri žele sm njiti državni proračun i zato se dogovaraju. G. mil star financija hoće da čim prije pristupi k likvida vanjskih dugova, osobito onih, koje imamo u Engl koj. Nedavno je izašlo u engleskim listovima vi članaka, koji posredno napadaju našu državu kao pi ljednju, koja nije još riješila pitanje svojih dugo u Engleskoj. — Ističe se rad financijskog odbora, k se spravlja da iznese proračun pred skupštinu. Ali se vlada boji opozicije, g. ministar financija je po: gao, da se o proračunu neće raspravljati u sekcijat već samo u plenumu. Generalna debata u skupši trajat će 20 dana, a specijalnu će debatu vlada sk titi na minimum. o Izopćenje iz Radićeve stranke. Veliku mu mući Radić s Dalmacijom. Postavljene su protuli njegovim radićevskim listama u šibenskom i splitsk kotaru, u Šibeniku i kotaru sinjskom. Sve one, ! su nosioci tih lista Radić proglašuje frankovcima. | dić je Dalmaciju zadnju dobio, a prvu izgubio. Spomenik Nikoli Pašiću htjeli bi podigr oni radikali, koji se kupe oko Trifkovića. Trifković pozvao Davidovića, neka i on sudjeljuje u akciji | podizanja toga spomenika dokazujući, da su radi! podupirali demokrate, kada se radilo o spomen pokojnom Draškoviću. Prosvjetni zakoni pred Skupštinom. Kralj potpisao ukaz, kojim se ministar prosvjete ovlašć da može podnijeti Narodnoj Skupštini uovi nacrt kona o osnovnim (narodnim) školama. Ovih dan: biti podnijet Skupštini i novi nacrt zakona a sredi školama, koji je već definitivno izragjen.